Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekciju planova za 2026. i 2027. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.
Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 33 milijarde eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 37 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2025. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,4% bruto domaćeg proizvoda. U 2026. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 3,5 milijardi eura ili 3,5% BDP-a dok se u 2027. očekuje manjak od 1,7 milijardi eura ili 1,7% BDP-a.
Odbor se posebno osvrnuo na plan razdjela Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je uvodno obrazložio njihov predstavnik. Prijedlog financijskog plana za 2025. iznosi ukupno 1.735.968.201 eura, što je povećanje ukupnog plana u odnosu na prethodnu godinu za 15,7%. Prijedlog plana za 2025. u limitu iznosi 1.406.479.221 eura što je povećanje u limitu, u odnosu na plan za 2024. za 17,0%. Planirani rashodi na izvorima i računima koji nisu u limitu iznose 329.488.980 eura, što je povećanje u odnosu na plan za 2024. godinu za 10,5%.
Prijedlog projekcija financijskog plana za 2026. iznosi ukupno 2.083.292.295 eura dok za 2027. iznosi 1.778.377.149 eura.
Od ukupnog Financijskog plana Ministarstva za 2025. godinu iznos od 470.550.491 eura (27,1%) plana odnosi se na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture (trošarine), a temeljem Zakona o cestama i Zakona o željeznici. Sukladno odredbama navedenih zakona društvu Hrvatske ceste pripada 0,11 eura, a društvima Hrvatske autoceste i HŽ Infrastruktura po 0,03 eura naknade po litri naplaćene trošarine na određene energente koji se koriste kao pogonska goriva.
Za pripremu i provedbu EU projekata je u Financijskom planu za 2025. godinu planirano oko 240 milijuna eura što je oko 14% od ukupnog plana. Od navedenog iznosa 113.286.170 eura se odnosi na sredstva pomoći EU iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
U okviru financijskog plana Ministarstva planirana su i sredstva za Agenciju za obalni linijski pomorski promet, Agenciju za sigurnost željezničkog prometa, Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatski hidrografski institut i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti. Ukupna sredstva za 2025. iznose 137.709.587 eura, što čini 7,9% od ukupnog plana Ministarstva.
U 2025. godini planiraju se i sredstva za 10 državnih lučkih uprava u ukupnom iznosu od 166.473.616 eura što čini 9,6% od ukupnog plana Ministarstva.
Predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, društava Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su financijski plan za 2025. godinu te projekcije za 2026. i 2027. godinu.
Ukupni prihodi Hrvatskih cesta za 2025. godinu planirani su u iznosu od 387,90 milijuna eura, 415,64 milijuna eura za 2026. godine te 429,07 milijuna eura za 2027. godinu.
Ukupni planirani rashodi iznose 534,26 milijuna eura u 2025. godini, 582,10 milijuna eura u 2026. te 614,41 milijuna eura u 2027. godini. Najveći dio rashoda poslovanja odnosi se na rashode za usluge redovitog održavanja cesta. Nastavljaju se projekti obnove cesta na području pogođenim potresom, saniranju opasnih mjesta na hrvatskim cestama te projektu multimodalne platforme splitske aglomeracije. Projicirani prihodi i rashodi Hrvatskih cesta rezultiraju manjkom od 146,36 milijuna eura u 2025. godini.
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta u prijedlogu Financijskog plana za 2025. godinu iznose 528.202.707 eura. U ukupnim prihodima poslovanja najveći dio odnosi se na prihod od naplate cestarine te je za 2025. godinu planiran u iznosu od 443.559.634 eura. Ukupni rashodi planirani za 2025. godinu iznose 422.296.272 eura, a čine ih rashodi poslovanja u iznosu od 289.835.304 eura i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 132.460.968 eura. Planirani prihodi i rashodi poslovanja na kraju 2025. godine rezultiraju viškom u iznosu od 105.906.435 eura. Novi sustav naplate cestarina u 2025. obuhvatit će 28 milijuna eura. Također su u tijeku planirani nastavci i završetci planiranih projekata na hrvatskim autocestama.
HŽ Putnički prijevoz planira u 2025. prihode u iznosu od 187.380.999 eura, u 2026. 195.440.920 eura te u 2027.199.843.000 eura. Iz zajma Europske investicijske banke planira se financiranje 11 elektrodizelskih motornih vlakova za daljinski promet, 4 baterijska vlaka za splitsko i istarsko područje te 4 elektrobaterijska vlaka za relacije Zagreb - Krapina i Zagreb - Bjelovar. Nadalje, planira se financiranje dokumentacije za izgradnju Tehničko-logističkog centra Zagreb uključivo obnovu radionice za održavanje željezničkih vozila u Splitu, izgradnja punionica za baterijske vlakove na lokacijama Lupoglav i Požega (Velika), nadogradnja stabilnih energetskih priključaka alternativnim izvorom energije te dovršetak projekta nabave dva baterijska vlaka i šest stabilnih energetskih priključaka za punjenje pogonskih baterija u kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula. U prijedlogu Financijskog plana ukupni rashodi za 2025. iznose 207.521.343 eura, 194.801.073 eura u 2026. godini i 200.605.471 euro u 2027. godini. Projicirani ukupni prihodi i rashodi rezultiraju manjkom od 20.140.344 eura u 2025. godini, viškom od 639.847 eura u 2026. i manjkom od 762.471 euro u 2027. godini.
Nadalje je raspravljano o nastavku i intenziviranju ulaganja u željezničku infrastrukturu. Planirani ukupni prihodi HŽ Infrastrukture za 2025. godinu iznose 489.464.400 eura od čega se 86,4% odnosi na Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna, 8,5% na prihode od imovine i prihode od prodaje roba i usluga, te 5,1% na ostale nespomenute prihode koji se u naravi odnose na planirane prihode temeljem prijedloga Nagodbe Republike Hrvatske i HŽ Infrastrukture o uređenju imovinskopravnih pitanja preostalih nakon podjele HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. U odnosu na Plan za 2024. godinu, ukupno planirani prihodi veći su za 8,1%. Projekcije ukupnih prihoda za 2026. godinu iznose 573.799.231 eura i veći su za 17,2% u odnosu na plan za 2025. godinu dok za 2027. iznosi 560.742.000 eura. Planirani ukupni rashodi za 2025. godinu iznose 531.511.031 eura i u odnosu na Plan za 2004. godinu veći su za 17,1%. Od ukupno planiranih rashoda 41,1% odnosi se na rashode poslovanja odnosno 58,9% na rashode za nabavu nefinancijske imovine tj. za investicije u željezničku infrastrukturu. Za 2025. godinu planiran je manjak u iznosu 42.046.631 EUR koji je posljedica izostanka prihoda tj. smanjenja prihoda vezanih za povlačenje sredstava za financiranje CEF projekata. Za 2026. godinu projiciran je višak u iznosu 4.624.731 EUR koji je najvećim dijelom rezultat prihoda vezanih za povlačenje sredstava za financiranje CEF projekata. Naime, radi se o prihodima vezanim za projekt Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - DG, pruga DG - Botovo - Dugo Selo.
U nastavku rasprave dana je podrška realizaciji projekata koji se odnose na Splitsko-dalmatinsku županiju, osobito na državnim cestama D113 i D114 na otoku Braču što će olakšati prometovanje kroz trajektnu luku Supetar. Također je istaknuto da bi cjelogodišnja zračna linija Brač (Bol) - Zagreb puno značila stanovnicima ovoga otoka. Nadalje, očekuje se realizacija projekta ceste Klis – Solin do sljedeće turističke sezone.
Tijekom rasprave postavljen je upit i zatraženo obrazloženje o planiranom izrazito visokom povećanju sredstava Agenciji za obalni linijski pomorski promet. Detaljnije obrazloženje dati će predlagatelj nakon obavljenih konzultacija s Agencijom te pripremiti odgovor za plenarnu sjednicu.
U nastavku se raspravljalo o razlozima smanjenja sredstava namijenjenih upisu granica pomorskog dobra te financiranju komunalnih vezova.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 glasova ”ZA” i 2 glasa ”PROTIV”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2026. I 2027. GODINU
te sljedećih odluka:
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu.
PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić