Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 26. lipnja 2026. razmotrio je Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2025. koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. lipnja 2026.
Odbor je predmetno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je svrha besplatne pravne pomoći ostvariti pravnu zaštitu, jednakosti pred zakonom, te pristup sudu i drugim javnopravnim tijelima svima pod jednakim uvjetima.
Izvješće sadrži prikaz zakonodavnog i institucionalnog okvira, podatke o pruženoj besplatnoj pravnoj pomoći prikupljene iz informatičkog sustava Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, te podatke ovlaštenih udruga, pravnih klinika i upravnih tijela županija i Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba, te nakraju pregled ukupno isplaćenih sredstava i aktivnosti Ministarstva.
Tijekom 2025. poduzeti su brojni iskoraci kako bi se sustav besplatne pravne pomoći učinio dostupnijim i učinkovitijim, pa je tako isplaćen do sada najveći iznos financijskih sredstava, odnosno 168.705,33 eura ili 16,91 % više nego prethodne godine. Povećana su sredstva za projekte ovlaštenih udruga i pravnih klinika za 22,48 %, uvećana je visina boda za naknadu odvjetnicima, kao i vrijednost boda za naknadu vještacima i tumačima. Provedena je radijska kampanja, pripremljeni su tiskani materijali, te je distribuirano 13.560 brošura, 14.490 letaka i 351 plakat Hrvatskim zavodima za socijalni rad, za zdravstvenu zaštitu i mirovinsko osiguranje, kao i njihovim županijskim i područnim uredima, kao i Uredu pučke pravobraniteljice, uredima posebnih pravobranitelja, ovlaštenim udrugama i pravnim klinikama. Nadalje, provedene su edukacije za 79 djelatnika spomenutih Zavoda, radionice za 43 službenika upravnih tijela županija te Grada Zagreba i održani su sastanci sa predstavnicima ovlaštenih udruga, pravnih klinika, upravnih tijela županija i Grada Zagreba, Hrvatske odvjetničke komore, Centra za mirno rješavanje sporova i medijatora. Provedena je i bilateralna suradnja „Medijacija i besplatna pravna pomoć: Mogućnosti sinergije“ u partnerstvu s Norveškom sudskom upravom i Centrom za mirno rješavanje sporova kao i projekt „Razvoj usluge e-besplatna pravna pomoć. Također, povećana su sredstva u novom trogodišnjem ciklusu financiranja projekata pružanja primarne pravne pomoći ovlaštenih udruga i pravnih klinika u novom trogodišnjem razdoblju u iznosu od 3.022.500,00 eura, što je povećanje od 41,82 %.
Ovlaštene udruge i pravne klinike u izvještajnom razdoblju pružile su primarnu pravnu pomoć za ukupno 15.757 korisnika, što je povećanje u odnos na 2024. kada je takva pomoć pružena za 15.717 korisnika. Primarna pravna pomoć najčešće je pružena osobama ženskog spola, i to u 67,34 % slučajeva. Najveći dio korisnika pripada dobnoj skupini od 50 do 70 godina, gotovo 60 %. Primarna pravna pomoć najviše je pružena vezano za radno pravo, obiteljsko pravo, te stvarno pravo. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. primarna pravna pomoć pružena je ukupno u 24.387 slučajeva. U odnosu na oblike primarne pravne pomoći, u najvećem broju slučajeva pružena je u obliku pravnog savjeta (u 10.856 slučajeva), zatim u obliku opće pravne informacije (u 9.889 slučajeva), u obliku sastavljanja podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama, (u 2.894 slučajeva), u obliku zastupanja u postupcima pred javnopravnim tijelima (u 211 slučajeva) te u obliku pravne pomoći u izvansudskom mirnom rješenju spora (u 537 slučajeva). Ovlaštene udruge pružile su primarnu pravnu pomoć u 18.669 slučajeva, pravne klinike u 1.648 slučajeva, a u upravna tijela županija i Gradski ured Grada Zagreba u 4.070 slučajeva.
Pravne klinike su zabilježile značajan porast pružene pomoći od 16,88 % u odnosu na prošlu godinu.
Osim hrvatskim državljanima, sekundarna pravna pomoć odobravana je i stranim državljanima, Bosne i Hercegovine, Ukrajine te Makedonije, a u posljednje četiri godine, kao korisnici sekundarne pravne pomoći pojavljuju se državljani iz Filipina, Iraka, Irana, Tunisa i Kazahstana. Većina korisnika sekundarne pravne pomoći bile su osobe ženskog spola, u 65,59 % slučajeva. Najviše korisnika sekundarne pravne pomoći imalo je prebivalište ili boravište u Primorsko-goranskoj županiji (229), Gradu Zagrebu (214), Osječko-baranjskoj županiji i Istarskoj županiji, po (204). Sekundarna pravna pomoć najčešće se odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa, u 64,78 % slučajeva, zatim u sudskim postupcima koji se odnose na iznimno odobravanje sekundarne pravne pomoći uvjetovane konkretnim životnim okolnostima podnositelja zahtjeva, zatim u sudskim postupcima vezanim za stvarna prava, u 11,23 % slučajeva, u ovršnim postupcima, sa 6,18 %, zatim postupcima vezanom za radno pravo, 2,04 %, stečaja potrošača sa 0,35 % slučajeva, a nakon toga mirno rješenje spora u 0,29 % slučajeva. U odnosu na oblike sekundarne pravne pomoći, u najvećem broju slučajeva odobrena je u obliku zastupanja u sudskim postupcima, u obliku oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi i u obliku oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka, radi pravnog savjeta, sastavljanja podnesaka u sudskim postupcima, te radi oslobođenja obveze uplate predujma troškova sudskog postupka nad potrošačem.
U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. upravnim tijelima županija i Gradskom uredu za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba podneseno je ukupno 2.945 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, od čega je odobreno 2.128 zahtjeva. Primjetno je blago povećanje broja podnesenih zahtjeva od 1,38 %. Uzimajući u obzir neriješene zahtjeve za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći na dan 31. prosinca 2024. u izvještajnom razdoblju ukupno je u postupku bilo 3.869 zahtjeva, od čega su 2.394 odobrena, 314 odbijena, 122 odbačena, 183 obustavljena, pet zahtjeva je proslijeđeno te se na dan 31. prosinca 2025. u postupku odlučivanja nalazilo ukupno 851 zahtjev. Najveće povećanje broja podnesenih zahtjeva zabilježeno je u Požeško-slavonskoj županiji (za 55,29 %), Šibensko-kninskoj županiji (za 47,83 %), Splitsko-dalmatinskoj županiji (za 40,70 5). U odnosu na broj stanovnika, najveći broj podnesenih zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći broje Požeško-slavonska županija ( 20,60 zahtjeva na 10.000 stanovnika), Međimurska županija (15,96 zahtjeva na 10.000 stanovnika), Brodsko-posavska županija (15,66 zahtjeva na 10.000 stanovnika) te Istarska županija (14,09 zahtjeva na 10.000 stanovnika), državni prosjek iznosio je 7,61 zahtjeva na 10.000 stanovnika. U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. sredstva za pružanje besplatne pravne pomoći planirana su u ukupnom iznosu od 1.189.407 eura, u izvještajnom razdoblju utrošeno je ukupno 1.168.705,33 eura, od čega za pružanje primarne pravne pomoći iznos od 871.157,46 eura (75,40%), a za pružanje sekundarne pravne pomoći iznos od 284.262,87 eura (24,60%).
Nakon rasprave, članovi Odbora za pravosuđe su većinom glasova (s šest (6) glasova „za“, i dva (2) glasa „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2025.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
POTPREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Mažar