Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 17. studenog 2026. razmotrio je Izvješće o radu zatvorskog sustava za 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. listopada 2026. godine.
Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Državna tajnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uvodno je istaknula da članak 9. stavak 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora propisuje da o radu zatvorskog sustava Vlada Republike Hrvatske izvješćuje Hrvatski sabor jedanput godišnje. Dodatno je obrazložila podatke o brojčanom stanju i strukturu osoba lišenih slobode tijekom izvještajnog razdoblja, naglasivši da je u ustrojstvenim jedinicama Uprave za zatvorski sustav i probaciju boravilo 16.792 osoba lišenih slobode i osoba na izvršavanju odgojne mjere. Mjeru istražnog zatvora izvršavalo je 7.931 osoba, kaznu zatvora za punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora u kaznenom postupku i kaznu maloljetničkog zatvora 5.991, kaznu zatvora koju izvršavaju punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora u prekršajnom ili drugom sudskom postupku i kaznu zatvora kojom je zamijenjena izrečena novčana kazna, te prekršajno zadržavanje 2.746 osoba i odgojnu mjeru upućivanja u odgojni zavod izrečenu maloljetnim počiniteljima kaznenih djela 124 osobe. Ukupni zakonski kapacitet u 2025. godini u kaznionicama i zatvorima iznosio je 3.932 mjesta za osobe lišene slobode i 120 mjesta za odgojnu mjeru, ukupno 4.052 mjesta. Istaknuto je da u sustavu imamo prenapučenost, međutim Ministarstvo kao i pravosudni policajci svojim trudom uz postojeće kapacitete osiguravaju da se poštuju svi elementarni standardi. Broj osoba lišenih slobode i osoba na izvršavanju odgojne mjere smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 0,20 % ili brojčano 34 osobe, te je iznosio 16.792, pri čemu je broj novoprimljenih osoba iznosio 11.827.
Među novoprimljenim osobama lišenim slobode i odgajanicima tijekom 2025. najviše je istražnih zatvorenika (49,24 %) te zatvorenika na izvršavanju kazne zatvora i maloljetnika, odnosno mlađih punoljetnika na izvršavanju kazne maloljetničkog zatvora (27,72 %), zatim prekršajno kažnjeni (22,48 %) i odgajanici (0,56 %). S obzirom na spol, većina novoprimljenih osoba u zatvorskom sustavu su osobe muškog spola, 93,11 %, dok žene čine 6,89 %. U nastavku izlaganja također je ukazano na strane državljane u zatvorskom sustavu, u 2025. novoprimljeno je 2.684 stranih državljana, i to 671 državljana zemalja članica EU-a i 2.013 državljana drugih zemalja, što predstavlja smanjenje za 23,49 % u odnosu na 2024. godinu, ali i dalje predstavlja velik izazov i dodatno opterećenje.
U odnosu na vrstu kaznenog djela, najviše je bilo istražnih zatvorenika zbog kaznenih djela protiv javnog reda, protiv osobne slobode, protiv imovine, protiv braka, obitelji i djece, zatim protiv života i tijela, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Najviše istražnih zatvorenika boravilo je u sustavu od 1 do 3 mjeseca, a samo 30 ih je bilo dulje od 30 mjeseci. Prema članku 551. Zakona o kaznenom postupku koji se odnosi na osobe koje su u neubrojivom stanju počinile kazneno djelo, tijekom izvještajnog razdoblja u zatvorskom sustavu je bilo 66 takvih osoba.
Nadalje, u 2025. godini na izvršavanje kazne zatvora i kazne maloljetničkog zatvora novoprimljeno je ukupno 3.278 osoba, od čega najveći udio čine osobe koje su počinile kaznena djela protiv javnog reda, imovine i protiv osobne slobode.
Kaznu maloljetničkog zatvora na dan 31. prosinca 2025. godine izvršavalo je 17 maloljetnika i mlađih punoljetnika. Na izvršavanje kazne maloljetničkog zatvora u 2025. godini novoprimljeno je 16 maloljetnika i mlađih punoljetnika. Na izvršavanju odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod nalazilo se 67 odgajanika i 13 odgajanica.
Ukazano je i na transfere, kroz međunarodnu pravosudnu suradnju, te je realizirano 28 premještaja osuđenih osoba.
Također je istaknuto da je broj osoba lišenih slobode povećan za 21%, a broj službenika pravosudne policije porastao za 6% u razdoblju od 2021. do 2025. godine. Nadalje, u izvještajnom razdoblju zabilježeno je 57 primjena sredstava prisile, što je 17% manje nego prethodne godine. Zabilježeno je 11 pokušaja suicida, dok je 16 osoba umrlo prirodnom smrću. Testirano je 12.305 osoba na alkohol i droge, od čega je 29% testiranih bilo pozitivno na test droge, a 0.74% testiranih bilo je pozitivno na test alkohola. Zabilježena su i dva pokušaja bijega. Obavljen je i velik broj sprovođenja, i to 51.597 za koja je angažirano 84.812 pravosudnih policajaca, odnosno 1.64 u prosjeku. Ostvareno je 2.432.368 telefonskih razgovora, što potvrđuje važnost održavanja socijalnih i obiteljskih odnosa.
Nadalje, ukazano je da je na dan 31.prosinca 2025. bilo sistematizirano ukupno 3.558 radnih mjesta, dok je popunjeno bilo 2.680 ili 75.32%, zabilježeno je i 176 polaznika temeljnih tečajeva, 98 ostalih novozaprimljenih, dok je 194 osoba prestalo raditi.
Također je istaknuto da je zatvorski sustav u velikoj mjeri samoodrživ, u određenim kaznenim tijelima se proizvodi i uprihođuju financijska sredstva od prodaje, ukazano je na primjer Požege gdje se uzgaja stoka i poljoprivredni proizvodi, te med i vino u Lepoglavi.
Zamjenik pučke pravobraniteljice ukazao je na postojeće stanje u sustavu, pri čemu je istaknuo da osobe lišene slobode često nemaju 3m2 osobnog prostora, postoje slučajevi da nemaju niti vlastiti ležaj, tijekom obilaska Zatvora u Zagrebu u srpnju popunjenost je bila 186%, dok se prema međunarodnim kriterijima popunjenost od 120% smatra kritičnom, a 150% ekstremnom. Osobe lišene slobode u pritužbama pučkoj pravobraniteljici često ističu loše higijenske uvjete, a prisutan je i nedostatak službenika i organizacijski problemi u pružanju zdravstvene zaštite. U odnosu na prethodnu godinu situacija nije izmijenjena i problemi su i dalje prisutni. U Izvješćima pučke pravobraniteljice kontinuirano se ukazuje na iste probleme, vezano za prenapučenost gotovo 50% su istražni zatvorenici, presporo se šire dodatni smještajni kapaciteti, te je u većoj mjeri nužno afirmirati primjenu alternativnih sankcija, odnosno supstitute kazne zatvora, poput elektroničkog nadzora, te je primjerice 31.12.2025. tek 31 osoba bila pod takvim nadzorom, 9 na uvjetnom otpustu i 22 istražna zatvorenika, iako Ministarstvo raspolaže sa oko 200 narukvica. Podržava najavljeni pilot projekt elektroničkog nadzora uz korištenje GPS tehnologije. Ističe da je nužno ograničiti primjenu kratkotrajnih kazni zatvora. Broj osoba koje su u zatvoru do godinu dana i istražnom zatvoru u relativno kratkom trajanju iznosi od oko 2800 osoba. Prisutan je i problem nedovoljne popunjenosti službenicima, koji iznosi oko 75% popunjenosti, što dodatno negativno utječe na stanje u zatvorskom sustavu i zaštitu ljudskih prava osoba lišenih slobode. Vezano za neubrojive počinitelje, smatra da je potrebno u suradnji s Ministarstvom zdravstva pronaći dodatne kapacitete u zatvorenim psihijatrijskim odjelima. Problem je i sa zdravstvenom zaštitom, pa je i u tom smislu potrebna suradnja.
U raspravi je postavljeno pitanje koliko se surađuje s pučkom pravobraniteljicom u izradi izvješća, također određeni pokazatelji poput prenapučenosti, manjka službenika, neadekvatne zdravstvene zaštite ponavljaju se kroz više godina, iako postoje načini unutar sustava da se primjerice poboljša problem prenapučenosti. Ukazano je na podatke iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu o popunjenosti, koja je iznosila 205% za zatvor u Osijeku, 195% u Karlovcu, 191% u Varaždinu, 188% u Zadru, 184% u Dubrovniku, 180% u Zagrebu, 159% u Rijeci, 151% u Splitu. Također, gotovo svako četvrto sistematizirano mjesto je prazno, a u zdravstvenoj zaštiti popunjenost zaposlenicima iznosi 56%. Tijekom 2025. godine primljen je u zatvorski sustav 191 zatvorenik s duševnim smetnjama, od čega njih 66 nije bilo upućeno u odgovarajuću ustanovu.
Odgovoreno je da je unutar zatvorskog sustava razvijena dobra suradnja s pučkom pravobraniteljicom i nastoji se uvijek imati u vidu njezine preporuke. Najveći dio primjedbi odnosi se na prenapučenost. Ukazano je da se u Lipovici i Varaždinu grade modularni kompleksi koji bi trebali biti gotovi do ljeta 2027. godine i omogućit će dodatnih 300 novih mjesta, novi kapaciteti gradit će se i u Ličko-senjskoj, Sisačkoj i Osječkoj županiji. Kroz alternativne mjere postoje mogućnosti da se smanji broj osoba lišenih slobode u zatvorskom sustavu, ali sud je mjesto koje odlučuje o određivanju istražnog zatvora u domu, elektroničkom zatvoru ili izvršavanju kratkotrajne kazne zatvora do 1 godine u domu.
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam glasova „za“ i jednim glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvješće o radu zatvorskog sustava za 2025. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.
POTPREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Mažar