Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 19. (zatvorenoj) sjednici održanoj 23. listopada 2019. godine razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništva u 2018. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 72. stavka 1. Zakona o državnom odvjetništvu dostavio Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske aktom od 30. travnja 2019. godine i Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2017. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 40. stavka 1. Zakona o državnom odvjetništvu dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 23. travnja 2018. godine.
Odbor je o ove dvije točke objedinio raspravu a, sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proveo je u svojstvu zainteresiranog radnog tijela u dijelu Izvješća o kaznenim djelima ratnog zločina.
Odbor je raspolagao mišljenima Vlade Republike Hrvatske o oba izvješća.
Prema riječima Glavnog državnog odvjetnika u 2018. godini u radu je bilo 45 prijava za kaznena djela ratnog zločina. Riješeno je 39 prijava na način da se istraga pokrenula protiv 25 osoba, a protiv 14 osoba je istraga odbačena. Razlozi za odbačaj su smrt potencijalnog osumnjičenika ili nepostojanje osnovane sumnje za počinjenje djela. Tijekom 2018. godine optužene su 34 osobe, od čega su županijski sudovi donijeli 12 presuda, od čega 9 osuđujućih i 3 oslobađajuće presude na što je Državno odvjetništvo podnijelo žalbe. Otkrivanje počinitelja kaznenih djela ratnig zločina rezultat je zajedničkog rada policije i državnih odvjetništava. Uspoređujući broj optuženih osoba za ratne zločine u 2018. godini s brojem osoba u nekoliko zadnjih godina vidljivo je da je on manji od prosjeka, a razlog tome je u otežanom prikupljanju dokaza znajući za sve veći protek vremena od počinjenja istih. U radu po predmetima ratnih zločina Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, na temelju potpisanih protokola i sporazuma o suradnji u progonu počinitelja ratnih zličina, zločina protiv čovječnosti i genocida, surađuje s tužiteljstvima susjednih zemalja. Prošle su godine podaci iz Baze podataka ratnih zločina uključeni u sustav CTS (sustav za praćenje predmeta u državom odvjetništvu) čime je pristup podacima omogućen svim državnoodvjetničkim dužnosnicima i savjetnicima koji rade na predmetima ratnih zločina.
U 2017. godini županijska državna odvjetništva u radu su imala ukupno 76 prijava, od kojih je riješeno 65 na način da se protiv 25 osoba provede istraga, protiv 38 osoba su prijave odbačene, a 2 su riješene na drugi način. Za 11 kaznenih prijava u tijeku su dokazne radnje te prikupljanje dokumentacije radi donošenja odluke. Optužene su ukupno 34 osobe dok su nadležni sudovi donijeli presude za 17 osoba, od kojih je 12 osuđeno, 4 su oslobođene optužbe, a za 1 osobu optužba je odbijena. Protiv oslobađajućih presuda uložene su žalbe te se očekuju pravomoćne odluke. Broj optuženih osoba u skladu je sa prosjekom zadnjih godina.
Do sada je Državno odvjetništvo postupalo po preko 3.600 prijava za ratne zločine, od čega je optuženo 2070 osoba, protiv 560 se vode postupci, a osuđene su ukupno 643 osobe. Znajući za odredbe Kaznenog zakona iz 2011. godine nacionalna pripadnost osoba koje se sumnjiče za ratne zločine nije dostupna, ali se zna da je svega 3,4% postupaka vođeno protiv pripadnika Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova odnosno hrvatskih branitelja dok je 96,6% vođeno protiv pripadnika agresorskih snaga. Pored proteka vremena od počinjenja kaznenog djela u objektivne okolnosti stagniranja otkrivanja i procesuiranja počinitelja ratnih zločina je i opća uputa o postupanju kod suđenja u odsutnosti kojom se praktično odustaje od takvog suđenja, Zakon o općem oprostu, nedostupnost počinitelja, nedovoljna suradnja Državnog odvjetništva sa tužilaštvima i odvjetništvima susjednih zemalja unatoč bilateralnim sporazumima sa Republikom Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Republikom Crnom Gorom te nefunkcioniranje instituta europskog uhidbenog naloga s obzirom da navedene države nisu članice Europske unije.
U raspravi članovi Odbora iznijeli su sljedeća mišljenja i prijedloge:
- sustav rada Državnog odvjetništva nije posložen kako treba, a osobito na postupanju po prijavama za kaznena djela ratnog zločina koje moraju imati prioritet u radu te se moraju iznaći alati i instrumenti pomoću kojih će se proces ubrzati i učiniti učinkovitijim,
- u tom cilju predlaže se novi ustroj Državnog odvjetništva na način da se ustroji Specijalizirano Državno odvjetništvo koje će se baviti isključivo ratnim zločinima i u kojima bi trebali raditi mlađi, energičniji i ambiciozniji ljudi,
- naglašeno je niz formalno pravnih prepreka ( Zakon o općem oprostu, nečlanstvo u Europskoj uniji država s kojima je potrebna suradnja, utjecaj Haškog suda i dr.) na otklanjanju kojih treba raditi,
- izraženo je nezadovoljstvo zbog nečinjenja Državnog odvjetništva po pitanju otkrivanja i procesuiranja ratnih zločina te se predlaže neprihvaćanje Izvješća,
- zakoni se ne primjenjuju jednako na sve građane Republike Hrvatske, a opći oprost ne smije biti prepreka za sankcioniranje ratnih zločina isto kao i protek vremena od počinjenja ratnog zločina znajući za pozitivne primjere nekih zemalja (Izrael) koji i nakon proteka više od 70 godina još uvijek uspješno rade na otkrivanju i procesuiranju ratnih zločina.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće
z a k lj u č k e
1. Prima se na znanje Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2018. godini,
2. Prima se na znanje Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2017. godinu.
Odbor je također jednoglasno (7 glasova za) donio sljedeći
z a k lj u č a k
Predlaže se Glavnom državnom odvjetniku da inicira ustroj Specijaliziranog državnog odvjetništva za rad na kaznenim djelima ratnih zločina.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić