Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 14. listopada 2025. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula je da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 33 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 36,8 milijardi eura, manjak državnog proračuna za 2025. godinu planiran je u iznosu od 3,8 milijardi eura ili 4,2% BDP-a, što predstavlja smanjenje manjka od 253 milijuna eura u odnosu na originalni plan.
U odnosu na izvanproračunske korisnike, u financijskom planu za 2025. planiran je njihov konsolidirani manjak od 161 milijun eura, dok se ovim rebalansom planira višak od 94 milijuna eura. Obilježja rebalansa su više od milijardu eura za građane i umirovljenike, povećanje mirovina, izdvajanje za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama te socijalne i porodiljne naknade.
U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjel Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojeg je uvodno obrazložio državni tajnik. Ovim se Prijedlogom Plan Ministarstva u limitu povećava za 23.641.643 eura, zajedno s iskazanim uštedama u iznosu od 88.317.535 eura i nedostatnim sredstvima u iznosu od 111.959.178 eura, a ukupni se Plan Ministarstva povećava za 8.771.909 eura, što je rezultat smanjenja sredstava planiranih na stavkama i izvorima koji nisu u limitu i ne utječu na deficit. Ukupni novi plan Razdjela 065 iznosi 1.776.651.982 eura, dok ukupni novi plan na izvorima u limitu iznosi 1.462.032.736 eura. Istaknuo je da se cestovni infrastrukturni projekti provode stabilnom i zadovoljavajućom dinamikom, dok se nakon duljeg razdoblja ograničenih ulaganja intenziviraju aktivnosti i na modernizaciji željezničke mreže.
Nastavno, predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iz djelokruga rada Odbora, društva: Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz, iznijeli su izmjene i dopune svojih financijskih planova za 2025. godinu te projekcije za 2026. i 2027. godinu.
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih cesta d.o.o. u prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana za 2025. godinu iznose 412,43 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 6,33% u odnosu na izvorni plan. Ukupni planirani rashodi iznose 512,73 milijuna eura, što predstavlja smanjenje od 4,03% u odnosu na originalni plan.
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta d.o.o. u Prijedlogu izmjena i dopuna Financijskog plana za 2025. godinu iznose 561.193.995 eura, što predstavlja povećanje od 6,25% u odnosu na usvojeni Plan, dok ukupni rashodi 383.092.027 eura i smanjeni su u odnosu na usvojeni Plan za 9,28%.
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta d.o.o. u Prijedlogu izmjena i dopuna Financijskog plana za 2025. godinu iznose 561.193.995 eura, što predstavlja povećanje od 6,25%, dok ukupni rashodi iznose 383.092.027 eura i smanjeni su u odnosu na usvojeni Plan za 9,28%. Prihodi i rashodi poslovanja rezultiraju viškom koji se u odnosu na usvojeni plan povećava za 72.195.533 eura i sada iznosi 178.101.968 eura.
Ukupni prihodi HŽ Putničkog prijevoza u Prijedlogu iznose 196.929.301 eura te su za 5,1% veći u odnosu na usvojeni plan, dok su ukupni rashodi veći za 3,5% i iznose iznose 214.704.470 eura. Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana rezultira manjkom prihoda u odnosu na rashode u iznosu od 17.775.169 eura. Povećani su rashodi za zaposlene što je rezultat sklapanja novog kolektivnog ugovora te povećanja cijene sata rada Rashodi za nabavu nefinancijske imovine su manji za 2.599.771 eura i to ponajviše zbog promjena u dinamici realizacije projekta obnove 8 elektrolokomotiva (plaćanje avansa prolongira se u 2026.)
Željeznički putnički prijevoz organizira se na 2.617 kilometara pruga, dnevno se pokreće oko 760 vlakova, a zbog izvođenja radova na pružnoj mreži i stanja infrastrukture vrlo su niske komercijalne brzine prometovanja vlakova. Kako bi se ublažio navedeni negativni utjecaj planira se daljnje provođenje projekata besplatnog željezničkog prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola, redovnih studenata te umirovljenika i osoba starijih od 65 godina. Također, nastavlja se provođenje mjere besplatnog prijevoza za stanovnike pogođene potresom te besplatan prijevoz ukrajinskih državljana na svim relacijama unutar RH.
Planirani ukupni prihodi poslovanja HŽ Infrastrukture u novom planu za 2025. godinu iznose 555.561.768 EUR i povećani su za 13,5% u odnosu na Plan za 2025. godinu, dok su ukupni planirani rashodi povećani za 14.395.969 eura i iznose 545.907.000 eura. Ukupan višak iznosi 9.654.768 EUR. U fokusu su programi investicijskih aktivnosti obnove i modernizacije pruga za lokalni, regionalni i međunarodni promet, obnovu i modernizaciju željezničkog čvorišta Zagreb, aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline te za izgradnju novih pruga i kolosijeka.
U raspravi je rečeno da ukupni fiskalni rezultat izgleda povoljnije jer su prihodi ostali približno na istoj razini. Međutim, rashodovna strana bilježi smanjenje što ukazuje da neki planirani projekti još nisu realizirani. Na upit o statusu tih projekata, predlagateljica je objasnila da se svi projekti nastavljaju, a za dio njih, koji su inicijalno planirani za financiranje iz nacionalnih sredstava, se otvorila mogućnost sufinanciranja iz europskih fondova, konkretno iz Kohezijskog fonda. Riječ je o infrastrukturnim projektima u željezničkom i cestovnom prometu. Ovaj pristup omogućuje nastavak gospodarskog rasta, povećanje životnog standarda zaposlenih, uz istovremeno racionalnije korištenje proračunskih sredstava povlačenjem dostupnih sredstava iz EU fondova.
Nastavno, rečeno je da u fazu realizacije ulaze i novi strateški projekti, poput zagrebačke obilaznice te projekt proširenja autoceste A1 na dionici Zagreb – Karlovac (treći prometni trak) te dionice na autocesti od Zagreba prema Sisku. Od ulaganja u željezničku infrastrukturu, istaknut je projekt izgradnje željezničke infrastrukture prema mađarskoj granici Dugo Selo – Križevci, uz nastavak ulaganja na ključnim prometnim koridorima.
Isto tako, nastavljaju se remonti na svim dionicama željezničke mreže. To uzrokuje smanjenje brzina i potrebu korištenja prijevoza putnika autobusima na dionicama na kojima se izvode radovi što dovodi do povećanja operativnih troškova i do 40 posto, kazao je predstavnik HŽ Putničkog prijevoza. Pozitivno je ocijenjeno uvođenje novih vlakova na svim dionicama.
Nadalje, rečeno je da su u razdoblju od 2022. do 2024. jedinice lokalne samouprave ostvarile suficit koji se sada koristi za pokrivanje rastućih rashoda, poput socijalnih izdvajanja, financiranja vatrogastva, izgradnje sportskih dvorana i škola te drugih prenesenih obveza. Međutim, porezna reforma i ukidanje prireza doveli su do pada prihoda, što dugoročno ugrožava fiskalnu održivost lokalnih proračuna. Osim toga, predloženo je da se odluke o poreznim stopama donose ranije kako bi se omogućila bolja koordinacija sa županijskim proračunskim planiranjem. Predlagateljica je prihvatila prijedlog te najavila da će on biti predmet daljnjeg razmatranja.
Također je istaknuto da se pokrenu procesi utvrđivanja granica pomorskog dobra kako bi se osigurali preduvjeti za realizaciju infrastrukturnih projekata. U raspravi je rečeno da stanovnici otoka trebaju imati istu razinu usluge širokopojasnog pristupa internetu, kao i svi građani. Uz to, zatraženo je da se razmotri mjera povlaštenog prijevoza otočana na komercijalnim brodskim linijama tj. na linijama bez obveze javne usluge (pilot-projekt Hvar).
U nastavku, članovi Odbora raspravljali su o potrebi obnove zgrada željezničkih kolodvora, razvoju željezničke infrastrukture kojim bi se jačala konkurentnost riječkog kontejnerskog terminala na europskom tržištu te o važnosti nizinske pruge.
Postavljen je upit o realizaciji projekata u Brodsko-posavskoj županiji. Naime, jedna od slabijih točaka brodskog cestovnog prometa je i povezivanje industrijske zone Đuro Đaković s autocestom te je rečeno da se radi o projektu koji je u svakom proračunskom planu, ali još nikako nije realiziran. Rečeno je da je zbog problema s izvođačem radova zastalo ali sada ide realizacija ovoga projekta, a osim toga, obećano je da će se sljedeće godine napraviti ograde od buke na autocesti.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, većinom glasova (7 glasova ”za” i 1 glas ”protiv”), odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU
te sljedećih odluka:
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić