Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 21. sjednici održanoj 7. veljače 2018. godine, raspravljao je o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova za 2015. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio ministar unutarnjih poslova, aktom od 10. svibnja 2016. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je upoznao članove i članice Odbora sa sadržajem Izvješća. U Republici Hrvatskoj u 2015. godini, zbog prekršaja počinjenog nasiljem u obitelji prekršajno je prijavljeno 13.775 osoba (za 7,4% manje nego 2014. godine), od toga 10.575 muškaraca i 3.200 žena. Policija je provela 1.241 zaštitnu mjeru koja je u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji stavljena u djelokrug rada. Isključivo za prekršaj nasilničkog ponašanja u obitelji policija je tijekom 2015. godine uhitila 8.771 osobu (7.361 osoba muškog spola i 1.410 osoba ženskog spola), što je manje za 8,9% u odnosu na 2014. godinu. Sukladno čl.137. Prekršajnog zakona zadržano je 1.419 počinitelja prekršaja obiteljskog nasilja (1.309 muškaraca te 110 žena), a prekršajnim sucima privedena je 7.921 osoba. Počinjenim prekršajem nasilja u obitelji zbog kojeg je počinitelj prekršajno prijavljen, oštećeno je 15.338 osoba, što je manje za 6,4% u odnosu na 2014. godinu. Od ukupnog broja oštećenih, 9.775 osoba je ženskog spola te 5.563 osoba muškog spola. Promatramo li odnos počinitelj – žrtva, počinitelji nasilničkog ponašanja u obitelji bili su u 3.174 slučaja suprug nad suprugom, a u 724 slučaja supruga nad suprugom; 913 slučaja izvanbračni partner, a u 233 slučaja izvanbračna supruga; 485 slučaja bivši partner, a u 138 slučaja bivša partnerica; 607 slučajeva otac nad punoljetnim sinom, a u 897 slučajeva otac nad maloljetnim sinom; 1.198 slučajeva punoljetni sin nad majkom, a u 804 slučaja punoljetni sin nad ocem itd. Prema čl. 179.a KZ-a - Nasilje u obitelji, počinjeno je 145 kaznenih djela dok je za to kazneno djelo prijavljeno 37 osoba (36 muških i jedna ženska osoba). Žrtve tog kaznenog djela u najvećem broju slučajeva bile su žene (121 ženska i 29 muških osoba). U 2015. godini počinjeno je 18 (od toga 12 žena) kaznenih djela ubojstava među bliskim osobama, odnosno 54,5% od ukupnog broja ubojstava (33), što je povećanje za 17,3%. Među bliskim osobama počinjena su 24 (od toga oštećeno 16 žena) ubojstva u pokušaju, što predstavlja udio od 22,9% od ukupnog broja pokušaja ubojstva (105).
Tijekom 2015. godine zabilježeno je 25 kaznenih djela za koja je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno ili okolnosti počinjenja upućuju da su motivirana mržnjom. Najviše kaznenih djela počinjeno je zbog nacionalne netrpeljivosti (17). Kaznena djela počinjena iz mržnje su tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede, prijetnje, oštećenje tuđe stvari i povreda mira pokojnika.
U raspravi koja je uslijedila postavilo se pitanje svrsishodnosti rasprave o izvješćima nakon tolikog proteka vremena. Nadalje, predsjednika Odbora zanimalo je ima li Ministarstvo unutarnjih poslova problema s odljevom obrazovanog kadra, koliko traje obrazovanje kriminalista i gdje se školuju. Također je zatražio informaciju da li podaci o osobama s invaliditetom kao žrtvama kažnjivih djela razvrstavaju po vrsti invaliditeta. Potpredsjednica Odbora istaknula je kako se vidi napredak u radu policije u ovome mandatu u odnosu na rad iz vremena predmetnog izvješća. Članica odbora navela je kako je potrebno što prije ratificirati tzv. Istanbulsku konvenciju kako bi se na kvalitetniji način zaštitile žene žrtve nasilja. Izražena je primjedba kako je dio Izvješća koji govori o kaznenim djelima na štetu djece vrlo štur. Govorilo se i o visokoj tzv. tamnoj brojci (neprijavljenog) nasilja u obitelji, visokom postotku (čak 25%) recidivista (ponovnih počinitelja), nedovoljno prepoznatom ekonomskom obiteljskom nasilju, problematici financiranja sigurnih kuća za žrtve nasilja te slučajevima nasilja iz mržnje nad LGBT osobama.
Predstavnik predlagatelja ukratko se osvrnuo na primjedbe iz rasprave. Ministarstvo se posljednjih godina pojačano suočava s odlaskom obrazovanih službenika, ali situacija nije zabrinjavajuća. Kriminalisti se obrazuju na Visokoj policijskoj školi pri Policijskoj akademiji (obrazovanje traje 3+2 godine). Ministarstvo puno pažnje posvećuje dodatnom obrazovanju i usavršavanju policijskih službenika. Predsjednik Odbora najavio je skoro organiziranje tematske sjednice Odbora posvećene problematici trgovanja ljudima.
Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora odlučili su predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje Izvješće ministra unutarnjih poslova
o obavljanju policijskih poslova u 2015. godini
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora i Irenu Petrijevčanin Vuksanović, potpredsjednicu Odbora.
Predsjednik odbora
Ivan Vilibor Sinčić