Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 10. sjednici, održanoj 14. ožujka 2025. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 126, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2025. godine, uz prijedlog da se predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnijela je državna tajnica koja je predstavila predložene izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi. Tako je istaknula da se predloženim zakonom povećava adekvatnost i bolja pokrivenost zajamčene minimalne naknade, kao osnovne socijalne naknade koja se priznaje osobama u riziku od siromaštva. Također, predviđaju se dodatni izuzeci od obveze rada za opće dobro bez naknade uz korištenje minimalne naknade u punom iznosu. Nadalje, propisuje se mogućnost priznavanja prava na jednokratnu naknadu posvojitelju za potrebe posvojenog djeteta u iznosu od 1327€. Prijedlogom se s ciljem zaštite i pomoći žrtvama nasilja u obitelj i žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, daje mogućnost pružanja socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja neograničeno, tj. dok traje potreba. Posebno je naglašena važnost predloženog skraćivanja trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanja obveza sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme s ciljem omogućavanja lakšeg zapošljavanja u djelatnosti socijalne skrbi.
U raspravi koja je uslijedila većina članica pohvalila je predložene izmjene, a posebno je izraženo zadovoljstvo zbog ukupnog povećanja naknada za 2025. godinu za više od 52 milijuna eura. Također je pozdravljeno skraćivanje pripravničkog staža u sustavu socijalne skrbi s 12 mjeseci na šest mjeseci što će omogućiti lakše zapošljavanje stručnih djelatnika kojih u tom sustavu nedostaje. Međutim, izrečeno je negodovanje zbog hitnog postupka i nedovoljnog vremena za pripremu za raspravu o Prijedlogu zakona, a posebno za analizu velikog broja primjedbi iznesenih u raspravi sa zainteresiranom javnošću. Zatim je iznesen stav da se ne bi trebalo prisiljavati korisnike zajamčene minimalne naknade na rad za opće dobro bez naknade, kao i da se ne bi trebalo kažnjavati osobe s invaliditetom koje ne mogu primati inkluzivni dodatak ako imaju makar i četvrtinu jedne nekretnine. Također, apelira se na predlagatelja da se za beskućnike osigura pravo na punu zajamčenu minimalnu naknadu, a ne polovicu te da se poveća plaća osobnim asistentima koji sada primaju minimalnu plaću. Upozoreno je da se u zakonu, kao ni u obrazloženju, a niti u više od tisuću primjedbi i prijedloga upućenih u raspravi sa zainteresiranom javnošću, gotovo uopće ne spominju žene te ukazano na teži položaj žena na tržištu rada, njihovu manju zapošljivost, na neplaćeni ženski rad te na manje mirovine.
Upozoreno je da postoji značajan broj osoba koji su u inozemstvu završili svoje obrazovanje, koji su prošli kroz proces akademskog priznanja, ali ne mogu dobiti dopusnicu komora (odnosno stručno priznanje), a radi se o stručnjacima koji su potrebni u sustavu socijalne skrbi.
Raspravljalo se i nedovoljnom broju studenata koji upisuju studij socijalnog rada kao i studije drugih pomagačkih profesija te mogućnostima povećanja kvota na tim studijima, što je ograničeno Ustavom zajamčenom autonomijom sveučilišta. Iznesene su i neke nomotehničke primjedbe odnosno predloženo je da se izmjene zakona pripreme na način da budu jasnije i lakše za korištenje korisnicima.
Nadalje, zatraženo je dodatno objašnjenje o usluzi socijalnog mentorstva, postavljeno je pitanje koje su to profesije koje nisu regulirane (u kontekstu velikog raspona struka kod uvjeta za ravnatelje ustanova socijalne skrbi) te mogu li žrtve nasilja u obitelji koje koriste pravo na uslugu boravka istovremeno koristiti usluge psihosocijalne podrške.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova istaknuo je da se pravobraniteljica uključila savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu zakona. Prihvaćen je njezin prijedlog da se osigura da se žrtvama nasilja u obitelji ne umanjuju prava koja su im dosad bila zajamčena Zakonom o socijalnoj skrbi. Međutim, pravobraniteljica podsjeća na preporuku GREVIO Odbora o osiguranju sustavnog i usporedivog prikupljanja javno dostupnih podataka o broju žrtava nasilja nad ženama i nasilja u obitelji koje su stupile u kontakt sa socijalnim službama i intervencijama koje se pružaju žrtvama u vezi s iskustvima svih oblika nasilja obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom.
Završno je državna tajnica odgovorila na postavljena pitanja i primjedbe. Prijedlog zakona po hitnom postupku vezan je za provođenje mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine i njegove rokove. Upozorila je na nedostatak svih profila pomagačkih zanimanja (socijalnih radnika, psihologa, pedagoga, edukacijskih rehabilitatora, logopeda), kao i na čestu fluktuaciju radne snage, promjene mjesta rada i ustanova u kojima rade.Nadalje, istaknula je i da se razmišlja o osiguravanju dodatnih uvjeta kako bi se djelatnike privuklo u područja u Republici Hrvatskoj u kojima ih nedostaje.
Nadalje, navela je da su relaksirani uvjeti kod rada za opće dobro bez naknade. Međutim, smatra da rad za opće dobro ne treba shvaćati kao iskorištavanje korisnika, s obzirom na to da postoji mogućnost da ih se nakon obavljanja obveze rada za opće dobro zadrži, odnosno zaposli čim se otvori slobodno radno mjesto. Usluge za beskućnike osigurava se kroz prihvatilište i prenoćište. U prenoćištu imaju noćenje, a u prihvatilištu imaju i obroke kao i mogućnost korištenja lepeze socijalnih usluga. Također, korisnicima-žrtvama nasilja usluga boravka osigurava sve osim noćenja, odnosno različite oblike psihosocijalne podrške koju pružaju zaposleni stručni radnici pomagačkih struka.
Vezano za plaće osobnih asistenata, ističe da su povećana sredstva za udruge-pružatelje usluga osobne asistencije, koje bi trebale navedena sredstva rasporediti. Spomenula je i program Zaželi kroz koji prolazi i velik broj korisnika starije životne dobi koji primaju uslugu, ali i velik broj teško zapošljivih žena kojima se omogućava zapošljavanje.
Predstavnica predlagatelja protumačila je što se smatra reguliranom profesijom, a što ne (primjerice, pravnici nisu regulirana profesija). Tako je navela da je Vlada Republike Hrvatske 2009. godine donijela Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, a nekoliko godina kasnije Popis reguliranih profesija. Te profesije su one čije je obavljanje djelatnosti propisano posebnim zakonom. U sustavu socijalne skrbi pet je reguliranih profesija: socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psiholog i psihoterapeut, a posljedično postoji i pet cjelovitih zakona kojima se regulira obavljanje tih djelatnosti. Pojasnila je da je socijalno mentorstvo nova usluga financirana sredstvima Europske unije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Za obavljanje socijalnog mentorstva osposobljeno je gotovo 200 stručnjaka koji u Hrvatskom zavodu za socijalni rad rade na osnaživanju i podržavanju korisnika pri uključivanju na tržište rada i u stabilan život. Predviđeni korisnici te usluge su radno sposobni korisnici minimalne novčane naknade kao i mladi koji izlaze iz smještaja u sustavu socijalne skrbi.
Vezano za inkluzivni dodatak pojasnila je da pravo ovisi o težini zdravstvenog stanja, odnosno da se samo kod priznavanja prava na inkluzivni dodatak za 4. i 5. razinu provjerava ima li osoba drugu nekretninu od koje može ostvariti prihod, dok kod priznavanja inkluzivnog dodatka za 1., 2. i 3. razinu nema ni imovinskog ni prihodovnog cenzusa.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 „SUZDRŽANA“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.