Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 33. sjednici, održanoj 3. ožujka 2026. godine, Prijedlog zakona o digitalnoj zaštiti djece, prvo čitanje P.Z. br. 213, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Možemo! u Hrvatskome saboru, aktom od 27. listopada 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/25-12/76, URBROJ: 50301-04/32-26-7 od 2. ožujka 2026. godine.
Uvodno obrazloženje podnijela je Ivana Kekin predstavnica Kluba Možemo! u Hrvatskome saboru. Podnositeljica prijedloga istaknula je kako djeca i mladi danas odrastaju u digitalnom okruženju koje ima presudan utjecaj na njihov emocionalni razvoj, učenje i mentalno zdravlje. Istraživanja Europske komisije pokazuju da djeca između 9 i 15 godina u prosjeku provode više od tri sata dnevno koristeći ekrane i društvene mreže, dok u Hrvatskoj više od 70% učenika viših razreda osnovne škole provodi na internetu više od tri sata dnevno.
Također, brojna istraživanja potvrđuju da prekomjerno korištenje digitalnih uređaja može dovesti do poteškoća s koncentracijom, poremećaja spavanja, izloženosti nasilju, porasta depresije i anksioznosti te negativno utjecati na sliku o sebi i na socijalne odnose djece. Naglasila je kako zabrinjava i podatak da djeca u Hrvatskoj u prosjeku otvaraju prve račune na društvenim mrežama već s deset godina, premda europski propisi dopuštaju korištenje takvih usluga tek s navršenih trinaest godina. Zbog nedostatka učinkovitih mehanizama provjere dobi, procjenjuje se da 95% djece u državama članicama Europske unije koristi društvene mreže prije propisane dobne granice, a preko 80% mladih Europljana koristi društvene mreže svakodnevno. Isto tako, podaci pokazuju da je u Hrvatskoj trećina učenika viših razreda osnovnih škola žrtva online nasilja na mjesečnoj razini, dok je četvrtina učenika u istom uzrastu i počinitelj digitalnog nasilja.
U Republici Hrvatskoj trenutačno ne postoji jedinstven zakonodavni okvir koji izravno uređuje pitanje digitalne sigurnosti djece. Škole samostalno donose odluke o korištenju mobilnih uređaja, dok društvene mreže ne provode učinkovite mehanizme provjere dobi korisnika niti sustavno djeluju u području prevencije digitalnog nasilja.
Shodno navedenome, ovim se Zakonom uređuje korištenje digitalnih uređaja u školama, osigurava sigurnost školskih digitalnih mreža, uređuje provjera dobi i roditeljski nadzor nad korištenjem društvenih mreža te se uspostavlja sustav prevencije i reagiranja u slučajevima digitalnog nasilja. Donošenjem ovoga Zakona uspostavit će se sustav koji potiče zdrave digitalne navike djece i mladih te osigurava sigurno i razvojno primjereno obrazovno i online okruženje te povećava odgovornost društvenih mreža prema korisnicima maloljetne dobi, a u konačnici pridonosi zaštiti mentalnog zdravlja djece i očuvanju njihove privatnosti.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske i državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije istaknuo je kako Vlada Republike Hrvatske u potpunosti prepoznaje važnost zaštite djece u digitalnom okruženju te kontinuirano razvija i provodi aktivnosti i mjere usmjerene na unaprjeđenje digitalne pismenosti, sigurnosti i odgovornog ponašanja djece i mladih u korištenju digitalnih tehnologija. S tim u svezi je istaknuo kako se digitalna transformacija Republike Hrvatske temelji na tri ključna stupa: digitalizaciji države, digitalizaciji društva te na digitalizaciji gospodarstva radi jačanja njegove konkurentnosti i inovativnosti. Također, u cilju koordiniranog i sustavnog upravljanja ovim procesima osnovano je Nacionalno vijeće za digitalnu transformaciju, kojim predsjeda predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a koje okuplja predstavnike državnih tijela, akademske zajednice, gospodarstva i stručne javnosti.
Osim toga, istaknuo je kako su od 2024. godine digitalizacija i razvoj digitalnog društva podignuti na razinu resornog ministarstva čime je osigurana snažnija institucionalna podrška i aktivno sudjelovanje Republike Hrvatske u oblikovanju europskog zakonodavnog i regulatornog okvira u području digitalnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju. U sinergiji rada više ministarstava te u partnerstvu države, gospodarstva, akademske zajednice i stručnjaka, cilj je osigurati da Republika Hrvatska razvija i primjenjuje digitalne tehnologije na odgovoran, siguran i etičan način, s posebnim naglaskom na dobrobit svih generacija građana, a osobito djece i mladih. U skladu s time, jedan od prioriteta Programa Vlade je donošenje Nacionalnog programa za djecu i mlade u digitalnom okruženju koji je u izradi, a koji stavlja naglasak na sigurnost, zaštitu i osnaživanje djece u digitalnom dobu.
Slijedom navedenoga, predloženi zakon u velikoj se mjeri preklapa s postojećim zakonodavnim i strateškim rješenjima i zadire u nadležnosti više resora pri čemu se uočava da je predmetna tematika obrađena općenito, bez jasne kategorizacije različitih vrsta digitalnih sadržaja i aktivnosti. Nadalje, predstavnik Vlade napomenuo je da Prijedlog zakona nije sastavljen u skladu s odredbama Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine”, broj 74/15.), niti je usklađen s odredbama Prekršajnog zakona („Narodne novine”, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.).
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske i državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih istaknula je kako Vlada Republike Hrvatske nacionalnim zakonodavnim i provedbenim okvirima kontinuirano provodi mjere usmjerene na zaštitu učenika u digitalnom okruženju. Kao važan korak u tom pogledu je izmjena Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koja je u postupku donošenja. Izmjenama se zabranjuje korištenje informacijsko-komunikacijskih uređaja u svim prostorima osnovne škole osim u edukativne, zdravstvene i druge svrhe uz odobrenje škole, a svako korištenje smatrat će se neprihvatljivim ponašanjem na temelju kojeg se izriče pedagoška mjera. U srednjim školama zabranjeno je korištenje informacijsko-komunikacijskih uređaja samo tijekom odgojno-obrazovnog rada jer bi zabrana i izvan nastave bila teško primjenjiva. Međutim, ostavlja se mogućnost srednjim školama da vlastitim kućnim redom škole dodatno postrože pravila i zabrane upotrebu informacijsko-komunikacijskih uređaja i izvan nastave.
U raspravi je istaknuto kako brojna znanstvena istraživanja potvrđuju da učestala izloženost digitalnim sadržajima može imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje djece i mladih. Slijedom toga, dio članova Odbora izrazio je stajalište da je potrebno donijeti sveobuhvatan zakonski akt kojim bi se sustavno uredilo područje digitalne zaštite djece.
Pojedini članovi Odbora naglasili su kako predložena zakonska rješenja na cjelovit i jedinstven način uređuju pitanje digitalne sigurnosti djece, s obzirom na to da se njima uspostavljaju jasni standardi korištenja digitalnih tehnologija u školama, definiraju okviri roditeljskog nadzora nad korištenjem društvenim mrežama te propisuju standardi prevencije i postupanja u slučajevima digitalnog nasilja. S ciljem zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih posebno je istaknuta potreba sustavne edukacije roditelja o mehanizmima nadzora nad korištenjem društvenih mreža.
Podnositeljica prijedloga istaknula je kako je postojeći zakonodavni okvir koji uređuje korištenje digitalnih tehnologije kod djece i mladih nedostatan te da ovaj zakonski prijedlog uspostavlja sustav koji osigurava sigurno i razvojno digitalno okruženje djece i mladih.
Predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli su kako će Vlada Republike Hrvatske i dalje sustavno djelovati na jačanju digitalne pismenosti i sigurnosti djece, poticanju razvoja kompetencija učenika i nastavnika te unaprjeđenju digitalne infrastrukture i sigurnih obrazovnih sadržaja u skladu s ciljevima Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine i Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (glasova 7 „ZA“ i 5 „PROTIV“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka
Ne prihvaća se Prijedlog zakona o digitalnoj zaštiti djece, prvo čitanje P.Z. br. 213;
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković