Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 16. rujna 2022. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 308, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8.rujna 2022. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je svrha ovoga Zakona redefiniranje važećeg modela obiteljskih mirovina, te da će se povećati obiteljska mirovina za 10%. Nadalje, omogućit će se korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu. Povećanjem mirovinskog faktora za izračun visine obiteljske mirovine procjenjuje se da će se obuhvatiti više od 136.000 korisnika. Također, predlagatelj je iznio i razlike u predloženim rješenjima u odnosu na prvo čitanje, a koje se odnose na povećanje mirovinskog faktora za četiri i više članova obitelji s dosadašnjih 1,0 na 1,1., nadalje najniža mirovina povećat će se za 3% od 1.1.2023., također predlaže se povećanje polaznog faktora za svaki mjesec ostvarivanja prava na starosnu mirovinu (tzv. bonifikacija) sa sadašnjih 0,34% na 45% kao i povećanje polaznog faktora za ponovno određivanje mirovine koja je bila obustavljena u razdoblju zaposlenja sa sadašnjih 0,15% na 0,25%.
Također, povećat će se ukupno mirovinsko primanje za korisnike starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine, kada navrše 65 godina života, a kojima se u slučaju smrti bračnog/izvanbračnog druga značajno smanjuje prihod, pod uvjetom da njihova mirovina nije veća od propisanog limita koji se veže uz aktualnu vrijednost mirovine (80 AVM). Omogućavanje kumulacije dijela obiteljske mirovine uz osobnu starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu ciljana je mjera kojom se nastoje zaštititi umirovljenici s nižim mirovinskim primanjima u samačkim kućanstvima.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će se predloženim mjerama postići veća razina socijalne sigurnosti te smanjiti rizik od siromaštva za posebno osjetljive kategorije umirovljenika (94% žene), posebice onih s nižim mirovinskim primanjima. Također, naglasio je da je omogućavanje isplate dijela obiteljske mirovine korisnicima starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine značajan iskorak u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti, jer to prema važećem zakonodavnom okviru nije bilo moguće.
U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, te posebno pohvalili rješenja koja se odnose na povećanje najnižih mirovina od 3% počevši od 1.1.2023., kao povećanje polaznog faktora za svaki mjesec ostvarivanja prava na starosnu mirovinu (tzv. bonifikacija) sa sadašnjih 0,34% na 45%.
U raspravi je predlagatelj pojasnio kako nije jednostavno omogućiti isplate dijela obiteljske mirovine kada se roditelj ne ponaša odgovorno prema novcu. Naime, samo u slučajevima lišenja roditeljske skrbi putem Centra za socijalnu skrb moguće je provesti takvu isplatu.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, P.Z. br. 308
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.
PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić