Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora je na 36. sjednici, održanoj 25. lipnja 2026. godine, raspravljao o Izvješću o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2025., a koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske ovlaštena, aktom od 11. lipnja 2026. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Uvodno je državna tajnica ukratko predstavila Izvješće i ključne rezultate u 2025. godini, istaknuvši značajan iskorak u financiranju sustava besplatne pravne pomoći. Ukupna izdvojena sredstva u 2025. godini povećana su približno 17% u odnosu na prethodnu godinu. U novom trogodišnjem financijskom ciklusu sredstva su dodatno povećana za gotovo 42%, čime se osigurava stabilnost i kontinuitet pružatelja pravne pomoći.
Posebno je naglasila jačanje kapaciteta pružatelja: udrugama i pravnim klinikama sredstva su povećana za 22%, dok je odvjetnicima povećana vrijednost boda za 36%, uz dodatna povećanja naknada za tumače i vještake. Uvedene su i mjere za poboljšanje dostupnosti – smanjena je minimalna udaljenost za naknadu izlaska iz pisarnice s 45 na 30 kilometara. Izvijestila je da se planira modernizacija informacijskog sustava za pružanje besplatne pravne pomoći i razvoj usluge e-besplatna pravna pomoć. Istaknula je da je u 2025. godini provedena i opsežna informativna kampanja, uključujući radijski spot emitiran na nacionalnoj i osam regionalnih postaja, kao i distribuciju informativnih materijala na 440 adresa. Također je ojačana suradnja s Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, čiji su djelatnici educirani kako bi građane mogli pravovremeno uputiti na dostupne oblike pravne pomoći.
U raspravi je upozoreno na problem tzv. „šutnje administracije“. Naime, građani se obraćaju upravnim tijelima gradova, županija i države očekujući rješavanje problema ili barem pravovremenu informaciju, no često se žale da mjesecima ne dobivaju nikakav odgovor – ni pisani ni telefonski. Naglašeno je da službenike treba educirati da budu na usluzi građanima. Nadalje, u izvješću je vidljivo da su žene dominantna korisnička skupina i u primarnoj i u sekundarnoj pravnoj pomoći (više od dvije trećine korisnika su žene). Iako je sustav formalno rodno neutralan, u praksi žene češće pokreću brakorazvodne postupke, postupke o skrbništvu i uzdržavanju te su češće ekonomski ovisne. Stoga rodno neutralan sustav u stvarnosti djeluje kao rodno specifičan mehanizam, iako nije tako zamišljen ni strukturiran. Sugerirano je da se postojeći agregirani podaci po spolu unakrsno povežu s vrstom pravnog postupka, ranjivim skupinama i županijama.
Također je istaknuto da nedostaju podaci o spolu pružatelja pravne pomoći, odnosno o udjelu odvjetnica i odvjetnika. Predloženo je prilikom priprema izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, razmotriti izuzeće žrtava nasilja od imovinskog cenzusa u povezanim postupcima poput razvoda, skrbništva i uzdržavanja. Upozoreno je na nedovoljnu fizičku dostupnost pravne pomoći u ruralnim i otočnim područjima. Posebno je naglašena važnost organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom žrtava rodno utemeljenog nasilja, a koje su ženama besplatno pružale pravnu pomoć i prije nego što je država uvela institut besplatne pravne pomoći. Odbor je pozdravio najavljene izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći te ponudio suradnju kroz zajedničke radne sastanke, s ciljem unaprjeđenja zakonodavnog okvira i osiguravanja veće dostupnosti pravne pomoći najranjivijim skupinama.
Zaključno je državna tajnica istaknula je da se provode edukacije u dva smjera: prema samim upravnim tijelima županija koje pružaju primarnu pravnu pomoć te prema tzv. podupirućim institucijama. Nadalje je istaknula da će se u buduća izvješća moći uključiti tražene unakrsne analize, ako budu dobivena očekivana financijska sredstva za uvođenje modernog informacijskog sustava. Vezano za izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, istaknula je da, iako su organizacije civilnog društva hvalevrijedan partner sustavu, namjera je jačanje institucionalnog pružanja besplatne pravne pomoći.
Nakon provedene rasprave članice i članovi Odbora jednoglasno (9 glasova „ZA“) su odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O OSTVARIVANJU PRAVA NA BESPLATNU PRAVNU POMOĆ I UTROŠKU SREDSTAVA U 2025.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Lugarić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Tomislava Josića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.