Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora održao je 22. studenog 2024. godine tematsku sjednicu u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 25. studenoga. Tema sjednice bila je "Sprečavanje rodno utemeljenog online nasilja nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja". Na sjednici su, osim saborskih zastupnica i zastupnika, sudjelovali predsjednici/e županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova, predstavnici/e stručne zajednice, državnih institucija, organizacija civilnog društva te aktivistkinje.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić u uvodnom je obraćanju podsjetila je na povod i početke obilježavanja Međunarodnoga dana borbe protiv nasija nad ženama. Naime, diktator Trujillo ubio je 25. studenog 1960. godine u Dominikanskoj Republici sestre Mirabal, a Ujedinjeni narodi su 1999. godine službeno proglasili 25. studenoga Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama. Predsjednica Odbora naglasila je da se obilježavanjem navedenog dana nastoji podići svijest i ukazati na globalni društveni problem nasilja nad ženama. Također je istaknula da su žene i djevojke iz cijelog svijeta, pa tako i u Hrvatskoj (u kojoj je u 2024. ubijeno već 16 žena), izložene fizičkom nasilju u vlastitom domu, seksualnom i gospodarskom iskorištavanju, zlostavljanju na ulici ili radnom mjestu, zlostavljanju putem Interneta i drugim oblicima nasilja. Nadalje, fenomen obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama prisutan je u svim društvima i predstavlja ozbiljan problem, pogotovo jer većina takvih slučajeva ostaje u tamnoj brojci neprijavljenih kaznenih djela.
Predsjednica Odbora podsjetila je da je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama ujedno i početak kampanje ”16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” kojom se nastoji osvijestiti šira javnost o prevenciji i suzbijanju svih oblika nasilja, posebice rodno uvjetovanog nasilja, a kampanja završava 10. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava. Govoreći o temi sjednice, predsjednica je istaknula da je internet donio neosporan napredak i mogućnosti za razmjenu ideja, no stvorio je i pogodno tlo za nasilje nad ženama i djevojčicama koje se provodi putem elektroničke komunikacije i interneta. Naime, iako može pogađati i muškarce, online nasilje nad ženama i djevojčicama ima drukčije i traumatičnije oblike – od rodno uvjetovanih uvreda i posramljivanja, govora mržnje i uznemiravanja, zastrašivanja i diskriminacije na temelju rodnog identiteta, preko nuđenja neželjene pornografije, internetskog uhođenja, objave privatnih podataka, osvetničke pornografije, do iznuđivanja spolnog odnosa, prijetnji silovanjem i smrću te elektronički potpomognutog trgovanja ljudima. Predsjednica Odbora upozorila je da takvo zlostavljanje može žrtve dovesti do psihičke traume, tjeskobe, depresije i osjećaja bespomoćnosti, a nisu izolirani ni ekstremni slučajevi u kojima su žrtve nasilja na društvenim mrežama počinile samoubojstva. Predsjednica je konstatirala da je ovo prvi puta da se u Hrvatskom saboru raspravlja o ovoj temi te da je važno podizati svijest o učincima digitalnog nasilja i uvrstiti tu temu u širu političku agendu.
Prva uvodničarka tematske sjednice Irena Petrijevčanin, državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova govorila je o radu policije u segmentu borbe protiv kibernetičkog nasilja nad ženama i djecom i o važnosti senzibiliziranja javnosti o ovoj problematici. Istaknula je da među europskim državama nema jedinstvenog pristupa oko pojavnosti ove vrste nasilja na internetu, pa tako neke zemlje članice kriminaliziraju rodno uvjetovano kibernetičko nasilje, dok druge ove pojavnosti ne inkorporiraju u kaznene zakone, već ih pokušavaju riješiti kroz preventivne mjere. Nadalje, upozorila je da zbog velike brzine kojom se ovi oblici nasilja događaju, regulatorni i zakonodavni okvir EU-a to ne stigne pratiti. Također je naglasila da su najčešće žrtve kibernetičkog nasilja na globalnoj razini žene koje su izložene prijetnjama, ucjenama, spolnom uznemiravanju, neovlaštenom snimanju, deepfake tehnologiji za manipulacije te da se u virtualnom prostoru događaju kaznena djela kao što se događaju i u stvarnom životu, ali njihovo je otkrivanje vrlo zahtjevno, a posljedice virtualnog zlostavljanja nastupaju u stvarnom svijetu. Zbog navedenog policija ulaže snažne napore u identifikaciju žrtava i jačanje kapaciteta za prepoznavanje počinitelja, a broj žrtava u digitalnom prostoru i u Hrvatskoj je u porastu. Državna tajnica je zaključila da je za učinkovitu borbu protiv tih pojavnosti bitno jačati ljudske i tehničke resurse, unaprijediti regulativu, te provoditi edukacije i treninge.
Drugi uvodničar bio je Kristijan Kevešević, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, koji je predstavio projekt „Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja“ „bE-SAFE“ čija je nositeljica pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u suradnji s hrvatskim, španjolskim i portugalskim organizacijama za promicanje i zaštitu ženskih prava. Upozorio je na porast kibernetičkog nasilja koji najviše pogađa žene te da je opasno zaostajanje razvoja kazneno-pravnih odgovora i institucionalnih procedura u odnosu na dinamiku razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije. Ciljevi projekta su podizanje svijesti o problemu rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja na institucionalnoj i društvenoj razini te stvaranje preduvjeta za unaprjeđenje zakonodavnog i pravnog okvira za regulaciju kibernetičkog nasilja u Hrvatskoj, Španjolskoj, Portugalu i na cjelokupnoj europskoj razini. Drugi cilj je izrada strateške podloge sa smjernicama za stvaranje zajedničkog pristupa rodnoj ravnopravnosti u ovom polju, što će biti prezentirano zakonodavcima. Najavio je da će se provesti istraživanje o percepciji rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja s fokusom na mlade te na temelju rezultata tog istraživanja osmisliti edukacije za osobe koje rade s mladima, ali i drugim stručnjacima koji se u svom radu susreću s rodnim kibernetičkim nasiljem. Zaključno je skrenuo pozornost i na važnost jačanja kompetencija ključnih dionika u suzbijanju kibernetičkog nasilja, poput nastavnika, policajaca, socijalnih i zdravstvenih radnika, stručnjaka u pravosuđu, predstavnika državne vlasti, civilnog društva i drugih.
Iduća uvodničarka bila je Petra Kontić, predsjednica udruge B.a.b.e. koja je govorila o projektu SURF&SOUND 2 (Support, Unite, Respond, Fight to Stop Online Violence). Radi se o projektu kojim se nastavlja projekt udruge B.a.B.e. usmjereno na borbu protiv online nasilja nad ženama, a bavi se ključnim problemima identificiranim tijekom provedbe prvog projekta. U udruzi B.a.b.e. djeluje besplatno pravno i psihološko savjetovanje, a zadnjih godina počeo se javljati sve veći broj žena žrtava osvetničke pornografije. Pojasnila je da je u prvom projektu najveći fokus bio na toj vrsti kibernetičkog nasilja koje je 2021. postalo kaznenim djelom, a dio projekta bila je i edukacija novinarki i novinara. Međutim, u ovome trenutku potrebna je veća edukacija stručnjaka i stručnjakinja – policijskih službenika i pravosudnih djelatnika i djelatnica. Podsjetila je da je kao dio prvog projekta pokrenuta i platforma NEON – ne nasilju online u vezi, kojom udruga nudi stručnu, psihološku i informatičku pomoć, te pratnju kod prijave nasilja i sl. Cilj drugog projekta je podizanje svijesti opće javnosti i o drugim oblicima online nasilja, educiranje javnosti i skretanje pozornosti potencijalnih žrtava, jer svi ti oblici nasilja imaju devastirajuće posljedice za žrtve. Istaknula je i pozitivne reakcije na radionice s pravosudnim dužnosnicima/ama i policijskim službenicima/ama koje je udruga provela u okviru ovog projekta.
Uvodničarka Katarina Križan iz Udruge Domine govorila je o projektu „Safe Click“ koji je usmjeren na podizanje svijesti o sigurnosti u digitalnom prostoru i prevenciji rodno uvjetovanog digitalnog nasilja. Predstavljajući rad udruge, navela je kako udruga vodi savjetovanje za žene koje su žrtve nasilja, među ostalim i digitalnog nasilja. Udruga također provodi istraživanje o digitalnoj sigurnosti na internetu kroz projekt “Safe Click”, a cilj je osvještavanje javnosti o problemu digitalnog nasilja i jačanje institucionalnog kapaciteta. Istaknula je da je dio istraživanja ovog projekta (koji je još uvijek u tijeku) analiza razine svijesti o opasnostima digitalnog nasilja nad ženama, a do sada dostupni podaci pokazuju da je primjerice 34,9 posto žena posljednjih mjeseci osobno doživjelo neki oblik digitalnog nasilja. Temeljem prikupljenih podataka namjera je izraditi smjernice za unaprjeđenje javnih i lokalnih politika, a u pripremi su i edukativni materijali namijenjeni školama i drugim institucijama kako bi se osnažili za prepoznavanje digitalnog nasilja. Upozorila je da je kod digitalnog nasilja izuzetno važan kontinuum nasilja, odnosno nastavljanje postojećih obrazaca koji koriste nove alate da bi ga provodile. Skrenula je pozornost na to da sadržaji nasilja ostaju trajno na mrežama, što dodatno pogoršava situaciju te da je nasilje dostupnije, brže, a nasilniku dopušta stalnu prisutnost, zbog čega je regulacija ovog područja nužna i hitna.
Posljednja uvodničarka na tematskoj sjednici bila je Arijana Lekić-Fridrih koja je govorila o osobnom iskustvu rodno utemeljenog online nasilja kojem je izložena kao društveno angažirana umjetnica i volonterka koja radi sa ženama žrtvama nasilja. Naglasila je problematiku nepovjerenja žrtava u sustav, nedovoljne educiranosti policijskih službenika, neupoznatosti žrtava s njihovim pravima, nasilja u manjim i ruralnim sredinama do kojih teže dopiru inicijative kao i grubog medijskog izvještavanja o slučajevima nasilja. Također je upozorila da postoji problem s implementacijom zakona te da je važno reagirati žurno, naći prava rješenja kako se broj žrtava ne bi povećavao.
U raspravi koja je uslijedila sudionice i sudionici sjednice iznijeli su svoje stavove i prijedloge u borbi protiv online nasilja nad ženama te se složili kako je prevencija, poboljšanje zakonske regulative i sinergijsko djelovanje svih dionika društva, od civilnih udruga do institucija, važno u borbi protiv online nasilja nad ženama. Tako je istaknuta potreba osvještavanja ove problematiku u široj javnosti, kako bi mlade djevojke, ali i starije žene bile svjesne opasnosti kibernetičkog nasilja, ali i kako bi se upoznale sa svojim pravima i na vrijeme potražile pomoć. Upozoreno je da su žene češće od muškaraca izložene toj vrsti nasilja, posebno zlouporabom snimki spolno eksplicitnog sadržaja. U raspravi je također iznesen prijedloga da se termin osvetnička pornografija zamijeni prikladnijim terminom Naglašeno je da je iz godine u godinu internetsko nasilje u porastu te da je postalo gorući problem današnjice. Govorilo se i o važnosti senzibiliziranja javnosti o ovoj problematici. Članica Vijeća za elektroničke medije istaknula je pozitivnu ulogu medija kada su u pitaju odazivi na medijske kampanje podizanja svijesti javnosti o problemu online nasilja nad ženama koje je Agencija za elektroničke medije provodila kao partner na projektima SURF and SOUND. Agencija je napravila nekoliko spotova za kampanje te se na njezine pozive svi mediji odazivaju. Održan je i niz radionica o izvještavanju o online nasilju nad ženama, puno je novinara i urednika prošlo kroz te radionice. Međutim, problem je edukacija urednika koji diktiraju sadržaj toga što se plasira prema javnosti te što oprema teksta često nema veze sa samim tekstom.
Završno je predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić pozvala sve sudionike/ce sjednice da dostave svoje pisane prijedloge kako unaprijediti borbu protiv rodno uvjetovanog online nasilja. Naime, na temelju iznesenoga na ovoj tematskoj sjednici te pisanih prijedloga, Odbor će pripremiti zaključke koje će predložiti na usvajanje na jednoj od sljedećih sjednica.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.