Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 36. sjednici održanoj 25. studenoga 2025. godine Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenog 2025. godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Hrvatske vode.
Nakon uvodnih obrazloženja predstavnika Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva održivog razvoja i zelene tranzicije i Hrvatskih voda, u raspravi je upitano je zašto dolazi do smanjenja od 242,2 milijuna eura proračunskih sredstava u Proračunu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Pozitivnim je ocijenjeno uvođenje nove, 5 milijuna eura vrijedne stavke za Potpore poljoprivrednim programima i projektima za Hrvate u Bosni i Hercegovini i Vojvodini, kao i povećanje sredstava na stavci razvojnih projekata Slavonije, Baranje i Srijema, kojim je uz financiranje projekata i stipendiranje studenata biotehničkih znanosti, planirano i uključivanje stipendiranja studenata Veterinarskog fakulteta. Uz navedeno je istaknuto kako je Odbor za poljoprivredu tražio, a Vlada Republike Hrvatske uključila u svoj program rada stipendiranje studenata u cijeloj Hrvatskoj na fakultetima poljoprivrede, šumarstva, veterine i prehrambene tehnologije, no prema informacijama sa različitih fakulteta, to se ne realizira u praksi, o čemu je zatraženo dodatno pojašnjenje. Upitano je i za razloge velikog smanjenja sredstava namijenjenih državnim i deminimis potporama i sufinanciranju infrastrukture za razvoj poljoprivrede, a uzimajući u obzir izazove s kojima se susreću gotovo svi sektori poljoprivredne proizvodnje. Pohvaljena je uspostava Nacionalnog sustava sljedivosti, ali je istaknuto da treba voditi računa kako iz toga ne bi proizašla dodatna administrativna opterećenja za hrvatske poljoprivrednike. Obzirom na porast troškova koje Hrvatski pčelarski savez ima u vođenju katastra pčelinjih paša, evidencije pčelinjaka i praćenja proizvodnje i trženja meda, rečeno je kako je Savezu potrebno osigurati više sredstava, a posebno ukoliko bude potrebe da evidencije i izvještavanja budu detaljnija kako bi se uvela potpora po pčelinjoj zajednici za koju Odbor smatra da treba biti uvedena radi vrednovanja oprašivačke uloge pčela. Pozitivnim je ocijenjeno povećanje sredstava na stavci Izvanredne mjere pomoći u poljoprivredi sa 27,3 na 44,2 milijuna eura, no da 10 milijuna eura manje planiranih sredstava za Zdravstvenu zaštitu životinja izaziva zabrinutost u okolnostima borbe s raznim bolestima. Uz navedeno je postavljen upit hoće li biti dovoljno sredstava za veterinarske preglede gospodarstava jer je u dosadašnjim raspravama zaključeno da je biosigurnost na gospodarstvima potrebno podići na višu razinu. Uz značajno povećanje sredstava za provedbu hitnih fitosanitarnih mjera, koja će se koristiti za krčenje vinograda u vlasništvu Republike Hrvatske koji su zapušteni i zaraženi zlatnom žuticom vinove loze, upitano je kako će se pomoći vinogradarima čije vinograde je na njihovom privatnom zemljištu zahvatila ova bolest.
Upitano je i ima li zastoja u provedbi mjera u okviru proračuna namijenjenog za ribarstvo i što se može napraviti za ubrzanje dodjele sredstava. Premda je za gospodarenje i zaštitu šumskih resursa, lovišta i divljači planirano smanjenje od čak 8,6 milijuna eura, rečeno je kako ohrabrujuće zvuči povećanje sredstava sa 50.000 na 1,4 milijuna za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja. Postavljen je i upit zašto Proračunom nisu planirana sredstva za održavanje šumskih i protupožarnih prometnica, za koje je u tekućem planu za ovu godinu osigurano 1,5 milijuna eura te zašto niti u ovom Proračunu nisu planirana sredstva za obeštećenje poljoprivrednika čije usjeve i nasade je uništila divljač unatoč svim poduzetim mjerama. Također, članovi Odbora pitali su što se poduzima kako bi se mlade zainteresiralo za školovanje za deficitarna zanimanja u poljoprivredi, jesu li osigurana sredstva za obeštećenje poljoprivrednika čiju stoku usmrćuju zaštićene vrste životinje te jesu li osigurane potpore kako bi se podržalo mala obiteljska gospodarstva koja proizvode mlijeko, a imajući u vidu nisku otkupnu cijenu mlijeka.
Obzirom na predložen značajan rast ulaganja u obnavljanje melioracijskih građevina za odvodnju i navodnjavanje, upitano je o kojim investicijama se radi. Zatraženo je pojašnjenje predloženog smanjenja sredstava na Programu investicijskih aktivnosti Hrvatskih voda, značajnog povećanja sredstava za projekte navodnjavanja te smanjenje sredstava na stavci Ulaganja u obnovu i razvitak vodoopskrbe. Postavljen je i upit o daljnjoj realizaciji sustava javnog navodnjavanja u Općini Velika Ludina i ukazano na potrebu žurnog dogovora kako bi se sustav što prije izgradio.
Predstavnik Ministarstva poljoprivrede je istaknuo da za 2026. godinu Prijedlog ukupnog plana proračuna iznosi 1,026 milijardi eura, a za 2027. godinu je projekcija 1,101 milijarda eura dok je za 2028. godinu predviđeno 1,133 milijardi eura. Ovaj prijedlog proračuna u odnosu na tekući plan 2025. godine manji je za 242,18 milijuna, odnosno 19%, najviše iz razloga što se ove godine sa zadnjim danom prosinca zatvara program ruralnog razvoja u kojem su godišnji rashodi iznosili preko 200 milijuna eura. Posebno je to bilo zahtjevno ove godine, u prijelaznom razdoblju, a Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je imala velik zadatak isplatiti do kraja godine sve projekte te se uspjelo iskoristiti omotnicu u najvišem stupnju. S tim u vezi su bila alocirana sredstva za ovu godinu, no ona se u idućoj godini smanjuju zbog realizacije Programa ruralnog razvoja i provedbe natječaja u sklopu Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike.
Izvanredna pomoć u poljoprivredi u projekciji 2026. godine iznosi 44,2 milijuna eura, u odnosu na tekući plan 2025. godinu i to je za 17 milijuna eura više novca, a najviše se izdvaja za provedu Strategije stočarskog i mljekarskog sektora, odnosno općenito svih stočarskih sektora uključujući mesno govedarstvo, svinjogojstvo, mesno ovčarstvo, kozarstvo, što su najranjiviji sektori i trend povećanja će zadržati razinu od 44 milijuna eura i u 2027. i 2028. godini. Nastavlja se Program kompenzacijskih mjera potpore depopuliranim područjima, za jedinice lokalne samouprave s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima koje su do 2023. godine imale status pa su ga izgubile, kao i Program potpore za unapređenje uvjeta stanovanja mladih obitelji u ruralnim područjima za koji raste interes, vidljiv je učinak i povećat će se sredstva ako to bude potrebno. Zdravstvena zaštita životinja u 2026. godini u prijedlogu proračuna u odnosu na tekući plan za 2025. godinu manja je za 10 milijuna eura, sa tendencijom rasta u nadolazećem razdoblju. U idućoj godini se smanjuje iznos jer se životinje oboljele od bedrenice i svinjske kuge više ne liječe već se samo provodi kontrola. Ove godine financijska potpora iz državnog proračuna bila je osigurana kako bi se suzbile bolesti kroz predložene mjere.
Vezano uz stipendiranje studenata, Ministarstvo za područje Slavonije stipendira već 8 godina studente u svim biotehnološkim smjerovima, a trenutno se rade analize potreba za cijelu Hrvatsku. Kod uspostave Nacionalnog sustava sljedivosti, vodit će se računa da se ne stavlja dodatni administrativni teret na poljoprivrednike, a kada je riječ o smanjenju sredstava za deminimis i državne potpore, ona su bila alocirana u rebalansu proračuna za ovu godinu, dok će se za slijedeću godinu procjenjivati uspješnost pojedinih programa i sukladno tome odobravati potpore, no već sada se može istaknuti kako program certificiranje soje ide u dobrom smjeru i bit će podržan. Vezano uz prijedlog za povećanje sredstava za Hrvatski pčelarski savez, Ministarstvo je primilo preporuku da se u narednim godinama iznađu sredstva za povećanje proračuna. Zlatna žutica vinove loze predstavlja ozbiljan problem te su osigurana sredstva za krčenje vinograda od 776 tisuća eura u nekoliko županija i s tom aktivnosti će se nastaviti, a prioritetni je cilj suzbiti širenje zaraze sa privatnog zemljišta te se taj problem rješava u suradnji s jedinicama lokalne samouprave za što je u slijedeće tri godine osigurano 1 milijun eura. Kroz mjeru 73.02 raspisat će se novi natječaj u iznosu od 10 milijuna eura za obnovu poljoprivrednog potencijala te će vinogradari moći ostvariti pravo na nepovratna sredstva.
Otkupna cijena mlijeka nešto je niža od europskog prosjeka te je upućen apel prema mljekarama da prilagode cijenu mlijeka. Smanjenje sredstava u Fondu za pomorstvo i ribarstvo dijelom je kompenzirano jer su povećana sredstva iz nacionalnog proračuna za ribarstvo u iznosu od 14,9 milijuna eura, na zahtjev ribara. Vezano za štete na poljoprivrednim usjevima od divljači, istaknuto je da ratari i stočari imaju problema s visokom divljači, štete su velikog razmjera te su održani sastanci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva s osiguravajućim društvima, a razgovarat će se i s Hrvatskim lovačkim savezom kako bi se navedeni problem riješio. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije osiguralo je sredstva za štete koje čine zaštićene vrste životinja, posebice vuk, te je u ovoj godini to bilo na razini 4,6 milijuna eura, a novac je osiguran i u proračunu za slijedeću godinu.
Predstavnik Hrvatskih voda u odgovoru na postavljena pitanja istaknuo je kako će Hrvatske vode u suradnji s resornim Ministarstvom dodatno osigurati sredstva u iznosu od 5 milijuna eura iz Fonda za ribarstvo kako bi se omogućili uvjeti za dopremu vode do ribnjaka, a što će doprinijeti razvoju ove grane poljoprivrede. Također, pojasnio je kako će se dodatna sredstva usmjeriti na povećanje kapaciteta kojima će se povećati prirodno pohranjivanje vode i omogućiti bolju obranu od poplava. Rekao je da je planirano povećanje prihoda u slijedećoj godini od 40 milijuna eura, dok 667 milijuna eura čine investicije, od čega su 335 investicije koje se odvijaju s EU sredstvima. Naveo je kako se trenutno izvode radovi na području Virovitičkih jezera, Bosuta, Save, lijeve obale Dunava, a radi se i na projektu odslanjivanja Vranskog jezera i Neretve. Analiziran je prijedlog projekta izgradnje sustava javnog navodnjavanja u Općini Velika Ludina te je utvrđeno da je projekt u interesu voćara, jer osim što im može pomoći u obrani od suše, može ih zaštiti i od mraza, stoga su Hrvatske vode spremne pristupiti njegovoj realizaciji uz napomenu da su nositelji projekata navodnjavanja županije te bi se u ovom konkretnom slučaju trebala uključiti Sisačko-moslavačka županija s kojom će biti održan sastanak.
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2027. I 2028. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na Financijske planove izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu i projekcija planova za 2027. i 2028. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ putnički prijevoz d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir