Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 25. studenoga 2025. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu i projekciju planova za 2027. i 2028. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.
Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 35,7 milijarde eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 39,8 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2026. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,2% bruto domaćeg proizvoda. U 2027. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 3,95 milijardi eura ili 3,8% BDP-a dok se u 2028. očekuje manjak od 2,2 milijardi eura ili 2,1% BDP-a.
Odbor se posebno osvrnuo na plan razdjela Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je uvodno obrazložio njihov predstavnik. Prijedlog financijskog plana za 2026. iznosi ukupno 2.043.322.007 eura, što je povećanje odnosu na plan za 2025. za 15%.
Prijedlog plana za 2026. u limitu iznosi 1.436.459.545 eura što je smanjenje u limitu, u odnosu na plan za 2025. za 1,7%. Planirani rashodi na izvorima i računima koji nisu u limitu iznose 606.862.462 eura, što je povećanje u odnosu na prošlogodišnji plan a 92,9%. Prijedlog projekcija financijskog plana za 2027. iznosi ukupno 2.064.308.930 eura (u limitu 1.483.192.286 eura) dok za 2028. iznosi 1.633.626.643 eura (u limitu 1.383.358.161 eura).
Unutar Razdjela Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nalaze se sljedeća tijela: Agencija za obalni linijski pomorski promet, Hrvatski hidrografski institut, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Agencija za sigurnost željezničkog prometa, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Javna ustanova Lučka uprava Osijek, Javna ustanova Lučka uprava Sisak, Javna ustanova Lučka uprava Slavonski Brod, Javna ustanova Lučka uprava Vukovar, Lučka uprava Dubrovnik, Lučka uprava Ploče, Lučka uprava Rijeka, Lučka uprava Split, Lučka uprava Šibenik i Lučka uprava Zadar.
Predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, društava Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su financijski plan za 2026. godinu te projekcije za 2027. i 2028. godinu.
Ukupni prihodi Hrvatskih cesta d.o.o. za 2026. godinu planirani su u iznosu od 466,86 milijuna eura, 474,75 milijuna eura za 2027. godinu te 449,16 milijuna eura za 2028. godinu. Planirana sredstva utrošit će se prvenstveno u investicijsko i redovito održavanje i rekonstrukciju cestovne infrastrukture u nadležnosti Društva te u ulaganja u strateške projekte izgradnje državnih cesta. Ukupni planirani rashodi iznose 617,06 milijuna eura u 2026. godini, 636,15 milijuna eura u 2027. te 651,30 milijuna eura u 2028. godini. Najveći dio rashoda poslovanja odnosi se na rashode za usluge redovitog održavanja državnih cesta. U sklopu rashoda za nabavu nefinancijske imovine planiraju se investicije u izgradnju državnih cesta i investicijsko održavanje i rekonstrukcija. Kao rezultat razlike između planiranih prihoda i rashoda, Hrvatske ceste imaju predviđen manjak od 150,19 milijuna eura u 2026. godini, 161,40 milijuna eura u 2027. godini i 202,13 milijuna eura u 2028. godini.
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta d.o.o. u Prijedlogu financijskog plana za 2026. godinu iznose 617.726.371 eura. U ukupnim prihodima poslovanja najveći dio odnosi se na prihod od naplate cestarine za 2026. godinu koji je planiran u iznosu od 503.340.000 eura. Ukupni rashodi planirani za 2026. godinu iznose 517.305.286 eura, a čine ih rashodi poslovanja u iznosu od 263.972.806 eura i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 253.332.480 eura. Planirani rashod za izgradnju autocesta odnosi se na kapitalne projekte izgradnje obilaznice Novog Vinodolskog na pravcu autoceste A7, poddionica Selce – Novi Vinodolski te nastavak izgradnje pravca početkom radova na poddionici od Križišća do Selca (Jadranova), na izgradnju nadvožnjaka preko Ranžirnog kolodvora sa spojem na Sarajevsku ulicu na autocesti A11, dogradnju treće trake zagrebačke obilaznice od čvora Zagreb zapad do čvora Lučko, dogradnju čvora Zagreb zapad (Rakitje) izgradnju čvora Požega na autocesti A3, izgradnju čvora Žažina na autocesti A11, dogradnju čvora Matulji-Opatija (dogradnja drugog kolnika) na autocesti A8, uređenje mreže odmorišta, izgradnju zidova za zaštitu od buke i drugo. U 2025. godini započeli su radovi na implementaciji novog elektroničkog sustava za naplatu cestarine. Projekt će se financirati iz zajma u okviru EU Mehanizma za oporavak i otpornost, obuhvatit će i autoceste pod upravljanjem koncesionara, a očekuje se da će u punoj funkcionalnosti biti u 2027. godini. Planirani prihodi i rashodi poslovanja na kraju 2026. godine rezultiraju viškom u iznosu od 100.421.085 eura.
Ukupni prihodi HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. u Prijedlogu financijskog plana u 2026. iznose 166.365.679 eura, u 2027. je iznos od 197.335.445 eura te u 2028. iznos od 166.533.000 eura. Ukupni rashodi za 2026. iznose 170.191.442 eura, 200.682.585 eura u 2027. godini i 168.784.101 eura u 2028. godini. Prijedlog financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2026. godinu te projekcije plana za 2027. i 2028. godinu izrađene su sukladno planiranom opsegu prijevozne usluge. Nastavlja se provođenje projekata besplatnog željezničkog prijevoza djece, učenika, studenata, umirovljenika i osoba starijih od 65 godina. Uz to, planiraju se radovi na nizu dionica, jer se remonti pruga nastavljaju na većem dijelu mreže HŽ-a.
Planirani ukupni prihodi HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2026. godinu iznose 557.333.810 eura od čega se 92,4% odnosi na Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna i 7,6% na prihode od imovine i prihode od prodaje roba i usluga. U odnosu na Plan za 2025. godinu, ukupno planirani prihodi veći su za 0,3%. Planirani ukupni rashodi za 2026. godinu iznose 565.996.446 eura i u odnosu na Plan za 2025. godinu veći su za 3,7%. Od ukupno planiranih rashoda 42,8% odnosi se na rashode poslovanja odnosno 57,2% na rashode za nabavu nefinancijske imovine tj. za investicije u željezničku infrastrukturu. Temeljem planiranih prihoda i rashoda za razdoblje 2026.-2028. godine, u svim planskim godinama iskazan je manjak u iznosu 8.662.636 eura za 2026. godinu, 12.778.700 eura za 2027. i 8.480.847 eura za 2028. godinu. U Prijedlogu Financijskog plana su programi investicijskih aktivnosti obnove i modernizacije pruga za lokalni, regionalni i međunarodni promet, aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline te za izgradnju novih pruga i kolosijeka.
U raspravi je pohvaljen nastavak projekta besplatnog željezničkog prijevoza djece, učenika osnovnih i srednjih škola, redovnih studenata te umirovljenika te osoba starijih od 65 godina. U tom je kontekstu istaknuto da bi, s obzirom na infrastrukturnu odvojenost Istre od ostatka željezničke mreže u Hrvatskoj, trebalo omogućiti pravo na besplatan prijevoz i na liniji koja prometuje kroz Istru, Pula – Ljubljana – Zagreb. Time bi se dodatno ostvarila svrha projekta, a to je poticanje korištenja javnog željezničkog prijevoza i stvaranje navika korištenja ove vrste prijevoza, osobito kod mladih. Kao argument u prilog iznesenom prijedlogu navedena je i činjenica da željeznička linija Zagreb – Zabok - Krapina jednim dijelom prometuje teritorijem Republike Slovenije. Nadalje, raspravljano je o prijedlogu da se prolaz kroz tunel Učka učini besplatnim.
Razmatrana su i pitanja dovršetka radova te novi projekti na pojedinim dionicama. Na upit člana Odbora predstavnik HŽ Infrastrukture izvijestio je da je završetak radova na dionicama Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica do državne granice planiran za lipanj 2026., dok je projekt Dugo Selo – Novska trenutačno u fazi natječaja, uz izvođenje pripremnih aktivnosti. Riječ je o jednom od najvećih željezničkih projekata u Hrvatskoj, a dionica je duga oko 83 kilometra.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 glasova ”ZA” i 1 glas ”SUZDRŽAN”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2027. I 2028. GODINU
te sljedećih odluka:
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu.
PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić