Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 21. sjednici održanoj 23. lipnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o medicinskoj oplodnji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. 360 koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2009. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja iznio je razloge donošenja ovog zakona. U Republici Hrvatskoj medicinska oplodnja pravno je regulirana Zakonom o zdravstvenim mjerama za slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine. Predloženim Zakonom o medicinskoj oplodnji uređuju se pretpostavke za ostvarivanje prava na medicinsku oplodnju, određuju vrste postupaka medicinske oplodnje te prava, obveze i odgovornosti sudionika ovih postupaka. Predloženim zakonom uređuju se postupci medicinske oplodnje koji se provode radi postizanja oplodnje i začeća sukladno zahtjevima suvremene medicinske znanosti. Predloženim zakonom Republika Hrvatska ujedno usklađuje svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije.
Na navedeni prijedlog Odbor za ravnopravnost spolova raspolagao je pisanim primjedbama Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova kao i udruge Roditelji u akciji (RODA).
U raspravi koja je uslijedila članice Odbora iznijele su svoje primjedbe na predložena zakonska rješenja. Iznesen je prigovor na odredbu članka 6. po kojoj samo muškarac i žena koji su u braku imaju pravo na medicinsku oplodnju, budući da Zakon o ravnopravnosti spolova (koji je organski zakon) izričito zabranjuje diskriminaciju na temelju bračnog ili obiteljskog statusa.
Najviše prijepora izazvala je nemogućnost zamrzavanja odnosno pohranjivanja zametaka, dok se mogućnost pohranjivanja spolnih stanica dovodi u pitanje s obzirom na neopremljenost laboratorija u Republici Hrvatskoj. Također je iznesen i prigovor na ograničavanje oplodnje na najviše 3 jajne stanice u jednom postupku, te je postavljeno pitanje što će se činiti sa oplođenim, a neiskorištenim jajnim stanicama?
Nadalje, iznesen je prigovor zbog nemogućnosti dobivanja informacija o autorima ovog prijedloga zakona, te je iznesena kritika da je predloženi zakon konzervativniji od nacrta zakona iz 2004. godine.
Prema mišljenju članice Odbora Prijedlogu zakona u uvodu nedostaje objašnjenje kako dolazi do steriliteta, a on izaziva puno etičkih, medicinskih, moralnih, vjerskih pitanja.
Iznesena je i zamjerka da se predloženim odredbama velik dio populacije isključuje iz mogućnosti ostvarivanja roditeljstva.
Upozoreno je i na štetnost učestalih hormonalnih stimulacija žena koja često dovode i do teških oboljenja žena, a koje bi se mogle smanjiti omogućavanjem postupka zamrzavanja zametka.
Iznesena je i primjedba na sam naziv zakona, te je sugerirano kako bi bolji naziv bio zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji.
Pojedine članice Odbora iznijele su, međutim, svoje moralne i etičke dvojbe u vezi zamrzavanja zametaka, s obzirom da se začeće smatra početkom života, te iz tih razloga podržavaju zakon. Također je iznesena i zabrinutost zbog mogućnosti zlouporabe zamrznutih zametaka.
Predstavnik predlagatelja iznio je dodatna objašnjenja. Katedra za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu dala je ministarstvu mišljenje da brak i izvanbračna zajednica nisu izjednačeni, što je vidljivo u nizu zakona. Nadalje, prijedlog zakona ne može se nazvati konzervativnim, budući da on donosi neke važne novine (primjerice mogućnost pohranjivanja tkiva testisa, doniranje jajnih stanica). Zatim, Prijedlogom zakona nije određena najviša dob već je ostavljeno struci da odredi je li pojedina žena u starosnoj dobi primjerenoj za rađanje. Nadalje, iznesen je podatak da svjetski stručnjaci danas prednost daju pohranjivanju jajnih stanica umjesto pohranjivanja zametaka. Mogućnost manipulacija ovim je prijedlogom zakona svedena na minimum. Pravo djeteta stavlja se u prvi plan te dijete koje je rođeno nakon medicinske oplodnje darivanom sjemenom stanicom ili darivanom jajnom stanicom, nakon svoje punoljetnosti stječe pravo uvida u upisnik podataka o začeću i darivateljima.
Predsjednica Odbora, Gordana Sobol, sukladno članku 51. Poslovnika Hrvatskog sabora iznijela je izdvojeno mišljenje kojim se duboko protivi donošenju ovakvog prijedloga zakona jer on sadrži diskriminatorne odredbe koje su u suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i Zakonom o suzbijanju diskriminacije jer određenu vrstu medicinske pomoći ograničava s obzirom na bračno stanje, a provedba određenih medicinskih postupaka štetna je po zdravlje žene te je u suprotnosti s pravom dostupnosti postupaka koji su najmanje štetni po njihovo zdravlje.
Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora većinom glasova (7 za i 5 protiv) odlučili su predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o medicinskoj oplodnji.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.
Predsjednica Odbora
Gordana Sobol