Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37. sjednici, održanoj 16. rujna 2026. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, drugo čitanje P.Z. br. 333, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2026. godine.
Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja koja je istaknula kako je u primjeni važećeg Zakona iz 2022. godine uočena potreba za dodatnim preciziranjem pojedinih zakonskih rješenja radi ujednačene primjene, otklanjanja pravnih praznina te povećanja učinkovitosti sustava. S tim u svezi, istaknula je najznačajnije zakonske izmjene na način da se Prijedlogom u području upravljanja i fiskalne odgovornosti precizira autonomija sveučilišta u uređivanju unutarnjeg ustroja, da se autonomija zadržava za nastavna, suradnička i stručna radna mjesta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, dok se za ustroj općih radnih mjesta uvodi obveza prethodne suglasnosti Ministarstva. Isto tako, radi zadržavanja najiskusnijih stručnjaka u sustavu, redovitim profesorima u trajnom izboru, profesorima stručnog studija u trajnom izboru i znanstvenim savjetnicima u trajnom izboru omogućuje se rad do navršene 67. godine života, na njihov zahtjev i u skladu s potrebama javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. Nastavnicima i znanstvenicima izabranima na najvišoj razini omogućuje se i sudjelovanje u nastavi i znanstvenom radu nakon prestanka ugovora o radu, uz zadržavanje prava korištenja naziva.
U području informatičko-informacijske infrastrukturne djelatnosti utvrđuje se uloga Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET kao javne ustanove nadležne za informatičko-infrastrukturnu djelatnost u visokom obrazovanju i znanosti. CARNET dobiva koordinacijsku ulogu prema ostalim institucijama koje razvijaju i održavaju informatičke sustave u tom području.
Naglasila je kako će uređenje zapošljavanja asistenata na projektnoj osnovi omogućiti učinkovitiju provedbu znanstvenih projekata te veću privlačnost sustava za mlade istraživače. Uklanjanjem neizvjesnosti u pogledu kontinuiteta radnog odnosa lektora u inozemstvu stvorit će se stabilniji uvjeti za promicanje hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu.
U pogledu statusa studenata, preciznije praćenje statusa studenta i prilagodba rokova završetka studija za izvanredne studente pridonijet će završnosti studija i točnijem evidentiranju broja aktivnih studenata, što je relevantno za planiranje kapaciteta sustava i raspodjelu sredstava. Prijedlogom zakona precizira se prestanak statusa studenta i u slučaju kada student u propisanom roku ne upiše istu ili višu godinu studija što sadašnjim zakonom nije jasno propisano. Istodobno se studentima u izvanrednom statusu produljuje rok za završetak studija na način da su obvezni završiti studij najkasnije u roku koji je trostruko dulji od propisanog trajanja studija, s ciljem povećanja njihove završnosti.
Zaključno je predstavnica predlagatelja istaknula kako je cilj ovih izmjena povećati učinkovitost postupaka, zadržati najiskusnije stručnjake u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, zatim ojačati digitalnu infrastrukturu, omogućiti veću mobilnost studenta i maksimalno iskoristiti projektno financiranje.
Na sjednici Odbora sudjelovala je pučka pravobraniteljica koja se osvrnula na Prijedlog zakona istaknuvši određene prijedloge te potrebu dorade članka 22. Prijedloga zakona koja se odnosi na zapošljavanje asistenata na određeno vrijeme u okviru projekta kao i potrebu dorade članaka 26. Prijedloga kojim se propisuje da se nakon završetka doktorskog studija studentu izdaje samo diploma, ali ne i dopunska isprava o studiju.
U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje Prijedloga ocijenivši kako će njegova implementacija unaprijediti sustav visokog obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj. U tom smislu, a na tragu održane tematske sjednica Odbora o položaju lektora Hrvatskog jezika u inozemstvu i zaključka Odbora, pohvaljena su rješenja kojima se lektorima Hrvatskog jezika na visokim učilištima u inozemstvu otvara mogućnost sklapanja ugovora o radu u trajanju neprekidno do osam godina, a u skladu s potrebama visokog učilišta. Isto tako, pohvaljena su rješenja kojima se omogućuje, kao iznimka, da javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut, na teret vlastitih sredstava može s redovitim profesorom u trajnom izboru, znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru, sklopiti ugovor o radu najdulje do isteka akademske odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio sedamdeset godina života. Jednako tako, pozitivnim su ocijenjena rješenja kojima se uvodi nastavna razina predavača savjetnika kao najviša razina napredovanja za nastavnike zaposlene na nastavnim radnim mjestima predavača i višeg predavača na sveučilištu, kao i rješenja kojima se jasnije uređuje ograničenje trajanja mandata rektora/dekana.
S druge strane, mišljenje je pojedinih članova Odbora kako bi implementacija zakonskog prijedloga mogla usporiti otvaranje hrvatske znanosti prema mladim istraživačima, usporiti njihovo napredovanje i smanjiti međunarodnu mobilnost mladih znanstvenika. S ciljem poboljšanja zakonskog prijedloga istaknut je prijedlog preciznijeg uređenja odredbe članka 22., kojim se uređuje zapošljavanje asistenata zaposlenih na projekta na određeno vrijeme, kako bi se spriječila njihova nesigurnost rada u sustavu znanosti. K tome, istaknuto je mišljenje kako bi njihovo zapošljavanje u sustavu moglo biti onemogućeno zbog produljenja ugovora o radu redovitih profesora u trajnom zvanju do navršene 67. godine života. Također, istaknuta je primjedba na hitnost postupka u donošenju zakona. S ciljem unaprjeđenja prijedloga u području informatičke-informacijske infrastrukture istaknut je prijedlog potrebe preciznog određivanja nadležnosti CARNET-a.
Isto tako, tema rasprave bila je ustroj i djelovanje visokih učilišta i njegovih sastavnica odnosno fakulteta bez pravne osobnosti i umjetničkih akademija bez pravne osobnosti kojima se omogućuje izvođenje studija te razvoj znanstvenog, umjetničkog i stručnog rada u dva ili više znanstvenih područja i polja, odnosno u interdisciplinarnom znanstvenom ili umjetničkom području.
U odgovoru na postavljena pitanja između ostalog predstavnica predlagatelja istaknula je kako su sva visoka učilišta u Republici Hrvatskoj potpisala četverogodišnje programske ugovore, čiji sastavni dio su planovi napredovanja i zapošljavanja. S tim u svezi, istaknula je kako su nova radna mjesta osigurana sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske. Isto tako, pojasnila je kako ovom izmjenom CARNET dobiva ulogu koordiniranja, a ne preuzimanja nadležnosti i vlasništva nad podacima koji su u nadležnosti drugih javnih institucija, poput SRCA, čiji je osnivač Sveučilište u Zagrebu. Nastavno na primjedbu na hitnost postupka u donošenju ovoga Zakona, istaknula je kako se Zakon donosi isključivo zbog sustava i svih onih koji svojim znanjem, iskustvom i kompetencijama, stečenim tijekom dugogodišnjeg rada, mogu prenijeti to iskustvo mladim ljudima i pridonijeti daljnjem razvoju akademske zajednice.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković