Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 33. sjednici održanoj 28. travnja 2010. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2010 godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno članku 100. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno članku 22. stavka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova i članku 18. Poslovnika o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, podnosi redovito godišnje izvješće o radu Hrvatskom saboru, a ovo izvješće je sedmo godišnje izvješće.
U uvodnom obrazloženju, pravobraniteljica je ukratko iznijela pregled rada Ureda. Tijekom 2009. godine radilo se na ukupno 919 predmeta, i to 885 predmeta otvorenih u 2009. godini i 34 predmeta prenesenih iz ranijih godina.
U odnosu na 2008. godinu smanjen je broj pritužbi diskriminacije na temelju spola, a povećan je broj pritužbi na temelju spolne orijentacije, bračnog ili obiteljskog statusa i po spolnoj orijentaciji. Prisutan je velik broj neutemeljenih pritužbi te onih nejasnog sadržaja.
Položaj žena na tržištu rada nije se bitno promijenio. Visok udio žena među nezaposlenima, rad žena u potplaćenim sektorima, razlika u plaćama, veći broj žena zaposlenih na određeno vrijeme, ukazuju na postojanje neravnopravnog odnosa na tržištu rada. Značajno poboljšanje na tržištu rada je vidljivo jedino u poštivanju odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova o oglašavanju radnih mjesta čiji je cilj ukidanje diskriminacije kod zapošljavanja.
Uočeno je da izrazito mali broj očeva koriste prava omogućena Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Analizirajući izvješća o radu Državnog inspektorata tijekom 2009. godine pravobraniteljica je uočila da se broj pritužbi radnika zbog povrede dostojanstva na radnom mjestu u odnosu na 2008. bitno smanjio, što se objašnjava nesigurnošću radnog mjesta, odnosno strahom od gubitka radnog mjesta i ogromnim brojem ugovora na određeno vrijeme.
U području obrazovanja, istaknuta je potreba da se odgojno-obrazovni programi usklade s potrebama na tržištu rada, ali i nedovoljne aktivnosti na smanjivanju razlika u opredjeljenjima za tzv. „muške“ i „ženske“ profesije.
U odnosu na obiteljsko nasilje, pojačan je zakonodavni okvir donošenjem novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Poboljšana je suradnja između policije i centara za socijalnu skrb. Međutim, prevencija nije dala željene rezultate jer je broj prijavljenog nasilja veći nego u 2008. Posebno zabrinjava velik porast broja ubijenih žena žrtava obiteljskog nasilja. Problem je i što je nedovoljno stručnjaka i stručnjakinja koji bi provodili psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji. Pravobraniteljica je podsjetila da je pri donošenju Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji predložila da se po stavcima odvoje vrste nasilja, što bi omogućilo precizno statističko praćenje. Budući da zahtjev nije prihvaćen, nema saznanja o pojedinostima i vrstama nasilja u obitelji. Isto tako Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći ne koristi se dovoljno, stoga je potrebno dodatno informirati građane o mogućnostima koje on nudi.
Pravobraniteljica također prati način prikazivanja muškaraca i žena u medijima, odnosno koliko mediji provode zakonsku obvezu razvijanja svijesti o ravnopravnosti spolova. Ravnopravnost spolova nije medijska tema, a spolni stereotipi i seksizam su u medijima i dalje prisutni u značajnoj mjeri. Problem je i nepostojanje samoregulatornih akata kod medija.
Statistika je područje u kojem se vidi stalan napredak, što omogućava komparativnu analizu vezanu za određena područja promicanja ravnopravnosti spolova.
Na kraju izlaganja pravobraniteljica je upozorila kako nedostaje rodno osjetljivih proračuna.
U raspravi koja je uslijedila upozoreno je kako se zbog izražene nesigurnosti i straha od gubitka radnog mjesta, građani rijetko odlučuju podnijeti pritužbu radi diskriminacije na radnom mjestu, zbog čega je navedenih pritužbi malo.
Zabrinjava činjenica da se obiteljsko nasilje povećalo za više od 12 posto u odnosu na prethodnu godinu. Naglašeno je da je prevencija obiteljskog nasilja zanemarena, što je upozorenje koje se iz godine u godinu ponavlja.
Više članica Odbora istaknulo je medije kao vrlo problematično područje. Način na koji prikazuju ulogu žena i muškaraca, pokazao se vrlo važnim čimbenikom u stvaranju slike o njihovom položaju, ulozi i kompetencijama u društvu, a na tom području mediji se ne drže odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova.
Istaknuto je da je nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora došlo do izvjesnog porasta broja žena u predstavničkim tijelima, ali je prisutna velika razlika među županijama. Istaknuta je potreba (parlamentarni izbori) da se na svim razinama organiziraju akcije u suradnji s nevladinim organizacijama kako bi se utjecalo na veće uključivanje žena u politiku a javnost dodatno senzibilizirala.
Predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH izvijestila je Odbor da je radna skupina unutar Ureda izradila Nacrt prijedloga Protokola o postupanju sa žrtvama seksualnog zlostavljanja, koji će uskoro biti upućen u proceduru.
U raspravi je ukazano i na probleme transseksualnih i transrodnih osoba u Hrvatskoj, budući da im se u Hrvatskoj pruža isključivo psihijatrijska pomoć. Pravobraniteljica je istaknula da joj se do sada transseksualne i transrodne osobe nisu obraćale za pomoć, ali da je ona tu otvorena za sve vrste inicijativa.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
zaključak
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2009. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.
Predsjednica Odbora
Gordana Sobol