Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 29. sjednici, održanoj 10. studenoga 2021. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor je u smislu članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se u 2021. godini očekuje realni rast BDP-a od 9,0% kojega će pratiti rast od 4,4% u 2022., 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini. Ovakva dinamika BDP-a uključuje i znatne pozitivne učinke Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju 2022. – 2024. određena su očekivanim oporavkom i daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, te cjelogodišnjim učinkom poreznih reformi provedenih tijekom 2021.
Osim toga, značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstava iz EU fondova. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta EU Nove generacije koja će se usmjeriti na financiranje razvojnih, strateških i reformskih projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Također, u proračunu su projicirana i sredstva iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture, ponajprije obrazovne, zdravstvene i kulturne oštećene u potresu.
Ukupni prihodi u 2022. godini planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna, te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine. Iako se krajem razdoblja očekuje daljnji gospodarski rast, prihodi ne bilježe povećanje radi smanjenog povlačenja sredstava EU, a zbog dovršetka određenih projekata.
U 2022. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. godini projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna.
Na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja predviđena su sredstva u iznosu od 23.248.033.191 milijardi kuna za 2022. godinu što predstavlja 2.403.294.183 milijardi kuna odnosno 11,5 % više u odnosu na 2021. godinu.
Na poziciji Ministarstva kulture i medija u 2022. godini bilježi se rast ukupnog proračuna od 25,9 % u odnosu na 2021. godinu ili 466.050.075,00 kn.
Prijedlogom proračuna za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti predviđena su sredstva u iznosu od 454.824.500 milijuna kuna što je za 349.243.614 milijuna kuna više u odnosu na 2021. godinu.
U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su Prijedlog Državnog proračuna za 2022. godinu s projekcijama za 2023. i 2024. godinu. Članovi Odbora pohvalili su angažman Vlade Republike Hrvatske u potpisivanju ugovora s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za realizaciju projekta „Hrvatska: ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju“ kojim će se ojačati provedba obrazovnih reformi u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Također, s ciljem unaprjeđenja sustava odgoja i obrazovanja, u raspravi istaknuta je problematika nedostatka kvalificiranog nastavnog kadra u nastavi matematike i prirodoslovlja u osnovnim i srednjim školama. S tim u svezi, predloženo je Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a na tragu zaključaka s tematske sjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu o deficitu nastavnog kadra u nastavi matematike, da iznađe rješenja kojima će se pro futuro unaprijediti položaj nastavnika u osnovnim i srednjim školama na području Republike Hrvatske.
Jednako tako, vezano za djelovanje Sveučilišta u Puli istaknuta je problematika u svezi realizacije financijskih sredstava za obnovu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Puli, zaštićenog spomenika kulturne baštine, pri čemu je u tom kontekstu istaknut prijedlog nadležnom Ministarstvu da iznađe rješenje za osiguravanje sredstava navedene visokoobrazovne institucije. Također, u raspravi je izraženo mišljenje kako se financijska sredstva na pojedinim pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja, primjerice poput pozicije za sustav obrazovanja odraslih trebaju povećati, dok se kapitalne investicije za osnovnu školu Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi, Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec te osnovnu školu Milana Amruša u Slavonskom Brodu trebaju realizirati u što skorijem roku.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“, 2 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković