Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 7. srpnja 2026. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, drugo čitanje, P.Z.E. br. 306, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2026. godine.
Odbor je predmetni akt u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uvodno je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. S obzirom da je Europska komisija uputila 12. ožujka 2025. obrazloženo mišljenje Republici Hrvatskoj zbog nepotpunog i nepravilnog prenošenja Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica, vezano za potrebu tehničkog usklađenja, te uzimajući u obzir kako je Zakon izmijenjen i dopunjen osam puta, a potrebno je uvrstiti i nove odredbe potrebne za buduću provedbu Uredbe (EU) 2024/3011 o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima, pristupilo se izradi novog Zakona.
Zakonom se uređuje pravosudna suradnja u kaznenim stvarima između domaćih nadležnih pravosudnih tijela i pravosudnih tijela drugih država članica Europske unije, a koja se odnosi na europski uhidbeni nalog i postupak predaje, europski istražni nalog, nalog za osiguranje imovine, priznanje i izvršenje odluka o oduzimanju imovine ili predmeta, priznanje i izvršenje odluka o novčanoj kazni, priznanje i izvršenje presuda kojima je izrečena kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode, priznanje i izvršenje presuda i odluka kojima su izrečene probacijske mjere i alternativne sankcije, te priznanje i izvršenje odluka o mjerama opreza i europski nalog za zaštitu. Također, uređuju se i drugi oblici suradnje u kaznenim stvarima, uključujući osnivanje zajedničkih istražnih timova, posredovanje Eurojusta i Europske pravosudne mreže u kaznenim stvarima, kao i pravna pomoć u okviru prekograničnih dokaznih radnji. Nadalje, preuzimaju se relevantni pravni instrumenti Europske unije iz područja pravosudne suradnje. U odnosu na važeći zakon, dodane su provedbene odredbe kako bi se omogućila primjena Uredbe (EU) 2024/3011 o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima u punom opsegu. Također, Prijedlog zakona usklađen je s primjedbama Europske komisije u pogledu prenošenja. Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica.
U odnosu na tekst važećeg Zakona, ispravljene su pogreške u tekstu i izmijenjene su pojedine odredbe sukladno praksi i praktičnoj primjeni važećeg Zakona, kao i odredbe koje se odnose na Uredbu (EU) 2018/1727 od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust), te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP. Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa zadržava ulogu koordinativnog tijela koje pruža pomoć domaćim nadležnim tijelima i nadležnim tijelima država članica Europske unije u ostvarivanju kontakata i pravosudne suradnje.
Tekst Konačnog prijedloga zakona izmijenjen je u odnosu na tekst Prijedloga zakona, i to u članku 1. stavku 2., kako bi se jasno naznačilo da se ovim Konačnim prijedlogom zakona uređuje i provedba instrumenta Europske unije o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima između država članica. Nadalje, unesene su nomotehničke izmjene, te tehničke dorade priloga kojima su propisani obrasci, a koje se odnose na grafičko oblikovanje, jezično usklađivanje i nomotehničko uređivanje obrazaca radi veće preglednosti i jednoobraznosti, koje ne utječu na sadržaj normativnih rješenja predloženih Konačnim prijedlogom zakona.
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (sa 7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja