Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 8. sjednici održanoj 5. prosinca 2024. godine, raspravljao je o Izvješću o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Agencija za elektroničke medije, aktom od 4. srpnja 2024. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predloženo Izvješće.
Članica Vijeća za elektroničke medije i voditeljica Radne skupine pod nazivom Žene i mediji (unutar Agencije za elektroničke medije) uvodno je predstavila dio Izvješća koji se odnosi na žene i ravnopravnost spolova. Navedena skupina podskupina je Mediteranske mreže regulatornih agencija, a koja se bavi pitanjem položaja žena i zaštitom prava žena. Vijeće za elektroničke medije nastoji raditi društveno korisne aktivnosti. Članovi i članice Vijeća svjesni su da sam rad unutar Agencije nema smisla bez suradnje s nevladinim organizacijama i svim institucijama koje se u Republici Hrvatskoj bave promicanjem i zaštitom ženskih ljudskih prava kao i pravima LGBT zajednice. Agencija za elektroničke medije upravlja Fondom za pluralizam pomoću kojega se potiču teme od važnosti, između ostalog, i za ravnopravnost spolova. Kroz projekt poticanja novinarske izvrsnosti Agencija već pet godina pokušava teme ravnopravnosti spolova poticati kod samih novinara – radi se projektu koji je jedini u Hrvatskoj koji daje sredstva izravno novinarima. Kroz Fond za pluralizam potiču se teme važne za razvoj svijesti o ravnopravnosti spolova i drugih najviših vrednota ustavnog poretka. Broj tema u projektu novinarske izvrsnosti se svake godine povećava. Potiču se teme vezane za zaštitu reproduktivnih prava žena i sl. Na projekt poticanja novinarske izvrsnosti javljaju se vrsni novinari, koji su ostali bez posla, a obilježili su ranije dekade novinarstva u Hrvatskoj te su stručni za teme kojima se bave. Agencija zajedno s 21 partnerom (vladinim i nevladinim organizacijama) vodi portal Žene i mediji. Najviše surađuje s udrugom B.a.b.e. s kojom je provela dva europska projekta: SURF and SOUND – Support, Unite, Respond, Fight to Stop Online violence i (nastavak projekta) SURF and SOUND 2.0. Pozvala je institucije i udruge da se uključe u rad projekta.
Predstavnica Ministarstva kulture i medija naglasila je da je Agencija za elektroničke medije neovisni regulator. Što se tiče Ministarstva kulture i medija, ono predlaže zakone koje Hrvatski sabor donosi. Vezano za zakonodavstvo – Zakon o medijima, Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o HRT-u imaju jasne odredbe o načinu izvještavanja medija koje mora poštovati ravnopravnost spolova. Javni servis HRT i HR imaju obvezu donositi programe koji promiču ravnopravnost spolova. Vezano za međunarodnu suradnju, istaknula je da je osnovan Nacionalni koordinacijski odbor vezano za inicijativu Vijeća Europe ali i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju koji povode dugogodišnju kampanju za sigurnost novinara. Iznijela je informaciju da je u planu donošenje novog Zakona o medijima koji će trebati biti usklađen i s Europskim aktom o slobodi medija, a prethodni zakon je još iz 2004. godine. Iznijela je pohvalu Društvu za zaštitu novinarskih autorskih prava koji inzistiraju da novinari potpisuju članke imenom i prezimenom, da svatko stoji iza onog što je napisao. To može pridonijeti jačem povjerenju u medije i samim time i većoj odgovornosti, međusobnom poštovanju i uvažavanju.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova istaknuo je da Ured putem press-clippinga prati teme vezane za ravnopravnost spolova te kada primijeti neki problematičan sadržaj u medijima traži očitovanje, reagira po službenoj dužnosti s odgovarajućim preporukama i upozorenjima, a prema evidencijama Ureda u više od 96% slučajeva mediji prihvaćaju odgovornost, uklanjaju sadržaj ili na drugi način reagiraju na preporuke i prijedloge Ureda. Ukoliko Ured naiđe na elemente kaznenog djela o tome obavještava Državno odvjetništvo. Ured pravobraniteljice surađuje s Novinarskim vijećem časti i s Agencijom za elektroničke medije osobito vezano za medijske sadržaje oglasa. Naglasio je da se pojedini problematični trendovi iz područja ravnopravnosti spolova ponavljaju, posebno vezano za medijsko izvještavanje o transrodnim osobama i rodno utemeljenom nasilju. Vidljivi su i pomaci kod medijskog izvještavanja o rodno utemeljenom nasilju te da je medijsko izvještavanje o nasilju nad ženama i femicidu donekle unaprijeđeno. Naime, pokazuje se više senzibiliteta, ne relativizira se više nasilje u tolikoj mjeri te se manje potencira predrasuda da je žrtva svojim postupcima pridonijela nasilju. Napredak je i što mediji češće traže komentare relevantnih institucija i organizacija u tom segmentu. Ali je i dalje prisutan senzacionalizam te je i dalje negativna praksa pojedinih medija da vrlo detaljno iznose okolnosti KD i objavljuju fotografija, što dovodi u pitanje zaštitu privatnosti i dostojanstva žrtve. Podsjetio je da je Kodeks medijskog izvještavanja o nasilju prema ženama koji je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izradila i dalje aktualan te da sadrži smjernice kako izvještavati, a kako ne izvještavati o rodno utemeljenom nasilju.
U raspravi je pohvaljeno podupiranje novinara i novinarki koji su motivirani i senzibilizirani za proaktivno djelovanje i području ravnopravnosti spolova. Međutim, upozoreno je na odredbu članka 14., stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima koji jasno kaže da je u audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama zabranjeno poticati, pogodovati poticanju i širenju mržnje ili diskriminacije na osnovi, između ostalog i spola, bračnog ili obiteljskog statusa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije itd.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“ i 2 „suzdržana“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak
Prihvaća se Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2023. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Lugarić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Dubravku Lipovac-Pehar, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.