Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 15. listopada 2026. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 29. svibnja 2026.
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
Uvodno izlaganje dao je zamjenik predsjednika Vijeća HAKOM-a koji je istaknuo da su ukupni prihodi tijekom 2025. iznosili 17.032.668,67 EUR. Najveći dio prihoda ostvaren je od naknada u području elektroničkih komunikacija, osobito za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom. Rast prihoda rezultat je povećanih prihoda reguliranih subjekata, viših naknada u području željezničkih usluga i bolje naplate naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra.
Rashodi u 2025. iznosili su 15.588.610,41 EUR te su realizirani u svrhu obavljanja vlastitih djelatnosti i razvoja HAKOM-a. Budući da su prihodi ostvareni u 2025. bili veći od rashoda, ostvaren je višak prihoda tekuće godine, što je utjecalo na povećanje prenesenog viška prihoda iz prethodnih godina.
Tržište elektroničkih komunikacija u 2025. godini obilježili su stabilan rast prihoda, snažan investicijski ciklus i nastavak tehnološke tranzicije prema VHCN mrežama. Ukupni prihodi sektora dosegnuli su gotovo dvije milijarde eura, uz godišnji rast od oko četiri posto, dok su ulaganja operatora porasla za više od 23 posto. Razvoj širokopojasnih mreža, osobito svjetlovodnih i 5G mreža, i dalje je u zamahu. Broj optičkih priključaka porastao je za gotovo 34 posto, a svjetlovodni pristup prvi se put značajno približio bakrenoj infrastrukturi, uz očekivanje da će tijekom 2026. postati dominantan oblik nepokretnog širokopojasnog pristupa. Istodobno se bilježi snažan rast korisnika vrlo velikih brzina, pri čemu više od 40 posto priključaka ima ugovorene brzine iznad 300 Mbit/s. U pokretnim mrežama nastavljen je rast broja korisnika i podatkovnog prometa, uz daljnje širenje 5G pokrivenosti, uključujući ruralna područja. Prihodi od internetskih usluga čine gotovo polovicu ukupnih prihoda tržišta, dok se dugoročni pad govornih usluga u nepokretnim mrežama nastavlja. Sigurnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga bila je na zadovoljavajućoj razini.
Tržište poštanskih usluga obilježile su dugoročne strukturne promjene. Digitalizacija i promjene korisničkih navika smanjuju tradicionalnu pismovnu korespondenciju, ali potiču rast paketskih i drugih usluga s dodanom vrijednošću. Ukupni prihodi tržišta iznosili su oko 406 milijuna EUR, što je rast od 11,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Nakon višegodišnjeg pada, ukupan broj poštanskih usluga blago je porastao, na 261,7 milijuna, ponajprije zahvaljujući rastu paketskih usluga i tiskanica. Na tržištu djeluju 24 davatelja poštanskih usluga. Hrvatska pošta d.d. zadržala je status jedinog davatelja univerzalne poštanske usluge i dominantnu tržišnu ulogu, iako se njezin udio u ukupnom volumenu i prihodima postupno smanjuje. Ostali davatelji bilježe brži rast, osobito u segmentu ostalih poštanskih usluga, uz nastavak razvoja mreže paketomata i alternativnih lokacija za preuzimanje ili uručenje pošiljaka.
Nastavljen je pad broja usluga iz opsega univerzalne poštanske usluge, čiji je udio u ukupnom broju poštanskih usluga dosegnuo povijesni minimum, dok su prihodi istodobno rasli zbog korekcija cijena. Kakvoća univerzalne usluge u unutarnjem prometu ispunjava sva propisana mjerila, dok u međunarodnom prometu i dalje postoje izazovi u pogledu rokova uručenja, što je trend prisutan i na razini Europske unije.
Tržište željezničkih usluga u 2025. godini obilježili su opsežni infrastrukturni radovi i strukturna ograničenja kapaciteta. Nizak udio višekolosiječnih i elektrificiranih pruga povećava osjetljivost prometa na poremećaje i kašnjenja, dok su infrastrukturni projekti nužni za dugoročno poboljšanje pouzdanosti i konkurentnosti željezničkog prometa.
Putnički željeznički prijevoz nastavio je pozitivan trend rasta. Broj prevezenih putnika porastao je za 7,3 posto u odnosu na prethodnu godinu te je dosegnuo 26,4 milijuna, ponajprije kao rezultat mjera usmjerenih na povećanje dostupnosti javnog prijevoza. Nasuprot tome, željeznički teretni prijevoz bilježi pad aktivnosti. Prevezeno je ukupno 12,4 milijuna tona robe, što je smanjenje od 14,6 posto, dok su ostvareni tonski kilometri smanjeni za 8,6 posto, što je povezano s gospodarskim okolnostima i učestalim zatvaranjima pruga zbog radova.
HŽ Infrastruktura d.o.o. pruža najveći dio usluga upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima. Naknade za korištenje infrastrukture i povezanih usluga nastavile su rasti, ponajprije zbog povećanja troškova rada i upravljanja prometom. Većina prihoda upravitelja infrastrukture i dalje se osigurava iz javnih sredstava, dok na kakvoću željezničkih usluga snažno utječu infrastrukturna ograničenja.
Važan dio aktivnosti odnosio se na zaštitu prava korisnika elektroničkih komunikacijskih i poštanskih usluga te putnika u željezničkom prijevozu. Aktivnosti su obuhvaćale informiranje i edukaciju korisnika te rješavanje sporova između korisnika i pružatelja usluga. U okviru inspekcijskih poslova provodio se nadzor nad primjenom propisa te su poduzimane mjere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti. HAKOM je također sudjelovao u sudskim postupcima povezanim s odlukama donesenima u okviru njegovih nadležnosti.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade o predmetnom Izvješću, u kojem se predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.
Bez rasprave, Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2025. godinu
PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić