Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 9. sjednici održanoj 18. listopada 2012. godine, raspravljao je o Izvješću o pojavama diskriminacije za 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio pučki pravobranitelj, aktom od 26. lipnja 2012. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je zamjenik pučkog pravobranitelja ukratko predstavio Izvješće za koje je ustvrdio da donosi više pitanja nego odgovora. Tijekom 2011. godine otvoreno je 147 novih spisa koji se odnose na diskriminaciju, od čega su 103 pritužbe na diskriminaciju riješene, a u njih 18 je utvrđena osnovana sumnja na diskriminaciju. Najveći broj pritužbi odnosio se na rasu ili etničku pripadnost i nacionalno podrijetlo kao osnovu diskriminacije a od područja diskriminacije prevladavaju rad i radni uvjeti.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predstavila je dio Izvješća koji se odnosi na pojave diskriminacije u području ravnopravnosti spolova. Tijekom 2011. godine radilo se na ukupno 188 slučajeva diskriminacije. U 85,1% slučajeva osnova diskriminacije bio je spol, u 8,5% slučajeva spolna orijentacija, a bračni ili obiteljski status u 5,9% slučajeva. Čak 40,4% slučajeva odnosi se na područje rada i radnih uvjeta. Čak 2/3 pritužbi na diskriminaciju odnosilo se na postupanje državnih tijela, a samo 1/3 je pritužbi diskriminacije zaposlenih kod privatnih pravnih i fizičkih osoba te u organizacijama civilnog društva. Zabrinjavaju sve složeniji slučajevi i pojavni oblici diskriminacije. Pojavili su se i do sada nezastupljeni slučajevi diskriminacije u pristupu robi i uslugama. Pravobraniteljica je ukazala na slučajeve u kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje diskriminira trudnice, proglašavajući fiktivnim pojedine ugovore o radu sklopljene u vrijeme trudnoće. Zbog navedenog problema nedavno je održan sastanak pravobraniteljice i predstavnika HZZO-a, Ministarstva socijalne politike i mladih i Ministarstva zdravlja te je postignut dogovor o promjeni takvog postupanja.
U raspravi koja je uslijedila ocijenjeno je da se Izvješće ne razlikuje mnogočime od ranijih izvješća. Izneseno je mišljenje da je antidiskriminacijska zakonska regulativa dobra, a da je potrebno poraditi na obrazovanju te širenju svijesti o diskriminaciji još od najmlađe dobi. Ukazano je da se o Izvješću raspravlja u Hrvatskom saboru i u radnim tijelima jer to nalaže zakon, međutim o tome bi trebali izvještavati mediji. Članice Odbora ukazale su na potrebu da se o ovoj temi obrazuju mlade generacije kroz građanski odgoj, ali i čitav niz drugih predmeta u školama. Nadalje, manji broj prijavljenih slučajeva diskriminacije ne znači da diskriminacije nije bilo već da se, zbog teške situacije ona ne prijavljuje. Kod velikog broja građana (posebno zaposlenica) podignuta je tolerancija na diskriminaciju te su zbog materijalnog položaja spremniji u novonastaloj situaciji otrpjeti grube oblike diskriminacije, radi očuvanja radnog mjesta. Nadalje, članice Odbora mišljenja su da je kod državnih institucija više prijavljenih slučajeva diskriminacije jer prituženici ne strepe od otkaza, ipak su zaštićeniji, dok je u privatnom sektoru situacija sigurno teža. Rad pučkog pravobranitelja kao niti rad specijaliziranih pravobranitelja nije dovoljno zastupljen u medijima. Kao vrlo vrijedan dio Izvješća ocijenjene su preporuke, koje bi trebalo provesti, odnosno nadzirati njihovu provedbu.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
zaključak
Prihvaća se Izvješće o pojavama diskriminacije za 2011. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Nansi Tireli, predsjednicu Odbora.
Predsjednica Odbora
Nansi Tireli