Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 6. sjednici Odbora, održanoj 24. listopada 2024. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 28. ožujka 2024. godine.
Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 1. kolovoza 2024. godine, kao i Planom rada Ureda pravobranitelja za djecu za 2023. godinu.
U uvodnom izlaganju Pravobraniteljica za djecu iznijela je osnovne značajke Izvješća, s obzirom na djelovanje Ureda pravobranitelja za djecu, kao i informacije o stanju prava djece u Republici Hrvatskoj u izvještajnom razdoblju. Tijekom 2023. godine djelatnici Ureda susreli su se s oko 1300 djece, čije poruke i razmišljanja prenose kroz Izvješće, te održali i redovne konzultacije mladih suradnika u sklopu Mreže mladih savjetnika i Foruma mladih 16+. Godinu je obilježilo niz nesretnih slučajeva, od slučaja vršnjačkog nasilja u susjednoj zemlji koji je snažno odjeknuo i u Hrvatskoj, do nastavka ratnih zbivanja u Ukrajini te masivnog i teškog kršenja prava djece u Pojasu Gaze. U Republici Hrvatskoj 21 dijete je izgubilo život u prometu, sedmero je počinilo samoubojstvo, a sedmero djece je ubijeno, te postoji kontinuirani porast obiteljskog i vršnjačkog nasilja, izdvajanja djece iz obitelji te poteškoće s mentalnim zdravljem djece, mladih i odraslih. Istaknula je kako razvoj izvaninstitucionalnih usluga ne prati potrebe na terenu. Kao novi pozitivan pomak izdvojila je Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, uvođenje Barnahus modela za podršku svoj djeci koja su bila žrtve seksualnog nasilja te pooštravanje sankcija za seksualne delikte. Ured je zaprimio 13% više prijava o pojedinačnim povredama prava djece no u 2022. godini, ukupno njih 2 183, a nastavilo se zbog složenosti i specifičnosti koje zahtijevaju višegodišnje praćenje postupati u njih 1 065. Najveći rast prijava iz područja je pravosudno-zaštitnih prava (41,17%), obrazovnih prava (24,47%) te osobnih prava (14,46%).
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske pored osnovnih značajki Izvješća naglašava kako je Vlada orijentirana na zaštitu prava djece, spremna na suradnju i teži boljoj suradnji svih dionika procesa zaštite prava djece.
U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora osvrnuli su se na određene segmente Izvješća tražeži pojašnjenja i postupanja Ureda po određenim temama. Otvorena su pitanja reguliranja zapošljavanja u igraonicama i rođendaonicama u kojima roditelji ostavljaju djecu, a vrlo često pri zapošljavanju u njima ne traži se potvrda o nekažnjavanju koja bi jamčila sigurnost djece u njima. Ukazano je na trendove rasta vršnjačkog nasilja, nedostatnost smještajnih kapaciteta, nedostatak sustavne podrške i međuresorne suradnje osobito za djecu s poremećajem u ponašanju. Vezano za djecu u sukobu sa zakonom, postavljeno je pitanje adekvatne institucionalizacije i postupaka pred sudovima.
Zatražen je veći angažman Pravobraniteljice s obzirom na zapošljavanje socijslnih radnika i drugih stručnih suradnika u odgojno-obrazovnim ustanovama, osobito vezano uz pokazatelje mentalnog zdravlja djece i mladih i sve pojavne oblike vršnjačkog nasilja, osobito nasilja online.
Pozdravljena je suradnja Ureda pravobranitelja sa svim međunarodnim i domaćim institucijama koje skrbe o pravima djeteta, te istaknuto kako su članovi društva pozvani osigurati bolji život djece u zajednici.
Ukazano je i na pojavne oblike ovisnosti koji se kao i u odrasloj populaciji bilježe i među djecom, a osobito je istaknuta ovisnost o kocki zbog sve veće izloženosti djece agresivnim kampanjama igraonica na sreću, kako virtualnih, tako i fizičkih u okolini. Smanjenje dostupnosti i izloženosti djece igarama na sreću mora biti jedan je od prioriteta našeg djelovanja.
Ukazano je i na veću potrebu organizirane integracije djece stranih radnika kojih je u Republici Hrvatskoj sve više, a ukazano je i na problem takozvane izgubljene djece koja su bez pratnje došla na područje Europske Unije i o kojima nema službenih saznanja gdje su i kako žive.
U raspravi je pozdravljena reforma odgovjno-obrazovnog sustava i uvođenje cjelodnevne škole, no istaknuto je kako škola ima svoju ulogu, no nikako ne bi smjela biti zamjena za obitelj. Neki članovi Odbora u tom smislu iznijeli su svoj stav kako bi uvođenje građanskog odgoja ne samo kao međupredmetnog sadržaja pomoglo u rješavanju cijelog niza problema.
U raspravi je postavljeno je i pitanje prema nekim članovima Odbora o kontradiktornim stavovima Pravobraniteljice vezano uz dostupnost suvenira u Vukovaru tijekom školskih ekskurzija (amblemi HOS-a), sudjelovanja djece na Danima kruha u školama, kao i njene reakcije na izloženost djece nekim sadržajima tijekom održavanja Parade ponosa.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora većinom glasova su (sa 7 glasova ZA i 3 glasa suzdržan) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
Prima se na znanje Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović