Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 15. sjednici Odbora, održanoj 14. listopada 2021. godine raspravio je Izvješću o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 15. veljače 2019. do 31. prosinca 2020. godine koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Nacionalno vijeće za sport, aktom od 31. ožujka 2021. godine
Odbor je Izviješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno, predsjednica Nacionalnog vijeća za sport istaknula je kako je u izvještajnom razdoblju održane 23 sjednice Nacionalnog vijeća za sport, na kojima se raspravljali o mišljenjima i preporukama koje je Vijeće davalo državnim institucijama. Kao važne teme kojima se Vijeće bavilo istaknula je sportsku infrastrukturu, dual karijere sportaša i stjecanje kvalifikacija za rad u sportu, kriterijsko financiranje programa nacionalnih sportskih saveza i sportova od nacionalnog interesa, financijsku pomoć programima lokalnog sporta, nacionalni informacijski sustav u sportu, skrb o stručnim kadrovima, povećanje financijskih izdvajanja za sport i druge.
Vezano uz ublažavanje posljedica uzrokovanih pandemijom, Nacionalno viježe za sport podržalo je mjere u djelovanju sportskog sektora koje je sačinio Središnji državni ured za šport, te je isticalo da je važno osigurati nastavak odvijanja trenažnih procesa i sportskih natjecanja i u izvanrednim okolnostima. Inzistiralo se na selektivnom pristupu prilikom određivanja mjera kako bi se pronašle mjere primjerene riziku i trenutnoj situaciji.
Jedna od temeljnih pretpostavki razvoja sporta je financiranje sporta. U tom smislu Nacionalno vijeće za sport obraćalo se prvenstveno Ministarstvu financija s konkretnim prijedlozima, osobito vezanima uz smanjenje troška rada stručnih kadrova u sportu, jer 79% trenera radi ili honorarno, ili volontira. Manje od 30% ih ima stalni radni odnos. To ukazuje kako je radno-pravni status trenera nesiguran, demotivirajući da ostanu u sportu, i često se događa da treneri koji su nakon određenog vremena rada, ulaganja i postizanja kvalitete na kraju odlaze iz sporta jer ne mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe i sigurnost.
Smanjenje stope PDV-a na ulaznice za sportske priredbe takđer je jedna od tema kojom se Nacionalno vijeće za sport bavilo, i još se bavi. Naime, ta mogućnost postoji sukladno Dodatku III Direktive Vijeća iz 2006. godine, gdje je to omogućeno za područje kulture (smanjena je stopa PDV-a na kino ulaznice), a nije za sportske manifestacije. Također, predlažu podizanje neoporezivog dijela stipendija na 2000 kuna, što bi povećalo konkurentnost primarno sportašica koje usdjeluju u najvišim razinama natjecanja.
Iako su se u protekla četiri godine financijska sredstva u sportu gotovo udvostručila, što je pozitivno, i dalje su potrebe velike, te se Vijeće nada da će se taj trend i nadalje nastaviti.
Nedostatak tjelesne aktivnosti prepozat je u svijetu, još i prije pandemije, kao jedan od vodećih faktora rizika globalne smrtnosti, te je Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala sport i tjelesne aktivnosti kao jedne od tri stupa učinkovite zaštite od raznih bolesti. Sve to pokazuje koliko je važno ulagati u sport i nije čudno da su Ujedinjeni narodi prihvatili Olimpijski odbor kao člana svoje Skupštine, jer su svjesni svih tih činjenica počeli koristiti sport kao alat za postizanje svjih milenijskih ciljeva – stvaranje mirnijeg, boljeg, zdravijeg društva.
U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora izrazili su zadvoljstvo sažetim, ali jasnim i konkretnim Izvješćem. Istaknuto je kako je dobro detektirano kako je sportska infrastruktura i kvaliteta stručnih kadrova jedan od preduvjeta razvoja sporta.Važno je donijeti mrežu sportskih objekata, pri čemu bi, kako predlaže Vijeće, mreže trebale donositi jedinice lokalne samopurave, a suglasnost na nju davalo bi resorno ministarstvo.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za i 2 glasa suzdržan) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU NACIONALNOG VIJEĆA ZA SPORT
ZA RAZDOBLJE OD 15. VELJAČE 2019. DO 31. PROSINCA 2020. GODINE
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Vesna Vučemilović