Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 22. siječnja 2026. godine raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 31. ožujka 2025. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 112. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo te je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
U uvodnom izlaganju pravobraniteljica je predstavila Izvješće, istaknuvši da ono predstavlja tek presjek najvažnijih događanja, aktivnosti i zaprimljenih pritužbi koje su bile u djelokrugu institucije pravobraniteljice tijekom 2024. godine. Naglasila je da je institucija nastavila s izrazito proaktivnim djelovanjem, ne samo prema resornim tijelima koja formiraju radne skupine u postupcima izmjene zakonodavnog okvira Republike Hrvatske, već i prema dionicima na međunarodnoj i regionalnoj razini, kao i u suradnji s akademskom zajednicom te institucijama iz područja medija i sustava obrazovanja. Institucija pravobraniteljice za ravnopravnost spolova kontinuirano prati provedbu matičnog Zakona o ravnopravnosti spolova, s posebnim naglaskom na diskriminacijske osnove poput spola, bračnog i obiteljskog statusa, majčinstva, spolne orijentacije i rodnog identiteta. Posebna se pozornost posvećuje i slučajevima višestruke diskriminacije, kada se radi o posebno osjetljivim društvenim skupinama u kojima se diskriminacija pojavljuje na temelju spola u kombinaciji s drugim karakteristikama, odnosno diskriminacijskim osnovama utvrđenim Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Posljednjih godina institucija pravobraniteljice za ravnopravnost spolova postupa u prosjeku u oko dvije tisuće predmeta godišnje, ovisno o aktualnim društvenim trendovima. Tijekom 2024. godine radilo se na ukupno 1.776 predmeta, od čega se 549 odnosilo isključivo na pritužbe koje su zahtijevale provođenje ispitnog postupka radi utvrđivanja postojanja diskriminacije po nekoj od navedenih osnova. Na tako velikom broju predmeta radi svega desetak zaposlenika, pri čemu su posebno opterećeni zaposlenici pravne struke.
Među oštećenim osobama, najveći udio razmatranih slučajeva odnosio se na žene (72,5%). Prema osnovi diskriminacije, najzastupljenija je bila diskriminacija temeljem spola (86,2%), slijede diskriminacija temeljem spolne orijentacije i rodnog identiteta (6,5%) te diskriminacija temeljem bračnog i obiteljskog statusa (2,2%). Diskriminacija je utvrđena u 26,4% slučajeva. Kao i prethodnih godina, instituciji pravobraniteljice najviše se obraćalo pritužbama s područja socijalne sigurnosti, socijalne skrbi te mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (23,3%), područja rada i zapošljavanja (22,6%), zbog postupanja tijela uprave (20,4%), javnog informiranja i medija (9,4%), zdravstvene zaštite (8,0%), a pritužbe na rad pravosuđa činile su 6,0%.
Od ukupno 549 analiziranih slučajeva, više od 24% odnosilo se na različite oblike rodno utemeljenog nasilja (133 slučaja). U tim su predmetima u 89% slučajeva žrtve žene, a u 11% slučajeva žrtve su muškarci. U okviru postupanja po predmetima, Pravobraniteljica je nadležnim dionicima uputila ukupno 1.313 odluka, od čega 679 preporuka, 355 upozorenja i 279 prijedloga. Navedene odluke odnosile su se na ispitne postupke u kojima je utvrđeno kršenje ustavnog načela ravnopravnosti spolova ili postojanje diskriminacije temeljem neke druge zakonom propisane osnove. Nadležnom državnom odvjetništvu prijavljena je sumnja na počinjenje devet kaznenih djela te jedno prekršajno djelo. Zadržan je visok trend uvažavanja preporuka, upozorenja i prijedloga Pravobraniteljice (u 2024. godini uvaženo ih je čak 96,7%). Zabilježen je velik teritorijalni nerazmjer u broju zaprimljenih pritužbi, pri čemu gotovo polovica dolazi s područja Grada Zagreba (48,8%), iz Splitsko-dalmatinske županije tek 7,1%, dok u ostalim županijama pojedinačni udjeli uglavnom ne prelaze 5%. Navedeni nerazmjer dijelom se može objasniti smanjenim intenzitetom rada i slabijom agilnošću županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova, što se sve više osjeća na terenu.
Kao i prethodnih godina, institucija pravobraniteljice sudjelovala je u provedbi više projekata, pri čemu je nositeljica velikog europskog projekta ukupne vrijednosti 2,2 milijuna eura, koji se provodi u suradnji s dvjema članicama Europske unije – Portugalom i Španjolskom. Navedeni projekt, čija je provedba predviđena do kraja 2026. godine, usmjeren je na podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju na djevojčicama i ženama. Institucija pravobraniteljice sudjeluje u radu osam radnih tijela, dok u jednom tijelu ima ulogu nositeljice, i to u okviru promatračkog tijela Femicid Watch.
U izvještajnom razdoblju zabilježena su određena poboljšanja statističkih pokazatelja na tržištu rada. Broj aktivnog stanovništva povećan je za oko 1%, ukupna zaposlenost porasla je za 5,6%, a udio zaposlenih žena blago je porastao te iznosi 47,2%. Ipak, stopa aktivnosti žena i dalje zaostaje za stopom aktivnosti muškaraca za oko 10 postotnih bodova. Stopa nezaposlenosti žena smanjena je na 5,1% te se gotovo izjednačila sa stopom nezaposlenosti muškaraca koja iznosi 5%. Unatoč pozitivnim pomacima, pritužbe građanki i dalje ukazuju na to da dob i majčinstvo ostaju ključne prepreke ostvarivanju rodne ravnopravnosti na tržištu rada. Posebno su ranjive trudnice zaposlene na određeno vrijeme, čiju je pravnu i institucionalnu zaštitu nužno dodatno ojačati. Podaci o rodnom jazu u plaćama (za 2023. godinu) pokazuju razliku od 7,4% prema podacima Eurostata, čija metodologija polazi od bruto satnice, dok podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji se temelje na izračunu bruto plaće, upućuju na smanjenje jaza na 3,9%. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), udio žena u upravama poduzeća u 2024. godini iznosio je oko 20%, dok je udio žena u nadzornim odborima bio oko 24%. U kontekstu tržišta rada važno je istaknuti da je pravobraniteljica na svojoj internetskoj stranici uspostavila online obrazac za zaprimanje prijava građanki i građana vezanih za uznemiravanje i spolno uznemiravanje. Zamijećen je nastavak trenda anonimnog prijavljivanja, što značajno ograničava mogućnosti dokazivanja i procesuiranja, a istodobno ukazuje na nedostatak povjerenja žrtava u sustav zaštite i učinkovitost kaznenog progona. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2024. godine zabilježene su ukupno 103 prijave kaznenog djela spolnog uznemiravanja, što predstavlja porast od 56% u odnosu na 2023. godinu. Istovremeno je za ovo kazneno djelo pokrenut svega jedan sudski postupak, pri čemu nije donesena nijedna presuda.
U području obiteljskih odnosa i roditeljske skrbi stranke su najčešće izražavale nezadovoljstvo radom i komunikacijom s Hrvatskim zavodom za socijalni rad. Pritužbe su se odnosile na odluke o stanovanju djece, ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim dijete ne živi, nepoštivanje sudskih odluka, neplaćanje uzdržavanja i dr. U ovom se području iz godine u godinu bilježi trend smanjenja broja pritužbi. Roditeljski dopust u Republici Hrvatskoj i dalje koristi vrlo mali udio muškaraca – svega 3,77%, čime se Republika Hrvatska nalazi na samom dnu ljestvice država članica Europske unije, uz iznimku korištenja neprenosivog dijela dopusta. Očinski dopust koristilo je 16.044 očeva u 2024. godini, dok je roditeljski dopust iste godine koristilo tek 1.802 očeva.
Analiza slučajeva ubojstava žena potvrđuje da je femicid predvidivo i sprječivo kazneno djelo, no učinkovita prevencija zahtijeva sustavnu integraciju ranih procjena rizika u rad policije, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i sudova.
Nastavljen je trend smanjivanja broja prekršajnih djela nasilja u obitelji, uz istodobno povećanje broja kaznenih djela nasilja u obitelji. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2024. godine zbog prekršaja nasilja u obitelji prijavljeno je 6.949 osoba, što predstavlja smanjenje od 9,44% u odnosu na 2023. godinu. Istodobno je zabilježeno ukupno 9.167 kaznenih djela počinjenih na štetu članova obitelji i bliskih osoba, što je porast od 8,3% u odnosu na prethodnu godinu. Pravobraniteljica naglašava važnost sustavnog obrazovanja o ravnopravnosti spolova, kontinuirane edukacije stručnog osoblja, provedbe dugotrajnih psihosocijalnih tretmana počinitelja nasilja te njihove resocijalizacije kao ključnih mjera za učinkovito sprječavanje recidiva. Ministarstvo unutarnjih poslova ističe se visinom sredstava koja ulaže u edukaciju usmjerenu na rodno osjetljiv pristup u postupanju policijskih službenika kroz temeljnu i specijalističku obuku.
U području prava LGBTIQ osoba pravobraniteljica kontinuirano preporučuje jačanje nacionalnih politika, učinkovitije praćenje i procesuiranje zločina iz mržnje te dodatne edukacije tijela kaznenog progona. Tijekom 2024. godine policija je evidentirala 26 kaznenih djela motiviranih mržnjom zbog spolne orijentacije ili rodnog identiteta. Istodobno je zabilježeno deset prekršaja počinjenih na temelju spolnog opredjeljenja, u usporedbi s četiri prekršaja u 2023. godini. Pritužbe transrodnih osoba odnose se na dugotrajnost postupka Nacionalnog zdravstvenog vijeća u izdavanju mišljenja o promjeni spola ili odabira života u drugom rodnom identitetu.
Medijsko izvještavanje o rodno uvjetovanom nasilju pokazuje određena poboljšanja, posebno nakon donošenja Smjernica za senzibilizirano izvještavanje i Medijskog kodeksa. Unatoč tome, medijski sadržaji i dalje obiluju senzacionalizmom, kao i narušavanjem privatnosti i dostojanstva žrtava rodno utemeljenog nasilja. Seksizam je i dalje prisutan u javnom prostoru, uključujući izjave javnih osoba i komunikaciju na društvenim mrežama, dok građani i građanke u svojim pritužbama upozoravaju i na pretjeranu objektivizaciju ljudskog tijela.
U pogledu sudjelovanja žena u tijelima političkog odlučivanja, 2024. godina bila je vrlo značajna zbog održavanja triju izbora: parlamentarnih izbora, izbora za Europski parlament i predsjedničkih izbora. Zabilježen je pomak prema uravnoteženijoj spolnoj zastupljenosti u Hrvatskom saboru, pri čemu se udio žena povećao s 23% na 25%, iako je to i dalje ispod europskog prosjeka. Međutim, gotovo petina kandidacijskih lista nije bila usklađena s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova koje propisuju najmanje 40% zastupljenosti podzastupljenog spola. Na izborima za članove Europskog parlamenta nisu zabilježeni negativni trendovi, a ishod izbora rezultirao je uravnoteženim brojem zastupnica i zastupnika.
U području reproduktivnog i mentalnog zdravlja istaknute su ključne poteškoće, uključujući manjkav nadzor po pritužbama rodilja, nedostatke zakonskog okvira za medicinski pomognutu oplodnju te ograničenu dostupnost ginekoloških timova (samo 18% punog kapaciteta). Naglašena je i potreba za rodno osjetljivim pristupom u području mentalnog zdravlja.
Vezano za rodnu ravnopravnost u sportu, pravobraniteljica ističe potrebu dekonstruiranja uzročno-posljedičnog kruga podzastupljenosti žena na svim razinama, od sportašica i djelatnica u sportskim društvima, do novinarki u sportskim redakcijama. Opća uključenost žena u sportske i fizičke aktivnosti i dalje je manja u odnosu na muškarce, ulaganja u ženski sport su nedovoljna, a također su niža primanja i niža razina profesionalizma u ženskom sportu. Uz to, vrijednost naknada i nagrada za sportašice je niža, dok su sportašice često izložene seksizmu i različitim oblicima rodno utemeljenog nasilja, uključujući spolno uznemiravanje.
Pravobraniteljica je u svom izvješću posebnu pozornost posvetila osobito osjetljivim skupinama u društvu koje su u riziku višestruke diskriminacije. Među njima su žene u ruralnim područjima, žene s invaliditetom, pripadnice nacionalnih manjina, žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, oštećenice kaznenim djelom prostitucije, ovisnice, žrtve trgovanja ljudima te tražiteljice međunarodne zaštite, azilantice i osobe pod supsidijarnom zaštitom.
U raspravi su članice Odbora pohvalile kako sâmo Izvješće, tako i rad pravobraniteljice, izrazivši zahvalnost pravobraniteljici i svim zaposlenicima Ureda pravobraniteljice na predanom i stručnom doprinosu promicanju ravnopravnosti spolova.
Izvješće je ocijenjeno odličnim, s obzirom na to da ne pruža samo sveobuhvatni pregled rada Ureda pravobraniteljice, već ujedno daje uvid u stanje ženskih ljudskih prava u različitim društvenim područjima. Posebno je istaknuto da se gotovo svi prijedlozi pravobraniteljice uvažavaju, što nažalost nije slučaj s prijedlozima drugih pravobraniteljskih institucija. U tom je kontekstu izraženo zadovoljstvo kvalitetnom i konstruktivnom suradnjom pravobraniteljice s resornim ministarstvima. Također je naglašeno da velik broj zaprimljenih pritužbi svjedoči o visokoj razini povjerenja koje građani imaju u instituciju pravobraniteljice. Istodobno je izražena zabrinutost zbog velikog teritorijalnog nerazmjera u broju zaprimljenih pritužbi te je otvoreno pitanje mogućnosti otvaranja regionalnih ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, kao i nâčina na koji je navedeni problem riješen u drugim državama članicama Europske unije. Članica Odbora zatražila je dodatna pojašnjenja o znatnom porastu broja kaznenih djela silovanja u 2024. godini, kao i podatke za 2025. godinu, ako su dostupni. Raspravljalo se i o porastu brutalnosti nasilja te o neprimjereno blagim sankcijama za nasilje u obitelji, koje su u pojedinim slučajevima ispod zakonskog minimuma. Takva praksa pridonosi visokom broju recidivista, ali i odvraća žrtve od prijavljivanja nasilja. Poseban naglasak stavljen je na važnost prevencije i sustavne edukacije o ravnopravnosti spolova te nenasilnom rješavanju sukoba, s ciljem sprječavanja nasilja prije nego što do njega uopće dođe. U raspravi je istaknut i problem neplaćenog kućnog rada koji i dalje u najvećoj mjeri obavljaju žene. Nadalje, upozoreno je da ne postoje tzv. „ženske kvote“, već kvote za podzastupljeni spol, koji u budućnosti može biti i muški te je naglašeno da je ravnopravnost spolova ustavna vrednota Republike Hrvatske. Kao primjer dobre prakse navedeno je norveško iskustvo koje pokazuje da povećanje udjela žena u nadzornim i upravnim odborima rezultira pozitivnih promjenama u upravljanju i poslovanju poduzećem. Naglašeno je da žene čine 51% stanovništva Republike Hrvatske te da uplaćuju dio svojih primanja u državni proračun, a istovremeno značajno pridonose društvu i kroz neplaćeni kućni rad, dok se na ravnopravnost spolova troši samo 0,017% Državnog proračuna. Nadalje, iako se bilježi kontinuirani napredak u ovom području, ocijenjeno je da i dalje nedostaje sustavna rodna perspektiva u aktima koje donosi Hrvatski sabor, uključujući državni proračun, strateške dokumente i zakone. Također je upozoreno da, iako se ukupni rodni jaz u plaćama smanjuje, postojanje rodne segregacije na tržištu rada rezultira znatno većim rodnim jazom u tzv. „ženskim sektorima“. Raspravljalo se i o neučinkovitosti borbe protiv nasilja i femicida, o problemu dvostrukog terećenja (počinitelja i žrtve nasilja), o neusklađenosti pravosudne prakse, kao i o važnosti dosljedne primjene barem zakonskog minimuma sankcije bez njezinog sankcija i uzimanja u obzir olakotnih okolnosti. Dodatno je istaknut problem ograničene dostupnosti ginekološke zdravstvene zaštite, kao i pojava ginekološko-opstetričkog nasilja. Iznesen je stav da porast homofobnog, transfobnog i ženomrzačkog javnog govora izravno pridonosi porastu nasilja. Naglašeno je i da bi političke stranke trebale dosljedno poštivati zakonske obveze vezane za spolne kvote na izbornim listama, uz preporuku uvođenja pariteta, odnosno ravnomjerne zastupljenosti žena i muškaraca u omjeru 50:50.
S druge strane, član Odbora iznio je primjedbu da ne smatra diskriminacijom činjenicu da su sportašice slabije plaćene od sportaša, ocjenjujući kako je riječ o tržišnom odnosu ponude i potražnje, odnosno većoj popularnosti muškog sporta. Isto tako ne smatra diskriminacijom ni to što manji broj očeva koristi roditeljski u odnosu na očinski dopust. Negativno se očitovao o uvedenim „ženskim kvotama“ u upravnim i nadzornim odborima poduzeća. Istaknuo je i kako društvo treba cijeniti odluku dijela žena koje se odlučuju za obiteljski život umjesto profesionalne karijere. Pohvalio je napore pravobraniteljice u suprotstavljanju pornografskoj industriji te trgovanju ženama u svrhu prostitucije i pornografije. Izrazio je punu podršku svim aktivnostima usmjerenima na borbu protiv nasilja nad ženama, objektivizacije žena i seksualnog uznemiravanja. Članica Odbora izrazila je neslaganje sa zalaganjem pravobraniteljice za uvođenje tzv. švedskog modela reguliranja prostitucije, smatrajući da taj model zanemaruje žrtve. Ocijenila je kako je riječ o izrazito kompleksnom društvenom problemu koji se ne može riješiti jednom prekršajnom odredbom, već zahtijeva cjelovit pristup koji uključuje edukaciju i zdravstvenu zaštitu. Također je upozorila da bi se time dragocjeni policijski resursi usmjerili na progon korisnika, umjesto na progon osoba koje organiziraju prostituciju.
Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova zahvalio je pravobraniteljici na odličnoj suradnji s Ministarstvom. Izvijestio je da je u 2025. godini prijavljeno 310 kaznenih djela silovanja, što predstavlja povećanje od 19,7% u odnosu na 2024. godinu. Pritom je istaknuo da je policija razriješila 97,7% tih prijavljenih kaznenih djela. Predstavnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pojasnila je da se pri izboru članova u upravne i nadzorne odbore poduzeća i nadalje kao ključni kriteriji uzimaju kvalifikacije i stručnost. Također je navela da je tijekom 2024. godine čak 1020 pravosudnih dužnosnika prošlo stručnu edukaciju vezanu za problematiku nasilja u obitelji.
U odgovoru na postavljena pitanja pravobraniteljica za ravnopravnost spolova navela je da zagovara delimitizaciju roditeljskih naknada s ciljem povećanja broja očeva koji koriste roditeljski dopust. Osvrnuvši se na slabiju plaćenost žena u sportu, pravobraniteljica je naglasila da upravo zbog takvih nejednakosti postoje institucije, zakoni i standardi čija je svrha mijenjati takve trendove i stajališta. Nadalje, pojasnila je da povećanje udjela žena u nadzornim i upravnim odborima poduzeća ne insinuira umanjivanje vrijednosti žena koje su posvećene obitelji. Upravo suprotno, pravobraniteljica je potaknula Vladu da se posvećenost obitelji i djeci svakoj zaposlenoj ženi koja je rodila prizna i valorizira kroz dodatni mirovinski staž za svako rođeno dijete. Govoreći o nedostatku regionalnih ureda, pravobraniteljica je navela da su županijska povjerenstva za ravnopravnost spolova u ranijem razdoblju bila znatno agilnija te su djelovala kao svojevrsne „produžene ruke“ pravobraniteljice. Međutim, institucija pravobraniteljice i dalje ih uključuje u projektne aktivnosti na lokalnoj razini. Ostale pravobraniteljske institucije raspolažu regionalnim uredima, dok pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ima najmanje financijskih sredstava, nedostatnih za njihovo otvaranje. Također je istaknula da će transponiranjem novih direktiva Europskog parlamenta u hrvatsko zakonodavstvo 2026. i 2027. godine institucija pravobraniteljice dobiti dodatne nadležnosti. Naglasila je da su u posljednjih petnaest godina instituciji odobreni brojni europski projekti, čime je osigurana financijska stabilnost nužna za njezin rad. Upozorila je na postojanje različitih stajališta u društvu o ulozi pravobraniteljskih institucija, od ideje njihova objedinjavanja u jednu instituciju do zagovaranja njihova ukidanja zbog navodne nepotrebnosti. Pravobraniteljica je iznijela raznolika iskustva suradnje s dionicima, od izvrsne suradnje s Ministarstvom unutarnjih poslova, čijim djelatnicima svake godine održava edukacije na Policijskoj akademiji, do iskustva s Državnim odvjetništvom koje, pozivajući se na svoju neovisnost, odbija sudjelovati u promatračkom tijelu Femicid Watch. Vezano za žene zatečene u prostituciji, pravobraniteljica i dalje zagovara švedski model, pri čemu se ne oslanja isključivo na iskustva Švedske. Smatra da taj model pridonosi smanjuju iskorištavanja žena, za razliku od modela legalizacije prostitucije koji dovodi do porasta pornografije, pedofilije i seksualnog iskorištavanja žena. Kao primjer dobre prakse navela je belgijski Građanski zakonik, koji sadrži odredbu prema kojoj su svi sudovi (građanski, kazneni, upravni i drugi.) dužni primjenjivati rodno senzitivni pristup u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja. Također je istaknula važnost korištenja bogatstva hrvatskog jezika koji omogućava rodno osjetljivo izražavanje.
Sukladno prijedlogu većine Odbor je jednoglasno (sa 10 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prima se na znanje Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2024. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Lugarić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Tomislava Josića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA:
Marija Lugarić, mag. prim. educ.