Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 26.studenoga 2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13.studenoga 2025. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026.godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je kako je prijedlog Državnog proračuna izrađen uvažavajući temeljne makroekonomske pokazatelje temeljem kojih je izrađen Državni proračun za 2026. godinu. Planirani su prihodi u iznosu od 35,7 milijardi eura te ukupno planirani rashodi u iznosu od 39,8 milijardi eura ,što čini rast od 3 milijarde eura.
Nadalje, očekuje se kako će BDP nastaviti rast u 2026. godini po stopi od 2.7%, što j najviša stopa rasta u EU. Stopa inflacije se očekuje smanjenje sa 3.7% na godišnjoj razini u 2025. godini, na 2,8% koliko se očekuje da će se kretati stopa inflacije u 2026. godini. Kretanja na tržištu rada su i dalje pozitivna i u 2026. se očekuje rast po stopi od 1,6%.
Na razini ukupnog rezultata opće države očekuje se deficit od 2,9% BDP-a i udio javnog duga 56% što nastavlja trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. Ovim rezultatima ostajemo u okvirima fiskalnih pravila EU što je pokazatelj odgovornog upravljanja javnim financijama, a proračun i dalje ostaje socijalan, podržava redistributivnu ulogu države, održiv je i razvojan.
Značajan porast bilježe rashodi za mirovine koji su planirani sa 10,2 milijarde eura, rashodi za socijalna prava planirani su na preko 1,3 milijarde eura, rashodi za demografsku revitalizaciju su planirani na 804 milijuna eura, lokalni i regionalni razvoj kroz pomoć za fiskalno izravnavanje i decentralizirane funkcije preko 600 milijuna, no ukupno ti iznosi čine 2.4 milijarde kada se zbroje sve stavke, pa je tako planirano i sufinanciranje projekata koje provode jedinice lokalne samouprave, odnosno financiranje nacionalnog dijela sufinanciranja u EU projektima, potpore za vrtiće, prehranu učenika i sl.
U proračunu su osigurana značajna sredstva (12.939 milijuna) za Ministarstvo rada,mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, pritom starosne mirovine i čine 62% ukupnih rashoda za mirovine i mirovinska primanja.
U raspravi je iznijeto mišljenje kako Ovaj proračun predviđa 113 milijuna eura za poticanje stambene izgradnje.
Za glavnu aktivnost Nacionalnog plana stambene politike – sufinanciranje priuštivog stanovanja i povrat plaćenog poreza za prvu nekretninu a od toga je planirano 20 milijuna, a cilj Vlade je do kraja 2028. godine u priuštivi najam dati 2000 stanova.Nadalje Kapitalni projekt koji se odnosi na društveno poticanu stanogradnju i priuštivo stanovanje u proračunu dobiva 38,5 milijuna. Njime se do kraja 2028. godine planira izgraditi 8731 stan, čime bi se ukupne potrebe za POS-ovim stanovima (koje prema prikupljenim anketama iznose 20 000 stanova) bile ispunjene sa 42,65 %.
Također u raspravi je iznijeto mišljenje kako se zbog povrata poreza povisila cijena stana za iznos očekivane porezne olakšice. Nadalje iznijet je upit zašto se POS i dalje koristi za izgradnju stanova za prodaju? Zašto vlasništvo stana i dalje ostaje jedini koliko-toliko regulirani i zaštićeni oblik rješenja stambenog pitanja?
U raspravi su iznijeta različita mišljenja o potrebi davanja državnih poticajnih sredstava za dobrovoljnu mirovinsku štednju u 3.stupu.Dio članova Odbora smatra kako su to dobra rješenja, posebice za mlade zaposlenike.
Također, u raspravi je istaknuto kako je ovaj proračun socijalan i razvojan. Pritom je naglašeno kako je pravo na inkluzivan dodatak ostvarilo veliki broj korisnika, te da je veća izlazna brojka od ulazne. Također je naglašeno da će se povećati naknade za udomiteljske obitelji.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu umirovljenička kućanstva imaju višu inflaciju od ostalih. Relevantna istraživanja upućuju da oni koji zarađuju više imaju nižu stopu inflacije.Posebice valja imati na umu da je hrvatskim umirovljenicima rast cijena na koje oni troše svoje premale mirovine mnogo viši. Tim više jer su najviše poskupile one kategorije dobara – ponajprije hrana i režije – čiji je udio u
potrošačkoj košarici najveći kod siromašnijih radničkih i umirovljeničkih kućanstava. Ukratko, umirovljenici imaju inflaciju za oko 10 % višu nego kućanstva s većim dohotkom.
Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu Međunarodno priznata mjera adekvatnosti mirovina je takozvana zamjenska stopa. Nju statistički ured Europske unije, Eurostat, definira kao udio medijalne bruto mirovine u medijalnoj bruto plaći. Taj omjer je u prosjeku 27 država članica za prošlu godinu iznosio 60 %. Iznad prosjeka su, na primjer, Portugal i Francuska sa 61 %, Italija i Španjolska su oko 80, a Grčki srednji umirovljenik dobije 84 posto posljednje plaće. Nadalje iznijeto je mišljenje po kojemu su ispod onih 60 % prosjeka EU su na primjer Švedska i Nizozemska u 50-im postotcima, Bugarska i Rumunjska u 40-im, a na neslavnom dnu te Eurostatove tablice je,Hrvatska sa zamjenskom stopom od 35 %. Također, iznijeto je mišljenje kako su statističke informacije HZMO-a, umjesto te, Eurostatove mjere navodi par različitih zamjenskih stopa. Obje su za desetak, petnaest posto više od Eurostatove i, barem u tablici statističkih pokazatelja, izgledaju znatno boljeNadalje iznijeto je mišljenje, kako je Stopa rizika od siromaštva u prosjeku EU 15,4.a u Hrvatskoj je 34,2.
Iznijeto je mišljenje kako se pitanje adekvatnosti fondovskog mirovinskog sustava ostavlja po strani, a negativni porez na bogatstvo koji se sastoji u tome da oni koji imaju višak sredstava pa mogu štedjeti za mirovinu dobivaju i po 100 eura iz proračuna. Nadalje, ukazano je na problem preniskih mirovina dok država bankama- vlasnicima mirovinskih fondova i osiguravajućih društava dopušta da iz mirovinskog sustava i javnih financija odnesu lukrativne profite kako bi nam ih onda pozajmljivale, uz basnoslovne kamate.
Iznijeta je bojazan kako ćemo se za godinu sigurno opet suočavati s istim problemima preskupih stanova i preniskih mirovina, a pritom o nepostojanje aktivne politike tržišta rada koja bi pokušala reaktivirati barem 100 do 200 tisuća od onih neaktivnih stanovnika, premalu brigu o zaštiti na radu, o kolektivnom pregovaranju dovest će do daljnjih problema u mnogim svim sustavima.
U raspravi dio članova Odbora smatra kako ovaj predloženi proračun izbalansirano vodi računa o gospodarskom rastu i socijalnim potrebama najugroženijih skupina našeg društva.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 ” za” i 2 ”protiv” ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Državni proračun Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević