Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 26. rujna 2024. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu aktom od 28. ožujka 2024. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeno Izvješće.
Uvodno je pravobraniteljica podsjetila da se Republika Hrvatska obvezala poštivati, promicati, štititi i ostvarivati prava djece, što je okvir iz kojeg Ured pravobraniteljice za djecu djeluje i sastavlja izvješće o radu. Naglasila je da je 2023. godina bila izuzetno značajna za Ured jer je proslavio 20 godina djelovanja. U tih 20 godina Ured je postupao u preko 26 tisuća predmeta, izdao je 985 preporuka i prijedloga za sustavne promjene, dao je prijedloge za unaprjeđenje 525 propisa i postao prepoznatljiva institucija kojoj se građani obraćaju s povjerenjem. Kršenje svojih prava najviše trpe djeca s teškoćama u razvoju, djeca u riziku od nasilja, djeca žrtve seksualnog nasilja, djeca bez roditeljske skrbi, djeca u siromaštvu, djeca s problemima u ponašanju i djeca manjinskih skupina. Pravobraniteljica je upozorila da velik broj institucija od kojih Ured prikuplja podatke ne vodi podatke o spolu djece. Podaci MUP-a ukazuju na značajne razlike između djevojčica i dječaka – tako su dječaci u većoj mjeri žrtve trgovine ljudima, u većoj su mjeri žrtve ali i počinitelji tjelesnog nasilja, dok su djevojčice često počiniteljice verbalnog, emocionalnog oblika nasilja, te su u većoj mjeri žrtve silovanja i bludnih radnji. Osobito je zabrinjavajuće što je broj KD spolne zloupotrebe djeteta mlađeg od 15 godina dvostruko veći u odnosu na 2022. godinu, a upravo su djevojčice u znatno većoj mjeri žrtve tog oblika nasilja. Djevojčice su u većoj mjeri i žrtve obiteljskog nasilja, a i ta vrsta nasilja je u znatnom porastu. Vezano za pravosuđe, najveći su problemi sporost u procesuiranju počinitelja, neodgovarajući tretman djece u postupku, nedovoljna potpora i podrška djeci žrtvama te nedovoljna prilagođenost sustava zaštite djeteta žrtve i svjedoka potrebama dobi djece. Pravobraniteljica je posebno zabrinuta zbog probleme djece bez roditeljske skrbi i zbog nedostatka smještajnih kapaciteta, osobito za djecu mlađu od 7 godina. Također, postoji nedostatak smještajnih kapaciteta za djecu s poremećajima u ponašanju, posebno za djevojke i djevojčice s težim oblicima poremećaja u ponašanju. Stoga se velike nade polažu u program Iskorak koji bi trebao omogućiti bolje ostvarivanje prava djece s problemima u ponašanju. Pravobraniteljica je zaključno pozvala sve da iskoriste svoj utjecaj u društvu za unapređenje položaja i dobrobiti svih djevojčica i dječaka u Republici Hrvatskoj.
U raspravi koja je uslijedila Izvješće je pohvaljeno i ocijenjeno važnim izvorom podataka. Govorilo se o problematici premalih kazni za KD na štetu djevojčica, o problematici institucionalizacije djece bez roditeljske skrbi, o nedostatku udomiteljskih obitelji i o kompliciranosti procedura oduzimanja skrbništva nad djecom. Nadalje, raspravljalo se o pitanju pohađanja vjeronauka kao izbornog predmeta u školama te o uvođenju tzv. rodne ideologije u vrtiće.
Predstavnici ostalih pravobraniteljskih institucija naglasili su kvalitetnu međuinstitucionalnu suradnju s Uredom pravobraniteljice za djecu te podržali rad Ureda i predmetno Izvješće.
U odgovoru na postavljena pitanja, a vezano za problematiku nasilja nad djevojčicama, pravobraniteljica smatra da izrečene sankcije nisu primjerene kada su u pitanju djeca žrtve, da se niskim sankcijama žrtve (u ovom slučaju djecu) obeshrabruje, da postupci dugo traju, da se žrtve retraumatizira, što ne rezultira ni specijalnom ni generalnom prevencijom. Vezano za problematiku vjeronauka u školama, pravobraniteljica ističe da se Ured zalaže za odgoj i obrazovanje u duhu tolerancije i poštivanja različitosti jer je škola mjesto na kojem se sva djeca moraju osjećati ugodno bez obzira na svjetonazor, odnosno da se nitko ne smije osjećati manje vrijednim ili isključenim. Ured pravobraniteljice zalaže se da učenicima u školama uz vjeronauk bude dostupan i alternativni predmet, što je učinjeno u programima eksperimentalne škole, a koji bi djecu podučio toleranciji i poštivanju različitosti te nenasilnom rješavanju sukoba.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 9 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Lugarić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Dubravku Lipovac-Pehar, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA:
Marija Lugarić, mag. prim. educ.