Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 26. rujna 2024. godine raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 29. ožujka 2024. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 112. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo, a Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeno Izvješće.
Uvodno je pravobraniteljica predstavila Izvješće. Ured pravobraniteljice radio je na ukupno 1.909 predmeta, od kojih se 829 predmeta odnosilo na zaštitu od diskriminacije, dok se većina ostalih odnosila na praćenje primjene Zakona o ravnopravnosti spolova, na suradnju na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini s dionicima zakonodavne i izvršne vlasti te s predstavnicima drugih institucija i organizacija. Analiza pritužbi građana/ki razvrstanih prema području diskriminacije ukazuje na to da se kao i ranijih godina njihov najveći broj odnosi na područje uprave (74,7%). Razmatrani slučajevi većinom su se odnosili na žene (80,8%), a razvrstano po osnovi diskriminacije većinom se radilo o diskriminaciji temeljem spola (60,2%). Pravobraniteljica je za ukupno 1.909 predmeta donijela 741 odluku, od čega je uputila 314 pisanih preporuka, 269 upozorenja i 158 prijedloga. Zadržan je trend uvažavanja njezinih upozorenja/preporuka/prijedloga na visokih 95% (88% slučajeva u potpunosti i 7% slučajeva djelomično), a nisu uvaženi u 5% slučajeva. Kao nositeljica i/ili partnerska organizacija, pravobraniteljica je sudjelovala u četiri projekta financirana sredstvima Europske unije, Grada Zagreba i/ili iz drugih međunarodnih izvora, započeta je i trogodišnja provedba EU-projekta „Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama“. Nadalje, u suradnji s četiri ministarstva i s Državnom školom za javnu upravu, samostalno je održala 13 edukacija; u suradnji s predstavnicima/ama drugih institucija i organizacija civilnog društva samostalno je održala još šest edukacija/predavanja, a u suradnji sa srednjoškolskim i visokoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama samostalno je održala pet predavanja. Sudjelovala je i izlagala na 24 regionalna i međunarodna javna događanja.
Izvještajna godina bila je posebno važna jer se navršilo 20 godina od stupanja na snagu prvoga Zakona o ravnopravnosti spolova te 20 godina od utemeljenja institucije pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova, što je obilježeno konferencijom „Izazovi u provedbi Zakona o ravnopravnosti spolova” te promoviranjem knjige „Rodna ravnopravnost: pravo i politike“ u izdanju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U raspravi koja je uslijedila dio sudionika iznio je primjedbe na Izvješće zbog navodnog promoviranja LGBT politike, pozivanja na GREVIO te bezrezervnog podržavanja rodne tranzicije. Nadalje, raspravljajući o ravnopravnosti spolova u sportu, izražen je stav da se ne radi o diskriminaciji ako je muški sport više praćen a sportaši više plaćeni. Također se govorilo o ustavnom pravu na slobodu govora i slobodu vjeroispovijesti „molitelja na trgovima“.
S druge strane, dio članica Odbora pohvalio je Izvješće, a posebno vrijednima smatrani su opisi slučajeva. Nadalje, pohvalnim je ocijenio što se čak 88% preporuka pravobraniteljice za ravnopravnost spolova prihvaća jer prije samo nekoliko godina pojedina ministarstva nisu prihvaćala potpuno legitimne preporuke. Raspravljalo se o rodno utemeljenom nasilju, o pitanju sudjelovanja žena u upravama poduzeća, o feminizaciji djelatnosti prosvjete i zdravstva na čelu čijih ustanova su uglavnom muškarci. Upozoreno je da su svi zastupnici prisegnuli na Ustav i na zakone, da je rodna ravnopravnost jedna od temeljnih ustavnih vrednota, a da je diskriminacija po bilo kojoj osnovi zabranjena.
Državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova istaknula je kvalitetnu suradnju s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, ne samo vezano za preventivne aktivnosti i senzibilizaciju na svim razinama, već i vezano za očitovanje na pojedinačne slučajeve.
Predstavnici ostalih pravobraniteljskih institucija naglasili su kvalitetnu međuinstitucionalnu suradnju s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te podržali rad Ureda i predmetno Izvješće.
Završno je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova odgovorila na postavljena pitanja i primjedbe. Vezano za GREVIO, istaknula je da je Republika Hrvatska obveznik Konvencije Vijeća Europe temeljem čega je ustanovljeno međunarodno tijelo koje monitorira rad Republike Hrvatske. Vezano za problematiku ženskog sporta, njezin je stav da natjecanja i muških i ženskih nacionalnih timova u međunarodnim sportskim disciplinama trebaju biti jednako dostupna gledateljima nacionalne televizije. Nadalje, pravobraniteljica ističe da njezina institucija, sukladno pozitivnim propisima, mora reagirati na pritužbe građana i medija kada se o LGBT osobama govori na način koji izlazi izvan okvira standarda pravne zaštite koje je Republika Hrvatska postigla. Vezano za primjedbu da pravobraniteljica ne pokazuje rezervu prema rodnoj tranziciji, pravobraniteljica ističe da je Republika Hrvatska donijela niz zakona koji omogućuju transrodnim osobama da na temelju postojećih kriterija provedu svoju tranziciju, a Ured pravobraniteljice je tijelo koje nadzire provedbu tih zakona. Pravobraniteljica ponavlja da neokonzervativne struje u Republici Hrvatskoj koje organiziraju molitvene skupove imaju pravo na izražavanje svojih konzervativnih stavova. Međutim, pravobraniteljica na osnovi saznanja iz prakse ukazuje na to da žene postaju kolateralne žrtve zagovaranja patrijarhalnih stavova i izrazito podijeljenih uloga između žena i muškaraca. Naime, žene nakon odluke da se suprotstave obiteljskom duhovnom autoritetu i napuste nasilan odnos, doživljavaju brutalno fizičko nasilje, a nekad budu i ubijene.
Na prijedlog potpredsjednice Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“ i 4 „SUZDRŽANA“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prima se na znanje Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Lugarić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Dubravku Lipovac-Pehar, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA:
Marija Lugarić, mag. prim. educ.