Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 22. sjednici održanoj 11. svibnja 2018. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2017. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 30. ožujka 2018. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 112. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeno Izvješće.
U Izvješću pravobraniteljice navodi se kako se tijekom 2017. godine radilo na ukupno 2.685 predmeta. Na pritužbe u kojima su građani/ke tražili zaštitu od diskriminacije odnosi se 1.076 predmeta, od kojih je 1.018 predmeta iz 2017., a 58 iz ranijih razdoblja. Od ostalih 1.609 predmeta većina je otvorena na inicijativu Pravobraniteljice radi praćenja primjene Zakona o ravnopravnosti spolova, zatim temeljem dopisa drugih institucija, organizacija ili pravnih osoba. Pravobraniteljici su se prituživale osobe s područja cijele Republike Hrvatske, 66,7% slučajeva odnosilo se na žene. Razvrstano po osnovi diskriminacije: temeljem spola 86,2% slučajeva, rodnog identiteta ili izražavanja 4,2%, spolne orijentacije 3,8%, obiteljskog statusa 2,5%, bračnog statusa 0,5%. Zabilježen je blagi pad broja pritužbi glede spolne orijentacije u odnosu na prethodno razdoblje. Istovremeno, zabilježen je blagi porast broja pritužbi glede rodnog identiteta i izražavanja.
Najveći broj pritužbi odnosi se na područje rada i zapošljavanja te socijalne sigurnosti (52,4%). Na području rada i zapošljavanja životna dob i majčinstvo sve se više pokazuje kao prepreka prilikom zapošljavanja i napredovanja. Po prvi se puta najveći postotak nezaposlenih žena nalazi u dobnoj skupini od 50 do 54 godine (12,6%).
U području obiteljskih odnosa i roditeljske skrbi, pritužuje se oko 61% očeva na nezadovoljstvo odlukom o roditeljskoj skrbi nadležnih tijela. Pravobraniteljica ističe dobru suradnju s policijom te kooperativnost centara za socijalnu skrb koji redovito uvažavaju preporuke Pravobraniteljice i unaprjeđuju svoj rad. Dobra suradnja postignuta je i s Ministarstvom demografije, obitelji, mladih i socijalne politike vezano za rješavanje pritužbi obiteljskog nasilja i roditeljske skrbi. Nadalje, izračena je potreba za edukcijom stručnih osoba. Vezano uz slučajeve obiteljskog nasilja, žene su i dalje u velikoj većini žrtve nasilja u obitelji. Dok se bilježi kontinuirani pad prekršajnih djela nasilja u obitelji, analiza slučajeva obiteljskog nasilja pokazuje sve veći trend brutalizacije sa smrtnim ishodom. Zabrinjavajući je i trend da sudovi od ukupnog broja predloženih zaštitnih mjera, usvajaju samo njih 17%
Vezano uz prava spolnih i rodnih manjina, nastavio se uspješno provoditi u praksi Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola. Preporukama pravobraniteljice predloženo je da se djela motivirana mržnjom temeljenoj na predrasudi prema građanima/kama istospolne orijentacije progone u okviru kaznenog postupka, a ne kao prekršaj. Postupajući po pritužbama građana/ki da su diskriminirani temeljem rodnog identiteta, uspostavljena je suradnja s Ministarstvom zdravstva te ukazivano na mogućnosti poduzimanja daljnjih mjera u cilja dostupnosti zdravstvenih i medicinskih usluga temeljem kojih bi rodno-disforične osobe ostvarile život u drugom rodnom identitetu.
Pravobraniteljica u Izvješću ukazuje na posebno osjetljive društvene skupine koje ulaze u rizike višestruke diskriminacije: žene u ruralnim područjima, žene s invaliditetom, pripadnice nacionalnih manjina, žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, oštećenice kaznenim djelom prostitucije i žrtve trgovanja ljudima, posebice ženama i djecom.
U području obrazovanja, zabilježeni su pozitivni pomaci u pogledu unaprjeđivanja integracije građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje škole te uvođenja sadržaja vezanih uz pitanja ravnopravnosti spolova. S druge strane, i dalje se javljaju primjeri rodnih stereotipa u odgojno-obrazovnim materijalima.
Praćenjem područja medija, i dalje se uočavaju neprimjereni sadržaji, seksizmi i seksističke izjave, kao i senzacionalizam u izvještavanju o nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju, korištenje spolnih stereotipa, omalovažavanje temeljem spola u izjavama javnih osoba i sl. Pravobraniteljica je objavila 16 javnih priopćenja kojima je reagirala na aktualna događanja, 74 puta gostovala je u radio i TV emisijama te 42 puta odgovorila na upite novinara/ki, a izjave, intervjui, i sl. objavljeni su u medijima 678 puta.
Službene stranice Ureda Pravobraniteljice (na kojima se redovno objavljuju aktivnosti Pravobraniteljice i drugi relevantni sadržaji) pregledavane su 3.708.302 puta (što je za 18% više nego 2016. godine). Za svaki od tri EU-projekta, Pravobraniteljica je pokrenula posebne web stranice.
Promicanje načela ravnopravnosti spolova u području političke participacije i dalje ostaje veliki izazov. Uoči lokalnih izbora svim aktivnim političkim strankama upućena je preporuka da ispune obvezu uključivanja na kandidacijske liste najmanje 40% pripadnika/ca jednog spola. Prilikom kandidature na lokalnim izborima 2017. godine žene nisu bile osjetno podzastupljen spol (od 47.601 kandidiranih 41,7% činile su žene). Kvota nije poštivana na 14% kandidacijskih lista. Međutim, žene su bile najzastupljenije na nižim pozicijama, a samo 15% žena bilo je među nositeljicama lista. Posljedica toga jest da je udio žena u svim predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 24,4% (što je povećanje od 6,7% u odnosu na prošle lokalne izbore). Nažalost par-nepar sustav na kandidacijskim listama (koji je pravobraniteljica predložila političkim strankama uoči izbora), u pravilu se nije primjenjivao.
I dalje je prisutna i aktualna diskriminacija žena u sportu, odnosno osjetna podzastupljenost žena na najvišim hijerarhijskim pozicijama, kao i stereotipna percepcija o ulozi žene u sportu. Tome pridonose stereotipni medijski prikazi s naglaskom na ženstvenosti i seksualnoj privlačnosti, a marginalizacijom sportskih postignuća sportašica.
Pravobraniteljica je utvrdila da je porastao postotak slučajeva u kojima se u potpunosti uvažavaju njezina upozorenja/preporuke/prijedlozi, koje je uputila postupajući po pritužbama u kojima je utvrdila diskriminaciju (90,9% u odnosu na 84,4% u 2016.).
Pravobraniteljica je uputila ukupno 302 pisane preporuke, 229 upozorenja i 214 prijedloga. Analizirala je brojne zakone i propise te uputila primjedbe, prijedloge i komentare nadležnim tijelima. Provela je jedno neovisno istraživanje (Uloga i važnost politika usklađivanja obiteljskih obveza i plaćenog rada), izradila 9 analiza radi praćenja provedbe Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova, objavila je 3 publikacije (2 iz područja rada i radnih uvjeta i 1 iz područja socijalne sigurnosti) te produkcijski i osobno sudjelovala u snimanju dokumentarnog filma Ravnopravnost. Provodila je 4 memoranduma o suradnji (s Policijskom akademijom Ministarstva unutarnjih poslova, Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstvom obrane Republike Hrvatske) bila nositeljica dva projekta financirana sredstvima Europske unije, samostalno organizirala 6 konferencija, 1 regionalni sastanak, održala 6 edukacijskih radionica te bila članica 5 radnih skupina i 4 radna tijela.
Nakon kratke rasprave (u kojoj je Izvješće pohvaljeno i podržano) članovi i članice Odbora većinom glasova (7 glasova „ZA“, te 1 „SUZDRŽAN“ glas) odlučili su predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2017. godinu
Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora te Irenu Petrijevčanin Vuksanović, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić