Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora je na 30. sjednici, održanoj 17. ožujka 2026. godine, raspravljao o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu, a koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 15. listopada 2024. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela, a raspolagao je Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
Odbor je, sukladno članku 56., stavak 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno odlučio da će o predmetnom Izvješću provesti raspravu bez nazočnosti predlagatelja, s obzirom na to da se sutkinja ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave odbila odazvati pozivu.
Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučeno da se provede objedinjena rasprava s raspravom o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2024. godinu, uz primjedbu da bi barem odbori trebali provoditi raspravu o izvješćima u primjerenom roku, a ne s odmakom od više godina.
U raspravi je naglašeno da Izvješće donosi osnovne statističke podatke o zastupljenosti žena i muškaraca u sudbenoj vlasti: 72% čine žene, a 28% muškarci. Riječ je o izrazito feminiziranoj profesiji – više od dvije trećine, gotovo tri četvrtine pravosudnih dužnosnika su žene, dok među službenicima i administrativnim osobljem sudova žene čine čak 90% zaposlenih. Ti podaci potvrđuju dugotrajan trend prema kojem je sudstvo izrazito feminizirano, osobito na nižim razinama sudbene hijerarhije i u administrativnim poslovima. Međutim, iako Izvješće sadrži osnovne statističke podatke, nedostaje mu sustavna rodna analiza. Primjerice, nema prikaza raspodjele sudaca prema spolu na različitim razinama sudova – koliko je predsjednica sudova, kakva je rodna struktura na višim sudovima i u sudskoj upravi. Stoga je iznesen prijedlog da buduća izvješća uključe cjelovitu rodnu statistiku, proširenu na sve razine sudova i sudske uprave. Naime, bez takvih podataka nije moguće raspravljati o pojavama poput „staklenog stropa“, niti donositi utemeljene zaključke. Također je upozoreno da Izvješće ne sadrži analizu karijernih obrazaca sudaca i sutkinja – kako napreduju, kako im se dodjeljuju predmeti i kako izgleda njihov karijerni put.
Druga ključna tema odnosi se na nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. Niti Izvješće za 2023. godinu niti Izvješće za 2024. godinu ne sadrže podatke o rodnoj strukturi žrtava i počinitelja, iako je iz drugih službenih statistika poznato da žene čine većinu žrtava. Izostanak rodne statistike otežava razumijevanje razmjera problema, kao i procjenu učinkovitosti pravosudnog sustava u zaštiti žrtava. Time se ujedno smanjuje mogućnost Hrvatskoga sabora da oblikuje kvalitetne javne politike usmjerene na prevenciju i sankcioniranje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Izvješće također ne sadrži analize o vrsti i visini izrečenih kazni, o učestalosti izricanja zaštitnih mjera, niti o eventualnim razlikama u sudskoj praksi. Takve bi analize bile iznimno važne jer bi omogućile uvid u to koliko sudska praksa pridonosi učinkovitoj zaštiti žrtava i odvraćanju od nasilja. Naglašeno je da su na tematskim sjednicama ovog Odbora izrečene sljedeće primjedbe: izricanje preblagih kazni (uvjetne i minimalne), tretiranje nasilja kao prekršaja umjesto kaznenog djela, sporost sudskih postupaka koja dodatno opterećuje žrtvu i može dovesti do odustajanja od postupka, nedovoljna zaštita žrtava tijekom postupaka, nedovoljno korištenje zaštitnih mjera te nedovoljno uvažavanje rizika za žrtvu (kao ilustracija naveden je slučaj femicida iz 2024. godine, u kojem nisu bile izrečene zaštitne mjere koje su trebale biti izrečene), problemi sekundarne viktimizacije žrtava, neujednačena primjena propisa i nedostatna edukacija pravosudnih dužnosnika o rodno uvjetovanom nasilju.
Upozoreno je da je Izvješće za 2022. godinu sadržavalo podatke o radu Pravosudne akademije (iz kojeg je bilo vidljivo da su samo dva suca pohađala edukaciju o obiteljskom nasilju), dok Izvješće za 2023. i Izvješće za 2024. godinu ne sadrže podatke o radu Pravosudne akademije. Iako nema podataka o edukacijama, poznato je da one postoje – ali u manjem opsegu nego u policiji ili državnom odvjetništvu. Također je istaknuto da se ne radi samo o pitanju pravosuđa nego i o sudskim presudama Europskog suda za ljudska prava koje država treba implementirati jer predstavljaju ozbiljne međunarodne obveze za Republiku Hrvatsku.
Naglašeno je da se, iako Izvješće nije rodno fokusirano, i sama predlagateljica na matičnom odboru djelomično osvrnula na ta pitanja (iznijela je podatak o 28% žena na višim sudbenim razinama), ali bez razumijevanja fenomena feminizacije pravosuđa. Izrečen je stav da je dužnost Odbora za ravnopravnost spolova zahtijevati dostavu potpune rodne statistike kako bi se moglo raspravljati o položaju žena, uključujući pitanje jednakih plaća i mogućnosti napredovanja. Također je upozoreno da je, ako suci ne razumiju što je rodno uvjetovano nasilje i ne prolaze odgovarajuće edukacije, teško očekivati ujednačenu sudsku praksu, što dijelom objašnjava zašto se slični slučajevi različito presuđuju – od minimalnih do strožih kazni. U tom je smislu predloženo uvođenje obvezne godišnje edukacije za suce, barem za određeni postotak njih, kako bi se unaprijedila kvaliteta sudske prakse.
Nakon provedene rasprave članice i član Odbora jednoglasno (s 9 glasova „ZA“) su odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prima se na znanje Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Lugarić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Tomislava Josića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.