Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 6. studenog 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, a rasprava je provedena zajedno s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu.
Državni proračun Republike Hrvatske za 2020. godinu sastoji se od Općeg dijela koji čine Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja te od Posebnog dijela u kojem su proračunska sredstva raspoređena korisnicima Proračuna po programima (aktivnostima i projektima), po vrstama rashoda i izdataka te po izvorima financiranja. Projekcija prihoda državnog proračuna u razdoblju 2020. – 2022. temelji se na očekivanom rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke provedenog poreznog rasterećenja u 2019., a koje svoj cjelogodišnji učinak imaju u 2020. kao i učinke najavljenih poreznih izmjena od 1. siječnja 2020. godine. Ukupni prihodi u 2020. godini planirani su u iznosu od 145,1 milijardu kuna, dok su za 2021. projicirani u iznosu od 148,8 milijardi kuna. Daljnjim rastom gospodarske aktivnosti prema kraju razdoblja ukupni prihodi proračuna za 2022. godinu projicirani su u iznosu od 152,5 milijardi kuna. U 2020. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je 5,0% ili 7,0 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu. U 2021. godini ukupni rashodi dosegnut će razinu od 149,0 milijardi kuna, a u 2022. godini razinu od 150,7 milijardi kuna.
U raspravi koja je uslijedila naglašena je važnost rodno osjetljivog proračuna, odnosno analize različitog utjecaja proračuna na žene i muškarce, a kako bi se rodno osviještena politika doista i provodila. Također, upozoreno je da se u 2020. godini na poziciji 102 Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, predviđa smanjenje proračunskih sredstava stavke A558049 Provedba mjera obiteljske i populacijske politike za čak 20%, a stavke A653029 Unapređenje zaštite žrtava nasilja u obitelji za 10%.
Nadalje, u raspravi je ukazano na potrebu olakšavanja usklađivanja obiteljskih i poslovnih obveza ženama u ruralnim područjima financiranjem predškolskih ustanova.
Predstavnica Zaklade Solidarna podsjetila je na zaključak Odbora (s tematske sjednice održane 4. srpnja 2019.) kojim se poziva Ministarstvo financija, radi transparentnosti planiranja i korištenja proračunskih sredstava za provedbu Konvencije, da u okviru obrazloženja posebnog dijela državnog proračuna i godišnjeg izvješća o izvršenju državnog proračuna navodi ukupne rashode po ministarstvima i drugim državnim tijelima vezane uz provedbu Konvencije te u skladu s time prilagodi Upute za proračunsko planiranje.
Ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske podsjetila je da je tema rodne analize upravljanja proračunom u Hrvatskoj otvorena još 2006. godine Nacionalnom politikom za promicanje ravnopravnosti spolova za razdoblje 2006.-2010. godine dok se Nacionalnom politikom za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011.-2015. uz ostale ciljeve navodi Uvesti upravljanje proračunskim sredstvima prema spolu i podupirati provedbu rodnih istraživanja i analiza, a među mjerama se ističe mjera 7.3.2. Izradit će se analiza proračuna iz rodne perspektive radi utvrđivanja različitog utjecaja proračuna na žene i muškarce.
Nakon provedene rasprave Odbor za ravnopravnost spolova većinom glasova odlučio je predložiti Hrvatskome saboru da donese
DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Sabinu Glasovac, predsjednicu Odbora.
Predsjednica Odbora:
Sabina Glasovac