Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 18. veljače 2026. godine razmotrio je Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2024. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 46. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“ br. 143/13, 98/19) dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2025. godine.
Odbor je predmetno Izvješće u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da Izvješće sadrži statističke podatke koji omogućuju praćenje ovog instituta po različitim parametrima. U izvještajnom razdoblju nastavljen je trend povećanja financijskih sredstava za pružanje besplatne pravne pomoći, te je iz državnog proračuna utrošeno ukupno 999.630 eura, i to 711.280 eura za primarnu i 287.196 eura za sekundarnu pravnu pomoć, što je povećanje od 24,42 % u odnosu na financijska sredstva isplaćena tijekom 2023. godine. Gledajući udio pojedinih oblika, primarna pravna pomoć pružena je u 70%, a sekundarna u 30% slučaja. Primarnu pravnu pomoć pružale su 52 udruge, od koji je 20 udruga primilo financijska sredstva Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Nadalje je ukazano na najvažnije statističke podatke, primarna pravna pomoć pružena je u 25.231 slučaja, najviše u obliku pravnog savjeta (11.372 slučaja), zatim u obliku opće pravne informacije (10.462 slučaja) te u obliku sastavljanja podnesaka (3.133 slučaja), zastupanja u postupcima pred javnopravnim tijelima (218 slučajeva) i u obliku pravne pomoći u izvansudskom mirnom rješenju spora (46 slučaja). Ovlaštene udruge pružile su primarnu pravnu pomoć u 19.103 slučaja, pravne klinike u 1.410 slučaja, a upravna tijela županija i Gradski ured za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba u 4.718 slučaja. U odnosu na spol korisnika, primarna pravna pomoć najčešće je pružena osobama ženskog spola (67,34 %), najviše korisnika pripadalo je dobnoj skupini između 30 i 50 godina, te između 50 i 70 godina. Ovlaštene udruge i pravne klinike su pružile primarnu pravnu pomoć najviše u predmetima obiteljskog prava (2.268 predmeta), radnog prava (1.977 predmeta), socijalne skrbi (1.310 predmeta), statusnog prava (813 predmeta), međunarodne zaštite (46 predmeta) i diskriminacije (47 predmeta). Također je istaknuto da su korisnici pripadnici ranjivih skupina, najveći dio odnosi se na opću populaciju, osobe starije životne dobi, žrtve uznemiravanja na radu i pripadnike nacionalnih manjina. Sukladno navedenim parametrima, nisu prisutna veća odstupanja u odnosu na pružanje primarne pravne pomoću ranijih godina, osim što je zabilježen pad podnesenih zahtjeva za 13%.
Vezano za sekundarnu pravnu pomoć, tijekom izvještajnog razdoblja podneseno je ukupno 2.905 zahtjeva, od čega je odobreno 2.046, a na kraju razdoblja u postupku odlučivanja ostalo je 440 zahtjeva. U odnosu na prethodnu 2023. godinu, kada je podneseno ukupno 3.258 zahtjeva, tijekom izvještajnog razdoblja došlo je do smanjenja podnesenih zahtjeva za 10,83 %. Najveći dio istih odnosi se na obiteljske odnose, a gledajući oblike, sekundarna pravna pomoć najviše je odobrena u obliku oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi (1.703), zatim u obliku zastupanja u sudskim postupcima (1.604) te u obliku oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka (1.153).
Završno, istaknuto je da Ministarstvo uzima u obzir sve primjedbe i prijedloge za unaprjeđenje ovog sustava, slijedom čega su povećana financijska sredstva tijekom 2023. godine za 50% i tijekom 2024. godine za 24%. Vezano za ranije istaknutu primjedbu oko jednogodišnjeg financiranja udruga koje pružaju pravnu pomoć, s ciljem povećanja financijske stabilnosti tijekom 2023. godine ukinuti su jednogodišnji natječaji i uvedeno je trogodišnje financiranje, kao i dodjela sredstava na početku godine. Kako bi se povećala medijska vidljivost i informiranost građana, intenzivirana je promidžba, printani su plakati, letci, organizirani su okrugli stolovi i dani otvorenih vrata, također su puštane promidžbene poruke preko radija. Nadalje, provedene su opsežne edukacije službenika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Hrvatskog zavoda za mirovinsko i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i upravnih tijela županija. Povećana je vrijednost boda koji služi za obračun odvjetničke naknade, kao i iznos bodova za pravne radnje. 20 ovlaštenih udruga raspolaže mobilnim timovima koji obilaze razne krajeve, pružaju pravne savjete i edukacije. No, unatoč ostvarenim pozitivnim iskoracima i dalje postoji potreba za određenim poboljšanjima, te su u pripremi izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, prvenstveno radi izmjene imovinskog cenzusa koji je vrlo nisko postavljen, a planira se i dodatna digitalizacija sustava.
Članovi Odbora su pohvalili Izvješće i najavljene zakonske izmjene koje će omogućiti većem broju građana pristup pravu na besplatnu pravnu pomoć. Postavljeno je pitanje koji su razlozi smanjenja zahtjeva za primarnom i sekundarnom pravnom pomoći. Ukazano je na nedostatnost udruga za pružanje besplatne pravne pomoći u svim županijama i mobilnih timova, kao i na činjenicu da nisko postavljeni imovinski cenzus ograničava građanima dostupnost ovog prava. Postavljeno je i pitanje planira li se u okviru najavljenih zakonskih izmjena proširiti pravna područja koja bi bila obuhvaćena institutom besplatne pravne pomoći. Istaknuto je mišljenje da građani nisu dovoljno upoznati, niti im je ovo pravo pristupačno, besplatna pravna pomoć nije socijalana kategorija, već je to pravo koje omogućuje pravnu zaštitu i jednaki pristup sudu. Pohvaljeno je trogodišnje financiranje udruga i povećanje financijskih sredstava, ali i potreba za dodatnim povećanjem, kako bi se osiguralo pravo jednakosti svih pred sudovima. Broj neriješenih zahtjeva ukazuje da bi sustav trebao biti ažurniji, s obzirom da se zahtjevi besplatne pravne pomoći često odnose na slučajeve iz obiteljskog prava. Također je ukazano da se velik broj predmeta u kojima se pruža sekundarna pravna pomoć odnosi na obiteljsko pravo, korisnici su u najvećem postotku žene, i ti se predmeti preklapaju s predmetima nasilja u obitelji u kaznenim postupcima, no žrtvama se pokriva dio odvjetničkih troškova, stoga je istaknuto mišljenje da bi besplatnu pravnu pomoć trebalo proširiti na žene žrtve obiteljskog nasilja i prikupiti podatke koliko je korisnica besplatne pravne pomoći u obiteljskim postupcima ujedno žrtava nasilja u obitelji. Pučka pravobraniteljica također je ukazala na određene probleme u primjeni instituta besplatne pravne pomoći, koji prati i kroz pritužbe građana i kroz sastanke s pružateljima besplatne pravne pomoći. Istaknula je veliku važnost ovog instituta i zaštite prava na jednak pristup pravdi za sve građane. Nadalje, ukazala je da bi trebalo analizirati razloge smanjenja broja podnesenih zahtjeva, ali i na prenisko postavljen imovinski cenzus, zbog čega je besplatna pravna pomoć dostupna samo najsiromašnijima. Pohvaljene su aktivnosti s ciljem informiranja građana o pravu na besplatnu pravnu pomoć kao i povećanje vrijednosti bodova prilikom utvrđivanja naknade odvjetnicima za sekundarnu pravnu pomoć. Istaknula je da pružatelji koji pružaju besplatnu pravnu pomoć na većem području imaju podružnice ili djeluju na slabije razvijenom području imaju prednost pri financiranju, no nemaju dodatna financijska sredstva. Zakonski je predviđena mogućnost financiranja projekata besplatne pravne pomoći jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, no, sve jedinice to ne čine, pozitivni primjer su Slavonski Brod, Karlovac i Vukovar. Besplatna pravna pomoć može se pružiti u svakoj pravnoj stvari ako su materijalne prilike podnositelja takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja i članova obitelji, potrebno je jasnije definirati te kriterije. Također, ukazano je na potrebu razdvajanja edukacije ovisno o pružateljima besplatne pravne pomoći i probleme u upravnim odjelima županija, osobito u pogledu komunikacije s korisnicima iz otežanih životnih situacija. Završno, pohvaljena je najava zakonskih izmjena, osobito u pogledu imovinskog cenzusa. Vezano za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, osoba pogođenih tzv. „SLAPP“ tužbama i onih koji rade u javnom interesu, istaknuta je potreba da im se omogući besplatna pravna pomoć bez obzira na imovinski cenzus.
Predstavnica predlagatelja završno se osvrnula na iznesena mišljenja, prijedloge i primjedbe. Kao jedan od glavnih razloga smanjenja broja zahtjeva za primarnom i sekundarnom pravnom pomoći smatra nisko postavljen imovinski cenzus i mali broj građana koji odgovara tom kriteriju. Istaknula je da ovlaštene udruge za primarnu pravnu pomoć nisu prisutne u Ličko-senjskoj i Dubrovačkoj županiji, dok je sekundarna pravna pomoć osigurana u svim županijama. Smatra da će planirana digitalizacija također olakšati građanima pristup pravu na besplatnu pravnu pomoć. Cilj najavljenih zakonskih izmjena je prije svega proširiti područje ovog prava i učiniti ga dostupnijim većem broju građana. Na kraju svakog izvještajnog razdoblja određeni broj zahtjeva ostaje neriješen, upravo jer jest u tijeku njegovo rješavanje, stoga ne smatra da taj broj ukazuje na sporost sustava. Također, edukacije za socijalne radnike razlikuju se od onih za službenike upravnih tijela.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno (s 8 glasova „ZA“) odlučilo predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2024. godini
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja