Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 28. sjednici održanoj 3. srpnja 2014. godine, raspravljao je u prvom čitanju o Prijedlogu zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, P.Z. br. 685 koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2014. godine. Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnica Ministarstva branitelja predstavila Prijedlog zakona. Do danas ne postoje točni podaci o osobama koje su proživjele seksualno nasilje u Domovinskom ratu. Temeljem postojećih propisa, Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji – 4 žene i 2 muškarca su ostvarili status HRVI iz Domovinskog rata s osnova zatočenja i silovanja u logoru te ustanovljenja oštećenja organizma od 50%-100%. Temeljem Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, svojstvo civilnog invalida rata priznato je 10 žena zbog pretrpljene fizičke i psihičke traume silovanja. Republika Hrvatska ima u primjeni Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela no po tom zakonu žrtve seksualnog nasilja u ratu ne mogu ostvariti prava. Prijedlogom Zakona definira se seksualno nasilje u Domovinskom ratu, predviđaju se prava na: psihosocijalnu pomoć, pravnu pomoć, zdravstvenu pomoć, medicinsku rehabilitaciju, obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje (osobama koje to pravo nemaju), liječnički sistematski pregled, smještaj u veteranske centre; nadalje uređuje se način i uvjeti priznavanja statusa žrtve i njenih prava, te najavljuje osnivanje Fundacije za isplatu novčanih naknada kao vida reparacije. Stupanjem na snagu ovog Zakona žrtve će moći koristiti sedam predviđenih prava nematerijalne prirode dok će se pitanja isplate novčanih naknada urediti drugim zakonom.
U raspravi koja je uslijedila sve članice Odbora podržale su donošenje zakona na koji žrtve seksualnog nasilja čekaju već dvadeset godina. Međutim, pojedine članice Odbora smatraju da Prijedlog zakona treba bitno popraviti. Između ostalog predlažu da se u tekstu jasno navede tko je tijekom Domovinskog rata bio agresor. Nadalje ističu da, s obzirom da ratni zločini ne zastarijevaju, ne bi trebalo ograničiti rok za podnošenje zahtjeva za stjecanje statusa i ostvarivanje prava žrtva seksualnog nasilja. Vanjska članica Odbora podržava donošenje zakona kao i mogućnost da predstavnici civilnog društva budu članovi Povjerenstva za davanje mišljenja o proživljenom seksualnom nasilju u Domovinskom ratu. Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova podržava donošenje zakona u čijoj pripremi je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktivno sudjelovala. Savjetnica Predsjednika Republike Hrvatske istaknula je kako se predugo čekalo na ovaj Prijedlog zakona te podsjetila kako se upravo u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske prije tri godine počelo intenzivno ukazivati na potrebu rješavanja statusa žrtava seksualnog zlostavljanja u Domovinskom ratu.
Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili Hrvatskom saboru predložiti sljedeće zaključke:
1) Prihvaća se Prijedlog zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, P.Z. br. 685
2) Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju, radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljice na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Nansi Tireli, predsjednicu Odbora i Sonju König, potpredsjednicu Odbora.
Predsjednica Odbora
Nansi Tireli