Odbor za ravnopravnost spolova održao je 11. studenog 2026. godine tematsku sjednicu (41. sjednicu Odbora) na temu Menstruacija i menopauza na radnom mjestu – zdravlje, radna prava i ravnopravnost.
Predsjednica Odbora Marija Lugarić istaknula je kako se menstruacija i menopauza još uvijek prečesto smatraju privatnim pitanjima, iako mogu utjecati na radnu sposobnost, profesionalni razvoj i ekonomsku sigurnost žena. Naglasila je da žene ne bi trebale birati između zdravlja i zaposlenja te upozorila na posljedice nedostatka podrške, osobito smanjenje radnog angažmana, odustajanje od napredovanja i ranije napuštanje tržišta rada. Posebno je istaknula važnost međunarodne norme ISO 45010, koja donosi smjernice za uključivanje menstrualnog i menopauzalnog zdravlja u sustave zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Naglasila je potrebu za fleksibilnijim uvjetima rada, dostupnijom zdravstvenom skrbi, prilagodbom radnih mjesta i sustavnim rješenjima koja neće ovisiti samo o dobroj volji poslodavaca.
Predstavnica organizacije pstaboo Petra Salarić predstavila je rezultate istraživanja o utjecaju menstruacije i menopauze na radni život. Među najčešćim simptomima istaknuti su menstrualni bolovi, bolovi u donjem dijelu leđa, umor i nesanica, a njihove najčešće posljedice bile su smanjena koncentracija i produktivnost te povećan stres.
Istraživački tim prikupio je više od 150 osobnih iskustava žena koje su opisivale zadirkivanje, omalovažavanje i nedostatak razumijevanja, a u dva slučaja i gubitak zaposlenja. Istraživanje je pokazalo da samo oko 10 posto ispitanica o simptomima otvoreno razgovara s nadređenima, dok gotovo polovica nikada nije podijelila svoje poteškoće s nadređenom osobom. Polovica ispitanica navela je da na njihovu radnom mjestu ne postoje posebne mjere podrške. Samo 24,1 posto smatra da se dostupne mjere doista provode, dok 44,3 posto nije koristilo niti tražilo podršku. Među najčešće predloženim mjerama istaknute su mogućnost rada od kuće, fleksibilno radno vrijeme, dostupnost menstrualnih proizvoda i mogućnost odlaska liječniku tijekom radnog vremena. Zaključeno je da je riječ i o pitanju mentalnog zdravlja, profesionalnog razvoja, dostojanstva i kvalitete radnog života žena.
Predstavnica Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje CESI Anamarija Tkalčec predstavila je policy brief „Radna mjesta bez tabua“, izrađen kao podloga za sjednicu. Istaknula je da Hrvatska već ima zakonski okvir koji uređuje radne odnose, zaštitu na radu, ravnopravnost spolova i zabranu diskriminacije, ali da je potrebno bolje koristiti postojeće mogućnosti. Među preporukama izdvojila je izradu praktičnih smjernica za poslodavce, prilagodbu radnih uvjeta, jačanje socijalnog dijaloga te suradnju institucija, sindikata, zdravstvenih stručnjaka i civilnog društva. CESI je izradio i vodič za poslodavce s konkretnim preporukama. Naglasila je da većina predloženih mjera ne zahtijeva velika financijska sredstva, nego razumijevanje, dobru organizaciju rada i otvorenu komunikaciju. Država bi trebala predvoditi razvoj takvih praksi i potaknuti njihovu primjenu u privatnom sektoru.
Predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu Marija Šprem Goldštajn naglasila je da menopauza pogađa velik dio ženske radne snage, a još uvijek je nedovoljno prepoznata tema. Objasnila je da menopauza najčešće nastupa između 45. i 55. godine, dok su simptomi često najizraženiji tijekom perimenopauze. Upozorila je da žene danas prosječno provode oko 40 posto života u postmenopauzi te da u Hrvatskoj živi više od 900 tisuća žena starijih od 50 godina. Pozivajući se na istraživanja, navela je da 76 posto žena smatra menopauzu tabu temom na radnom mjestu, a gotovo polovica nikada ne razgovara o simptomima s poslodavcem. Istaknula je da menopauza uključuje više od trideset mogućih simptoma, među kojima su valunzi, nesanica, umor, promjene raspoloženja i kognitivne poteškoće, te može imati dugoročne zdravstvene posljedice. Menopauzalna hormonska terapija i dalje predstavlja zlatni standard liječenja simptoma kada se primjenjuje individualizirano i u skladu s medicinskim smjernicama. Kao prioritete izdvojila je nacionalne smjernice za poslodavce, fleksibilnije oblike rada, zaštitu od diskriminacije, dostupnije liječenje, edukaciju zdravstvenih djelatnika, nacionalno istraživanje i javnozdravstvenu kampanju.
Ginekologinja iz Poliklinike Grujić Jasenka Grujić govorila je o menstruaciji, dismenoreji i endometriozi. Pojasnila je razliku između primarne i sekundarne dismenoreje te istaknula da endometrioza pogađa približno 10 posto žena reproduktivne dobi. Upozorila je na njezine simptome, uključujući izrazito bolne menstruacije, kroničnu zdjeličnu bol, obilna krvarenja i probleme s plodnošću, koji mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života i radnu sposobnost žena. Govorila je o mogućnostima hormonskog i kirurškog liječenja te važnosti pravodobnog prepoznavanja bolesti. Posebno je naglasila potrebu uvođenja rodno osjetljivog zdravstvenog odgoja i sveobuhvatne seksualne edukacije u škole, kako bi mladi stekli znanja o menstruaciji, endometriozi i reproduktivnom zdravlju. Istaknula je i važnost dostupnosti menstrualnih higijenskih potrepština u školama i javnim ustanovama te upozorila da neznanje i stigma mogu negativno utjecati na obrazovanje, samopouzdanje i profesionalni razvoj mladih žena.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je da menstruacija, perimenopauza i menopauza nisu samo privatna pitanja, nego teme koje izravno utječu na mentalno zdravlje, kvalitetu života i položaj žena na tržištu rada. Upozorila je na predrasude zbog kojih žene često izbjegavaju govoriti o svojim poteškoćama i tražiti podršku. Predstavljena su iskustva europskih država koje su uvele različite oblike menstrualnog dopusta, uz naglasak da buduća rješenja ne smiju dovesti do dodatne stigmatizacije žena. Istaknuta je važnost edukacije, fleksibilnijih uvjeta rada i dostupne zdravstvene skrbi.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Tanja Žaja predstavila je dosadašnje mjere za suzbijanje menstrualnog siromaštva, uključujući besplatne menstrualne higijenske potrepštine u osnovnim i srednjim školama te skloništima za žene žrtve nasilja, kao i smanjenje PDV-a na menstrualne potrepštine s 25 na 13 posto. Navela je da je u Hrvatskoj zaposleno više od 837 tisuća žena te naglasila važnost njihova zdravlja i dobrobiti za stabilnost gospodarstva. Istaknula je da postojeći Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu pružaju temelj za zaštitu zdravlja i zabranu diskriminacije, a dugoročna rješenja trebaju se razvijati kroz suradnju države, poslodavaca i sindikata.
Predsjednica Odbora prenijela je i poruku jedne od pozvanih sudionica koja nije mogla prisustvovati sjednici. Upozoreno je na društveni pritisak kojem su izložene žene nakon pedesete godine života te naglašena potreba normaliziranja razgovora o menopauzi, starenju, samopouzdanju i zdravlju žena.
Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Željka Josić upozorila je na nepovoljniji položaj žena i potrebu snažnije provedbe postojećih zakonskih okvira. Istaknula je mogućnost razvoja inicijativa sličnih programu „Poslodavac prijatelj obitelji“, koje bi pridonijele boljem razumijevanju potreba zaposlenica. Predstavila je projekt Ministarstva zdravstva proveden u suradnji s UNICEF-om u školama u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu, usmjeren na reproduktivno zdravlje, menstrualno siromaštvo i spolno zdravlje. Rezultati su pokazali da mladi žele više informacija i interaktivnih oblika edukacije. Naglasila je važnost edukacije nastavnika, fleksibilnih uvjeta rada i razumijevanja poslodavaca.
U raspravi je predsjednica Odbora Marija Lugarić otvorila i pitanje tzv. „pink taxa“, odnosno viših cijena proizvoda namijenjenih ženama, te istaknula da dostupnost menstrualnih potrepština na radnim mjestima treba postati standard.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za norme Ana Marija Boljanović predstavila je međunarodnu normu ISO 45010:2024 „Menstruation, Menstrual Health and Menopause in the Workplace“. Pojasnila je da norma ne uvodi nove zakonske obveze, nego daje smjernice za oblikovanje organizacijskih politika, edukaciju rukovoditelja, prilagodbu radnih mjesta, zaštitu privatnosti zaposlenica i praćenje učinaka mjera. Istaknula je da Hrvatska normu još nije preuzela u nacionalni sustav normizacije te pozvala zainteresirane na uključivanje u daljnji rad.
U raspravi je naglašena važnost sustavne edukacije, uključivanja muškaraca u razgovor o menstruaciji i menopauzi te jačanja razumijevanja među poslodavcima. Upozoreno je da neprepoznati menopauzalni simptomi mogu utjecati na produktivnost, izostanke i ranije napuštanje tržišta rada. Istaknuta je potreba za nacionalnom strategijom ženskog zdravlja koja bi obuhvatila menstrualno, reproduktivno i menopauzalno zdravlje, kao i za boljom koordinacijom primarne i specijalističke zdravstvene zaštite.
Predstavnica tvrtke Libresse predstavila je doprinos privatnog sektora destigmatizaciji menstruacije. Istaknula je kako je Libresse prvi brend koji je u televizijskim reklamama menstruaciju prikazao crvenom bojom, umjesto dotadašnjih simboličnih prikaza. Predstavila je i edukativni program za učenike šestih razreda osnovnih škola, namijenjen djevojčicama i dječacima, koji kroz interaktivne radionice, razgovor i igre obrađuje teme menstruacije i reproduktivnog zdravlja.
U raspravi je naglašeno da bi sjednica trebala rezultirati konkretnim koracima, među kojima su izrada stručnih smjernica, javnozdravstvene kampanje, prikupljanje nacionalnih podataka o menopauzi i njezinim ekonomskim učincima te razvoj Nacionalne strategije ženskog zdravlja. Navedeno je da se stigma može smanjiti otvorenim razgovorom i stvaranjem sigurnog prostora za razmjenu iskustava. Istaknuta je potreba povezivanja zdravstvenog i obrazovnog sustava, poslodavaca, sindikata, stručnih društava i organizacija civilnog društva.
Predsjednica Odbora Marija Lugarić zahvalila je sudionicama i istaknula da je potrebno prijeći s prepoznavanja problema na sustavna rješenja. Najavila je da će Odbor pripremiti zaključke i preporuke u suradnji sa zainteresiranim dionicima. Kao moguće mjere izdvojila je: analizu utjecaja menstruacije i menopauze na položaj žena na tržištu rada; nacionalne smjernice za poslodavce u skladu s normom ISO 45010; uključivanje menstrualnog i menopauzalnog zdravlja u sustave zaštite zdravlja na radu; bolju dostupnost zdravstvene skrbi i pravodobne dijagnostike; fleksibilnije oblike rada i prilagodbu radnih mjesta; unapređenje sustava bolovanja za žene s ozbiljnim tegobama; jačanje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja; edukaciju poslodavaca i rukovoditelja radi smanjenja predrasuda i stigme; sustavno prikupljanje podataka i razvoj rodno osjetljivog zdravstvenog odgoja te izradu Nacionalne strategije ženskog zdravlja.
Zaključno je naglasila da ulaganje u kvalitetnije radne uvjete za žene znači očuvane njihova znanja, iskustva i potencijala, povećanje produktivnosti i stvaranje ravnopravnijeg radnog okruženja. Žene ne traže privilegije, već razumijevanje, ravnopravnost i mogućnost profesionalnog razvoja bez skrivanja zdravstvenih poteškoća ili straha od negativnih posljedica. Poručila je da menstruacija ne smije biti razlog za šutnju, a menopauza razlog za povlačenje žena iz svijeta rada.
Predsjednica Odbora
Marija Lugarić, mag. prim. educ.