Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 16. sjednici održanoj 20. veljače 2026. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o priuštivom stanovanju, prvo čitanje, P.Z. br. 267, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. veljače 2026. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno, predstavnik predlagatelja održao je prezentaciju i obrazložio predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako će se njime omogućiti ublažavanje negativnog utjecaja povećanja cijena stanova na tržištu, povećanjem ponude priuštivih stanova za najam i kupovinu kao i omogućiti priuštivu gradnju obiteljskih kuća u gradskim, prigradskim i ruralnim naseljima za one građane koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje.
Sveobuhvatan zakonodavni okvir za priuštivo stanovanje uključuje donesenih šest zakona te današnji krovni zakon i uskoro i Zakon o najmu stanova. Zakon o priuštivom stanovanju temelji se na propisanom postotku stanova za najam u zgradi radi očuvanja fonda priuštivih stanova, zabranjuje se otuđenje stanova stečenih po priuštivim uvjetima na 35 godina (izuzetak promjena životnih okolnosti, uz pravo prvokupa APN-a i JLP (R)S uz jačanje uloge jedinica lokalne uprave i samouprave. Predstavnik predlagatelja je pojasnio novi model financiranja gradnje i određivanja prodajne cijene te se uvode mikro stambene jedinice za najam za mlade do 30 godina kao prijelazni oblik stanovanja. Modeli provedbe su gradnja zgrada i obiteljskih kuća i rekonstrukcija zgrada i obiteljskih kuća. Ciljane skupine su mladi do 45 godina i obitelji s djecom, građani deficitarnih zanimanja i u posebnim oblicima rada te ranjive skupine (65+, osobe s invaliditetom i obitelji s djece s teškoćama u razvoju, bivši zaštićeni najmoprimci). Kod stanova koji se grade, u cijenu stana ne ulazi zemljište za gradnju, komunalna i dr. infrastruktura ni komunalni doprinos. Kupnja stana se provodi na način da korisnik osigurava 10% vlastitog udjela, 40% je zajam APN-a uz kamatu od 1% i 50% je kredit poslovne banke.
Također, omogućava se građanima RH koji su mlađi od 45 godina gradnja ili rekonstrukcija jednoobiteljskih kuća u gradskim, prigradskim i ruralnim naseljima, uz pomoć isplate potpore u visini polovice iznosa PDV-a za gradnju i povoljnije kreditne linije i povoljnije cijene zemljišta za gradnju. Omogućava se nastavak programa priuštivog najma s kojim se aktiviraju brojni postojeći prazni stanovi, i koji u konačnici doprinosi bržem rješavanju stambenog pitanja građana po priuštivim cijenama najma stanova - donijet će se novi pravilnik s kojim se uređuje kvaliteta novih stanova za priuštivo stanovanje i uvode se načela u gradnji za priuštivo stanovanje: za racionalno projektiranje, za ubrzanje gradnje i primjenu načela zelene infrastrukture. Uvodi se pravni oblik djelovanja neprofitnih stambenih zadruga kako bi se građani mogli samoorganizirati i prema uzoru na starije članice Europske unije, uz pravnu sigurnost i prema svojim preferencijama povoljnije rješavati svoje stambeno pitanje uz poticaje JLS i države.
Predstavnik predlagatelja predstavio je ciljeve Nacionalnog programa stambene politike i Zakona o priuštivom stanovanju: izgradnja 8000 novih stanova putem APN-a, 2000 stambenih jedinica gradnjom i obnovom na potpomognutim područjima, 1200 stambenih jedinica aktivnom zemljišnom politikom i poticanjem rada neprofitnih stambenih zadruga, odnosno ukupno 20200 stambenih jedinica za priuštivo stanovanje.
U raspravi je, vezano uz sudjelovanje u najmu onih vlasnika čiji su stanovi prazni dulje od 2 godine, konstatirano da mnogi građani iznajmljuju stanove na crno nezavedeni u sustavu te da će oni sada biti u povoljnijem položaju od onih vlasnika koji su uredno iznajmljivali stanove. Također problematizirana je granica od 45 godina starosti kao uvjet za povrat poreza i predloženo da se kao kriterij uzmu ekonomske potrebe. Postavljena su pitanja da li je interes države zadržati vlasništvo nad stanovima koji će se prodavati po tržišnim uvjetima nakon 35 godina kako bi se izbjeglo trgovanje i povećanje privatnog vlasništva nad stanovima financiranim javnim novcem, odnosno da se izbjegne privatizacija javno financirane imovine i hoće li ovaj zakon predvidjeti neku obvezu dokazivanja zakonitog porijekla sredstava za sve korisnike fiskalnih i poreznih poticaja s obzirom da se vrlo veliki broj stanova kupuje gotovinom, iako to u nekim slučajevima može biti i gotovina od prethodne prodaje vlastitog stana.
Vezano uz članak 54. iskazano je mišljenje kako je taj koncept pogrešan naglašavajući pritom da je ljudsko pravo, pravo čovjeka na priuštivo stanovanje. Također, članica Odbora predložila je da se onima koji prelaze iz kratkoročnog u dugoročni najam omogući da im država da povrat od onoga što bi ona zaradila kroz porez na dohodak od najma što bi predstavljalo i poticaj za prelazak u dugoročni najam.
Što se tiče učešća od 10% upozorila je da ljudi koji se javljaju za program priuštivog stanovanja rijetko imaju taj postotak financijskih sredstava za učešće te da su često prisiljeni dizati dodatni gotovinski kredit po znatno nepovoljnijim uvjetima. Također iznijela je stajalište da nema smisla graditi toliko novih stambenih jedinica u područjima gdje nema te potrebe kao naprimjer u potpomognutim područjima iz kojih su se ljudi iselili radi čega je bitno znati gdje se točno nalaze prazni stanovi.
Član Odbora pohvalio je novi zakonski okvir Nacionalnog plana stambene politike, posebno onih dijelova ubrzanja i pojednostavljenja procedura što će imati direktni utjecaj na provođenje predmetnog Zakona i onoga što slijedi u narednim godinama. Smatra da je ovaj zakon izvrstan alat koji će pridonijeti ravnoteži na tržištu nekretnina a u službi građana.
Posebno je pohvaljen dio Zakona koji omogućava građanima RH, koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje, priuštiv najam stanova u kojem se najamnine određuju prema prihodima uže obitelji, na način da ukupni troškovi stanovanja ne prelaze 30 % prihoda uže obitelji. Također, mišljenja je kako će ovaj zakon priuštivog stanovanja utjecati i na demografsko povećanje pogotovo u manjim sredinama.
Izražena je potreba konkretnijeg definiranja suradnje APN-a i JLS-a i izraženo nezadovoljstvo marginaliziranjem pozicije JLS-a posebno iz razloga što JLS najbolje ima uvid u stanje i situaciju na svom području.
Vezano uz aktivaciju praznih stanova i stavljanja istih na tržište u raspravi je okarakterizirano kao diskriminirajuća mjera i upozoreno da postoji opasnost da se na tržištu investitori usmjere na stanove za najam što će rezultirati dodatnom neravnotežom i nepravdom na tržištu umjesto da se sredstva usmjere na gradnju i da to bude prioritet. Istodobno, pohvaljena je odredba koja omogućuje stvaranje i djelovanje neprofitnih stambenih zadruga i ubrzanje procedura u postupku gradnje prije usvojenim zakonima. Izneseno je mišljenje da porezna politika mora biti sastavni dio ovog nacionalnog programa u cilju ostvarivanja postavljenih rezultata.
Što se deficitarnih zanimanja tiče, istaknuta je važnost osiguranja i povećanja broja zapošljavanja ljudi koji iste obavljaju i putem ovog zakona uz stavljanje još većeg naglaska na taj cilj kako bi se moglo osigurati obavljanje javnih usluga.
Postavljeno je pitanje hoće li osobe koje nisu platile porez na nekretnine moći pristupiti tom programu. Skrenuta je pozornost da pojedine JLS imaju svoje kriterije, načine dodjele i prioritete sukladno vlastitim procjenama i potrebama za uključivanje u program priuštivog stanovanja odnosno najma.
Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 4 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka:
PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O PRIUŠTIVOM STANOVANJU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar