Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 11. studenog 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, P.Z. br. 51.
Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica Prijedloga Državnog proračuna za 2021. godinu iznijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske, predstavnici Ministarstva financija i Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Predstavnik Ministarstva financija obrazložio je predmetni akt i iznio kako su ukupni prihodi Državnog proračuna za 2021. planirani u iznosu od 147,3 milijardi kuna. Ukupni rashodi za sljedeću godinu planirani su u iznosu od 157,9 milijardi kuna, dok je planirani manjak državnog proračuna za 2021. godinu 10,7 milijardi kuna ili 2,75% bruto domaćeg proizvoda.
Istaknuo je da se projekcija prihoda državnog proračuna u razdoblju 2021. – 2023. temelji na očekivanom rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke provedenog poreznog rasterećenja, te povlačenje sredstava iz EU fondova.
U uvodnom obrazloženju, predstavnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavio je poziciju Ministarstva, pri čemu je istaknuo da je za poziciju Ministarstva predviđeno 2.560.399.851 te kao razlog povećanja sredstava posebno istaknuo obnovu zgrada oštećenih potresom i Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije te za energetsku učinkovitost zgrada.
Također, naglasio je povećanje sredstava za Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama, za društveno poticanu stanogradnju i subvencije i državna jamstva za stambene kredite, Državnu geodetsku upravu te za održavanje katastra zemljišta i uspostavu katastra nekretnina.
U raspravi je istaknuto mišljenje po kojem, unatoč najavljenom poreznom rasterećenju, postoji bojazan da će doći do povećanja nekih poreznih davanja.
Skrenuta je pozornost na mali porast prihoda od državne imovine, te stalni rast rashoda za zaposlene unatoč zabrani zapošljavanja.
Predlagatelj je u raspravi pojasnio porast sredstava po pojedinim stavkama iz pozicije 076 Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te je istaknuto da će se sredstva iz Fonda solidarnosti koristiti samo za obnovu javnih zgrada.
Što se tiče izgradnje javnih stanova za najam, razmatra se mogućnost za isto, ovisno o financijskim sredstvima.
U raspravi je također iznijeto mišljenje po kojem nije na najbolji način, između države i jedinica lokalne samouprave, riješeno pitanje organiziranja i financiranja poslova usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga.
Dio članova Odbora smatra da je potrebno u vlasništvo jedinica lokalne samouprave vratiti građevinsko zemljište, posebno ono koje se nalazi u poslovnim i gospodarskim zonama, a na koje je posljednjih tridesetak godina Državno odvjetništvo upisivalo vlasništvo države. Istaknuto je kako bi isto bilo u cilju boljeg upravljanja i ukupnog gospodarskog razvoja.
Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (4 glasa „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar