Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 26. sjednici, održanoj 25. studenoga 2025. godine, Izvješće o radu zatvorskog sustava za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. studenoga 2025. godine.
Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Predstavnica predlagatelja istaknula je da se Izvješće podnosi jednom godišnje u skladu s odredbom članka 9. stavka 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora. Opisala je organizacijsku strukturu zatvorskog sustava koja se sastoji od Središnjeg ureda za zatvorski sustav, sedam kaznionica, 14 zatvora, dva odgojna zavoda (za maloljetnike i maloljetnice) te dva centra (Centar za dijagnostiku te Centar za izobrazbu). Svaka osoba koju se upućuje na izdržavanje kazne zatvora mora proći dijagnostiku. Naime, stručni tim radi program za svaku pojedinu osobu imajući u vidu visinu kazne, osobne motive, raniju osuđivanost i razne kriterije kako bi u svakom konkretnom slučaju odredio u koju kaznionicu treba uputiti počinitelja kaznenog djela koji je pravomoćnom presudom osuđen, a sve u cilju da se svrha zatvora izvrši – prijekor društva i kazna za ono što je počinio, ali s željom da se takvu osobu pokuša izmijeniti i vratiti u društvo da više ne čini kaznena djela. U 2024. godini bilo je gotovo 17 tisuća osoba lišenih slobode i osoba na izvršavanju odgojne mjere koje su izdržavale ili istražni zatvor ili pravomoćnu kaznu zatvora. Ukupni zatvorski kapacitet je 3.932 za osobe lišene slobode i 120 za osobe koje izdržavaju odgojnu mjeru u uvjetima i kriterijima smještajnih kapaciteta. Međutim, u posljednjih nekoliko godina porastao je za 20-25% broj stranih državljana (iz različitih država, a naročito iz trećih država) koje treba smjestiti u kaznena tijela. Bez obzira na ulaganja u zatvorski sustav, nema dovoljno kapaciteta da se sve hrvatske i strane državljane smjesti unutar sustava na način da se zadovolje standardi Europske unije i Ujedinjenih naroda. Uz sve postojeće probleme, sigurnosno stanje zatvorskog sustava je zadovoljavajuće, zahvaljujući službenicima.
Najveći problem zatvorskom sustavu predstavljaju istražni zatvori. Naime, ne može se predvidjeti, pa čak niti grubo procijeniti, koliko će osoba biti upućeno u istražni zatvor jer o tome odlučuju neovisna pravosudna tijela, stoga se funkcionira ad hoc. S druge strane, za provođenje programa i tretmana potrebno je imati plan. Naglasila je da u zatvorskom sustavu postoje brojni programi, mjere i aktivnosti pa i psihosocijalni tretman počinitelja nasilja jer je u interesu i društvu, ali i žrtvama koje žele ostati u vezi s počiniteljem, da se počinitelj promijeni. Međutim, sve te aktivnosti provode se na dobrovoljnoj osnovi.
Među novoprimljenim osobama u zatvorskom sustavu 2024. godine žena je bilo 6,36%. U Republici Hrvatskoj za žene postoji samo Kaznionica u Požegi u čije su uređenje zadnjih godina uložena značajna sredstva. Unutar Kaznionice postoji odjel za rodilje i majke s djecom, u kojem mogu boraviti osuđenice s djecom do tri godine. Navela je da kod zatvorenica nema toliko sigurnosnih izazova. Zaključno je pozvala Odbor da posjeti Kaznionicu u Požegi kako bi se upoznao s uvjetima u kojima borave zatvorenice.
U raspravi se govorilo o stanju u zatvorskom sustavu, teškim uvjetima u kojima rade pravosudni policajci te je naveden slučaj pobune u splitskom zatvoru. Istaknuto je da ima puno prostora za napredak te da se mora voditi računa da zatvorenici imaju ljudske uvjete. Nadalje, ukazano je na izrazitu rodnu neravnotežu jer je preko 93% zatvorenika muškog spola. Stoga je iznesen stav o potrebi preventivnog djelovanja usmjerenog prema muškarcima. Navedeno je da statistički podaci o obrazovanju izdržavatelja kazni pokazuju velik udjel muškaraca s trogodišnjom školom.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova naglasio je da je promicanje ravnopravnosti spolova jednako važno i u okviru zatvorskog sustava te istaknuo izvrsnu suradnju s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Naveo je da su iznimni napori poduzeti u cilju osvještavanja službenika i službenica pravosudne policije, ali i zatvorskog osoblja po pitanju ravnopravnosti spolova te spolnog uznemiravanja i u odnosu na osoblje i u odnosu na zatvorsku populaciju.
Završno su predstavnice predlagatelja odgovorile na pitanja i komentare u raspravi. Istaknuto je da se čini sve što je moguće kako bi se proširio kapacitet jer se mora osigurati 4 kvadrata za svakog zatvorenika. Na današnji dan u zatvorskom sustavu smješteno je 5.022 osobe, a kapacitet je 3.932. Ukazano je na podatak da recidivisti čine 40% zatvorenika, a njih je vrlo teško resocijalizirati. Zaključno su se suglasile s postojanjem prostora za napredak i potrebom preventivnog djelovanja.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 4 „SUZDRŽANA“ glasa) donio sljedeći zaključak:
ODBOR ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA PREDLAŽE HRVATSKOME SABORU DA PRIHVATI IZVJEŠĆE O RADU ZATVORSKOG SUSTAVA ZA 2024. GODINU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.