Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 26. sjednici, održanoj 25. studenoga 2025. godine, Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2025.
Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, provedena je objedinjena rasprava o predmetnom Prijedlogu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu.
Predstavnik predlagatelja ukratko je naveo makroekonomske pokazatelje na temelju kojih je Državni proračun izrađen. U 2026. godini očekuje se rast BDP-a od 2,7% dok se u 2027. očekuje rast od 2,5% odnosno 2,4% u 2028. godini. Inflacija potrošačkih cijena trebala bi u 2026. godini usporiti na 2,8%, potom na 2,3% u 2027. godini te na 2,1% u 2028. godini. Stopa nezaposlenosti bilježit će daljnje smanjenje i to na razinu od 5% u 2026. godini te 5% u 2027. godini te na razinu od 4,9% u 2028. godini. Sukladno tome ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 35,7 milijardi eura i bilježe rast od 8,3%. Porezni prihodi u 2026. godini rastu za 5,5% i projicirani su u iznosu od 19,1 milijardu eura. Projekcije prihoda po osnovi doprinosa temelje se na očekivanom kretanju rasta nominalnih bruto plaća i zaposlenosti te se u 2026. godini u državni proračun planira prikupiti 6,3 milijarde eura prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje. Prihodi od pomoći Europske unije u 2026. godini planirani su u iznosu od 4,7 milijardi eura. U 2026. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 39,8 milijardi eura što je 8,3% odnosno 3 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2025. godinu. Povećanje ukupnih rashoda prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za mirovine i mirovinska primanja, zaposlene, ulaganje u opremanje i modernizaciju vojske, energetsku obnovu, kapitalne investicije, doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije, demografske mjere, ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost itd. Opisani smjer fiskalnih kretanja rezultirat će manjkom općeg proračuna u iznosu od 2,9% u 2026. godini te 2,8% u 2027. i 2028. godini. Sukladno kretanju manjka očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u bilježiti prosječno godišnje smanjenje od 0,2%.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova istaknuo je da institucija pravobraniteljice već petu godinu u Državni proračun unosi sredstva Europske unije kroz projekte, kako bi se mogle provoditi aktivnosti vezane za promicanje ravnopravnosti spolova na nacionalnoj i na lokalnoj razini. Brojne aktivnosti institucije (kvalitativna i kvantitativna istraživanja, publikacije, edukacije provedene u suradnji s policijom, pravosuđem i obrazovnim sustavom), koje su kao primjeri dobre prakse prepoznati i na razini Europske unije i na razini Vijeća Europe, ne bi se mogle provoditi bez tih sredstava. Međutim, unatoč tome institucija se susreće s brojnim kritikama i nastojanjima diskreditacije. Naveo je da se radi o jedinoj pravobraniteljskoj instituciji bez regionalnih ureda, s najmanjim brojem zaposlenih i s najmanjim nacionalnim proračunom. Upozorio je da su tijela za jednakost sve veći oslonac Europskoj uniji u provođenju zakonodavstva te da je u samo dvije protekle godine Europska unija donijela šest različitih akata koji izravno daju mandate tijelima za jednakost te da svaki akt upućuje države članice na potrebu osiguranja odgovarajućih sredstava tijelima za jednakost. Također je naglasio problem regrutiranja kadra s odgovarajućim znanjima.
U raspravi koja je uslijedila, a vezano za rodno osjetljiv proračun, članica Odbora podsjetila je da je Vlada još 2006. godine predstavila publikaciju Proračunom prema ravnopravnosti spolova te da je Ministarstvo financija još 2014. i 2015. godine napravilo analizu proračuna iz rodne perspektive. Međutim, upozoreno je da i dalje nedostaje sustavni pristup. Govorilo se o financijskim sredstvima namijenjenim podizanju svijesti o rodno uvjetovanom nasilju, uključujući kibernetičko nasilje, sredstvima za rad skloništa za žene žrtve nasilja, sredstvima za edukaciju i promociju nenasilja. Nadalje, istaknuto je da, iako se na proračun najčešće gleda kao na rodno neutralan instrument, odluke koje se donose u okviru proračunskog procesa imaju različiti utjecaj na muško i žensko stanovništvo. Naglašeno je da rodno osjetljivi proračun ne stavlja žene u povlašteni položaj, niti ne podrazumijeva odvojeni proračun za žene, nego za razliku od uobičajenog proračuna uzima u obzir postojeće rodne razlike između muškaraca i žena te polazi od pretpostavke da proračun ne utječe samo na distribuciju materijalnih i financijskih resursa, nego i nematerijalnih resursa, osobito na vrijeme, odnosno osim plaćenog rada vrednuje i uzima u obzir i neplaćeni rad u kućanstvu te njegu i skrb za obitelj.
Pomoćnica ravnateljice Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske navela je kako je u Državnom proračunu na proračunskoj poziciji Ureda za ravnopravnost spolova ukupno za 2026. godinu planirano 464.797 eura, što u odnosu na plan za 2025. godinu (nakon rebalansa: 351.938 eura) predstavlja povećanje od 32%. Ako se usporedi s iznosom planiranim prije rebalansa 2025. godine (443.938 eura), iznos za 2026. godinu i nadalje je veći. Jedna od najvažnijih proračunskih aktivnosti Ureda je provedba Zakona o ravnopravnosti spolova i Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za koju je za 2026. godinu planirano 104.923 eura te istovjetni iznosi za naredne dvije godine.
U odgovoru na postavljena pitanja predstavnici predlagatelja naveli su da su aktivnosti različitih resora vezane za poboljšanje rodne ravnopravnosti na različitim pozicijama Državnog proračuna. Tako su primjerice, na poziciji Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije stavke za besplatnu pravnu pomoć te zaštitu žrtava i svjedoka kaznenih djela; na poziciji Ministarstva gospodarstva su stavke za poticanje poduzetništva; a Ministarstvo demografije i useljeništva financira mjere koje omogućuju ženama uključivanje na tržište rada.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2027. I 2028. GODINU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.