Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 9. lipnja 2021. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2021. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se zbog nastavka ublažavanja posljedica krize uzrokovane pandemijom COVID-19 pristupilo rebalansu proračuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 150,3 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 167,4 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2021. godinu planiran je u iznosu od 17,1 milijardi kuna ili 4,3% BDP-a.
U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjel Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojeg je uvodno obrazložio predstavnik Ministarstva. Tekući financijski plan za 2021. godinu iznosio je ukupno 8.675.978.194 kuna (u limitu 5.797.544.023 kuna), a nakon rebalansa 8.751.048.409 kuna (u limitu 5.850.119.023 kuna).
Najveća povećanja sredstava u limitu iskazana su na aktivnostima/projektima vezanim za program državnih potpora za najugroženije gospodarske djelatnosti iz sektora prometa, a koji su zbog pandemije COVID-19 pretrpjeli velike gubitke zbog ograničenja u radu. Programom je predviđena jednokratna pomoć u obliku bespovratnih sredstava koja bi temeljem javnog poziva bila dodijeljena gospodarskim subjektima koji obavljanju djelatnosti povremenog linijskog prijevoza putnika te brodarima. Time bi održali likvidnost te se što kvalitetnije pripremili za predstojeću turističku sezonu. U raspravi je istaknuta nužnost i važnost ublažavanja sadašnjeg stanja gospodarstvenika koji se bave povremenim prijevozom putnika osiguranjem dostatnih financijskih sredstava za nastavak njihovog rada. Također je raspravljano o sredstvima za sufinanciranje javne usluge u cestovnom prijevozu i zakonitosti postupka.
Povećana su sredstva za upravljanje, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa te za poticanje željezničkog putničkog prijevoza (pokriće dijela neostvarenih prihoda HŽPP-a, zbog uvedenog besplatnog prijevoza na potresom pogođenim područjima Sisačko-moslavačke županije, za određene kategorije stanovništva i smanjenog broja prevezenih putnika te remonta pruge na dionici DG - S. Marof - Zagreb GK).
U raspravi je pohvaljen nastavak financiranja određenih kategorija otočnog stanovništva koji imaju pravo na povlašteni cestovni prijevoz prema zakonu kojim se uređuje način upravljanja i politika razvoja hrvatskih otoka koje je preuzelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture od ministarstva nadležnog za regionalni razvoj i fondove Europske unije te su sredstva (u iznosu od 12.575.000 kn) preraspodijeljena na pozicije MMPI. Povećana su sredstva za izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te za modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture.
Najveća smanjenja sredstava u limitu su na aktivnostima/projektima vezanim za modernizaciju lučkog područja luke Šibenik, izgradnju spojne ceste lučkog područja s cestom D-403, OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost, projekt unapređenja infrastrukture luke Rijeka, razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije, unapređenje strukturnih reformi željeznice, projekt gradnje i održavanja (LU Osijek) te opremanje lučkih kapetanija plovilima, vozilima, uređajima i ostalom opremom.
Iznos povećanja ukupnog plana Ministarstva od 22.495.215 kn rezultat je većeg povećanja od smanjenja sredstava planiranih na stavkama i izvorima koji nisu u limitu te se najvećim dijelom odnose na projekte sufinancirane sredstvima pomoći EU.
Predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, društava: Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su izmjene i dopune svojih financijskih planova za 2021. godinu te projekcije za 2022. i 2023. godinu.
Društvu Hrvatske ceste osigurana su interventna sredstva u iznosu od 25 milijuna kuna za sanaciju šteta na županijskim i lokalnim cestama na području Sisačko-moslavačke županije uzrokovanih potresom. Dodatnih 10 milijuna kuna osigurano je za sufinanciranje dijela troškova zimske službe za nerazvrstane ceste na području jedinica područne i lokalne samouprave koje imaju status brdsko-planinskog područja. Smanjena su sredstva za financiranje EU projekata zbog smanjene planirane dinamike određenih projekata te zbog dugačkih procedura za dobivanje sredstava što rezultira da se sredstva iz fondova često zaprimaju tek nakon što su radovi već izvedeni i plaćeni. U raspravi je naglašeno da je u tijeku 269 projekata te je otvoreno oko 900 ugovora.
Društvo Autocesta Rijeka–Zagreb se od 31. prosinca 2020. pripojilo Hrvatskim autocestama. Društvo Hrvatske autoceste nastavljaju investicijske aktivnosti na izgradnji autoceste A5 Granica Republike Mađarske – Beli Manastir – Osijek – Svilaj, dionica Beli Manastir – Halasica dužine 17,5 kilometara te se započinje nastavak izgradnje autoceste A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva, Sektor Križišće – Žuta Lokva, dionica od km 17+500,00 do km 25+144,55 kao i nastavak izgradnje autoceste A11 Zagreb – Sisak. Također, nastavljaju se aktivnosti na projektima financiranima iz bespovratnih sredstava EU fondova kao i manji projekti izgradnje, sanacije, održavanja i opremanja autoceste ugovoreni tijekom 2020. i 2021. godine.
HŽ Putničkom prijevozu je prihod po ugovoru o javnim uslugama povećan zbog smanjenja vlastitog prihoda na temelju uvođenja besplatnoga željezničkog prijevoza za stanovnike Sisačko-moslavačke županije, volonterima Hrvatskog Crvenog križa, članovima Stožera civilne zaštite i HGSS-a te predstavnicima ostalih službi koje sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta na ovoj relaciji. Nastavak mjere nenaplaćivanja željezničkog prijevoza do 1. srpnja 2021. omogućit će daljnju normalizaciju uvjeta života i rada stanovništva te pridonijeti aktivnostima na obnovi, revitalizaciji i oporavku gospodarstva potresom pogođenog područja. Izostali prihod od 30. prosinca 2020. do 1. srpnja 2021. procjenjuje se na oko 11,2 milijuna kuna. Nadalje, na smanjenje vlastitih prihoda od prijevoza utječe smanjenje broja prevezenih putnika uslijed epidemije. Uz to, manje je povremenih, turističkih i drugih putovanja te su prijevozna sredstva u javnom prijevozu smjela biti popunjena do najviše 40 % zbog čega se na određenim relacijama obavlja dvostruka garniture ili uvrštavaju dodatni vagoni. Uz to, remonti pruge na dionicama državna granica – Savski Marof – Zagreb GK, Zaprešić – Zabok, Dugo Selo – Novska i državna granica – Botovo – Dugo Selo tijekom kojih se uvodi zamjenski autobusni prijevoz narušavaju kvalitetu usluge i dovode do dodatnog pada broja putnika. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine planiraju se u iznosu od 680.000 kuna te su manji za 4.320.000 kuna u odnosu na usvojeni plan jer nema tržišne potražnje za kupnju neaktivnih željezničkih vozila.
HŽ Infrastrukturi se smanjenje planiranih sredstava općeg proračuna primarno temelji na smanjenju prihoda od prijenosa EU sredstava kojim se financiraju investicije u željezničku infrastrukturu. Smanjenje je rezultat promijenjene dinamike realizacije projekata uslijed intenziviranja pandemije koronavirusa što je uzrokovalo usporavanje radova na pojedinim projektima obnove, modernizacije i izgradnje željezničke infrastrukture, kao i odgode početka radova na tek ugovorenim projektima. U novom planu za 2021. godinu su programi investicijskih aktivnosti obnove i modernizacije pruga za lokalni, regionalni i međunarodni promet, obnovu i modernizaciju željezničkog čvorišta Zagreb, aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline te za izgradnju novih pruga i kolosijeka.
U raspravi je istaknuto da se radi prilagođavanja novonastalim okolnostima uzrokovanih pandemijom COVID-a 19 pristupilo rebalansu proračuna te su pohvaljeni dosadašnji napori u osiguranju potrebnih financijskih sredstava za nastavak planiranih aktivnosti/projekata iz ovog resora.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 glasova ”za” i 1 glas ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU
te sljedećih odluka:
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić