Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora održao je 8. ožujka 2023. godine tematsku sjednicu (31. sjednicu Odbora) u povodu obilježavanja 8. ožujka: Međunarodnog dana žena.
Sukladno zaključku s 30. (elektroničke) sjednice Odbora tematska sjednica je održana na temu: "Kako unaprijediti radna prava žena".
Uvodničarke na tematskoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova bile su Margareta Mađerić, državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike; Iris Gović Penić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu; Sunčica Brnardić, izvršna tajnica za radno i socijalno pravo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Ivana Matić, direktorica mreže žena u biznisu Women in Adria i članica Upravnog odbora udruge Glas poduzetnika.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić na početku sjednice sudionicama sastanka čestitala je Međunarodni dan žena te je naglasila kako u borbi za radna prava žena još uvijek ima dosta prostora za napredak i ostvarenje kvalitetnijih radnih prava žena.
Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić govorila je o nacionalnom i europskom zakonodavstvu te se osvrnula na nedavne izmjene i dopune Zakona o radu, a koje se odnose na mogućnosti rada od kuće, preraspodjelu radnog vremena, zabranu svake izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i zapošljavanja te zabranu nejednakog postupanja po pitanju uvjeta rada, uključujući nejednakost plaća između žena i muškaraca.
Sutkinja zagrebačkog Županijskog suda i stručnjakinja u području radnog prava Iris Gović Penić navela je konkretne primjere problema žena u ostvarivanju svojih radnih prava iz svoje sudačke prakse. U tom smislu govorila je o problematici otkazivanja ugovora o radu za vrijeme probnog rada i radno-pravnim posljedicama za žene koje zatrudne tijekom probnog rada. Također je istaknula potrebu stvarnog omogućavanja prava rada od kuće u praksi, jer poslodavac ima samo obvezu odgovoriti na zahtjev radnika. Upozorila je na postojanje tajnog članstva žena u sindikatima što za posljedicu ima isključivanje žena iz ostvarivanja materijalnih i drugih prava. Nadalje, žene nisu sklone prijavljivanju različitih oblika diskriminacije i zlostavljanja na radnome mjestu te imaju strah od posezanja za rješavanjem takvih pojava sudskim putem. Sutkinja Gović Penić ukazala je i na nesolidarnost žena u slučaju zlostavljanja žena na radnome mjestu te istaknula potrebu osvješćivanja žena o uzajamnoj solidarnosti edukativnim programima već od vrtićke dobi. Zakonodavni okvir određena pitanja nije riješio u potpunosti te su potrebne konkretne dorade kako bi žene u praksi sudskim putem mogle ostvariti sva svoja radna i druga povezana prava.
Izvršna tajnica za radno i socijalno pravo i predstavnica Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Sunčica Brnardić govorila je o radu na određeno vrijeme koje nerazmjerno više pogađa žene, a koje su i inače u slabijoj poziciji na tržištu rada. Navedeno se posebno odražava na ostvarivanje prava u kontekstu majčinstva jer kada zaposlenici istekne ugovor o radu na određeno vrijeme, ne samo da u većini slučajeva ne može ostvariti prava koja se tiču naknade za rodiljni dopust, nego ne postoji radno mjesto na koje se može vratiti. Nadalje, istaknula je da se velik postotak žena suočio s nepovoljnijom situacijom prilikom povratka na posao nakon korištenja rodiljnog dopusta. Velik je problem i nejednakost plaće između žena i muškaraca, netransparentna isplata neoporezivih iznosa zaposlenicima koja više pogađa žene, ali i neadekvatan pravni okvir za problematiku zlostavljanja na poslu.
Direktorica mreže žena u biznisu Women in Adria i članica Upravnog odbora udruge Glas poduzetnika Ivana Matić govorila je o problemima s kojima se žene koje kreću u poduzetništvo susreću u praksi, a žele uskladiti privatni i profesionalni život. Ukazala je da sve manje žena osnivanja trgovačka društva Žene uglavnom osnivaju paušalne obrte, no tu ih čeka zamka sa Zakonom o rodiljnim potporama, jer su u pravima izjednačene sa ženama koje nisu zaposlene. S tim u svezi prilikom izmjene Zakona o radu poduzetnice su predložile da se razlikuje dvije kategorije: zaposlene i samozaposlene žene s jedne strane te radno neaktivne žene s druge, ali taj prijedlog nažalost nije usvojen.
U raspravi koja je uslijedila, savjetnica pučke pravobraniteljice Ana Šarić govorila je da se među pritužbama žena koje Ured pučke pravobraniteljice zaprima po svim diskriminacijskim osnovama, ističu upravo pritužbe koje problematiziraju položaj žena na tržištu rada. S tim u svezi, odnedavno se kao dodatni problem javlja položaj stranih radnica koje uslijed nepoznavanja zakonodavstva i jezika otežano ostvaruju svoja radna prava. Savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Natalija Krajnović izvijestila je o problemima s kojima se žene s invaliditetom susreću na tržištu rada. Istaknula je da one kao osobe s invaliditetom rijetko dobiju priliku za zapošljavanje, zatim da se razgovori za posao vode na diskriminatorni način. Pravo žena s invaliditetom na razumnu prilagodbu se ne ostvaruje ili se teško ostvaruje, one se zapošljavaju na niže plaćenim poslovima, a poslodavci nemaju razumijevanje za njihov rad od kuće. Zaključno je upozorila i da žene s invaliditetom doživljavaju mobing od strane drugih žena na radnom mjestu.
Zastupnica u Hrvatskom saboru Katarina Peović usredotočila se na prijedlog Vlade RH o zabrani rada nedjeljom. Unatoč tome što smatra da nije riječ o stvarnom rješavanju prava radnika i radnica, podržat će ovaj zakon i po ovom pitanju stati uz bok ženama. Upozorila je i na potrebu za zaštitom radnika i radnica na digitalnim platformama.
Zastupnik u Hrvatskom saboru Arsen Bauk predložio je da Odbor za ravnopravnost spolova uputi inicijativu Predsjedništvu Hrvatskog sabora. Naime, u predvorju Sabornice (s bistama velikana) ispred biste Ante Starčevića stoji ploča s natpisom „Muž koji zaslužuje bit' zastupnikom naroda mora poznati želje i težnje svojih izbornikah i po njih celoga naroda.“ Zastupnik Bauk smatra da navedene riječi mogu djelovati diskriminirajuće te predlaže da se u skladu s današnjim vremenom, odnosno 21. stoljećem, pokraj natpisa postavi interpretativna izjava u smislu da danas i žene mogu biti zastupnice u Hrvatskom saboru. Predsjednica Odbora Marija Selak Raspudić osobno nije sklona toj inicijativi, jer su riječi Ante Starčevića odraz duha tog vremena i retorike koja je tada bila prisutna. Međutim, predsjednica Odbora navedeni prijedlog uputit će na izjašnjavanje članovima i članicama Odbora.
Na kraju rasprave, predsjednica Odbora za ravnopravnost žena Marija Selak Raspudić pozvala je sve sudionice da svoje prijedloge za unaprjeđenje radnih prava žena dostave Odboru u pisanom obliku kako bi se oni u obliku zaključka poslali nadležnim tijelima na razmatranje.
PREDSJEDNICA ODBORA
Izv. prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić, v.r.