Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 2. sjednici Odbora, održanoj 14. listopada 2020. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2020. godine.
Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju, Pravobraniteljica za djecu navela je kako je Ured u 2019. godinu postupao po 1.741 zaprimljenoj prijavi o povredama pojedinačnih prava djece, a koje se odnose na ukupno 2.029 djece i 309 grupa djece. Radi se o porastu broja prijava za 10% u odnosu na godinu ranije.
Najviše zaprimljenih prijava odnosilo se na nemogućnost ostvarivanja obrazovnih prava (391), ostvarivanje roditeljske skrbi (340), nasilje nad djecom i zanemarivanje djece (281), zdravstvena prava (137), te prava na sigurnost i zaštitu (130).
Kako su sva prava djeteta jednako važna, dokument je vrlo opsežan, te Pravobraniteljica smatra kako se ne radi samo o izvješću o radu Ureda Pravobraniteljice za djecu, nego se radi o izvješću o stanju prava djeteta u 2019. godini.
Duži niz godina povećava se broj visokokonfliktnih razvoda brakova koji se negativno odražavaju na život djece, pogotovo kad ih jedan roditelj svojim manipulativnim postupcima nastoji otuđiti od drugog roditelja. Neizvjesnost uslijed dugotrajnosti sudskih postupaka u kojima se donose za djecu ključne odluke može imati za djecu nesagledive posljedice. Stoga se Pravobraniteljica zalaže za osnivanje obiteljskih sudova, što je i predviđeno u Nacionalnoj strategiji za prava djece (koja ističe u ovoj godini).
Kao poseban problem u 2019. godini Pravobraniteljica bilježi problem nasilja nad i među djecom, osobito online nasilje koje sve češće postaje nasilje uživo. 2019. godina bila je izazovna i za pravo djeteta na obrazovanje, u svjetlu činjenice da je školska godina 2019/2020 kratko nakon početka imala dugotrajan štrajk djelatnika. U segmentu obrazovanja zabilježena je i nejednaka dostupnost dječjim vrtićima, mogućnost osiguranja toplog obroka u školama, podrške djeci s teškoćama u razvoju, što sve uvelike ovisi o mogućnostima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Dodatni napori potrebni su i zaštiti djece od siromaštva, obzirom da statistike pokazuju da je svako 5. dijete u riziku od siromaštva. Siromaštvo ne znači samo nedostatak novčanih sredstava, nego ono utječe na nemogućnost ostvarivanja svih dječjih prava, pa u konačnici dovodi do isključenosti.
Pravobraniteljica važnim smatra i Povjerenstvo za ranu intervenciju u djetinjstvu, te se zalaže za njegovo osnaživanje, jer se jačaju kapaciteti roditelja i pravenira institucionalizacija djece s teškoćama.
Kako bismo osigurali najveću moguću dostupnost dječjih prava, Pravobraniteljica apelira na sve sustave da pojačaju međuresornu suradnju, jer ona je nužna.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske pored osnovnih značajki Izvješća naglašava kako je Vlada orjentirana na zaštitu prava djece, spremna na suradnju i teži boljoj suradnji svih dionika procesa zaštite prava djece.
U raspravi koja je uslijedila, većina članova Odbora podržala je ovakvo Izvješće Pravobraniteljice za djecu za 2019. godinu.
S obzirom da postupanja Pravobraniteljice idu u smjeru davanja prijedloga i preporuka, postavljeno je pitanje je li Pravobraniteljica zadovoljna usvajanjem njenih preporuka od strane institucija kojima ih daje, na što je odgovoreno da postoje institucije koje u velikoj mjeri usvajaju preporuke, no ima i onih koje to ne čine. Pravobraniteljica je izrazila nezadovoljstvo ukupno usvojenim i primijenjneim preporukama.
Vezano uz pitanje zaštite prava djece pripadnika nacionalnih manjina, rečeno je kako se velik dio prijava odnosi na djecu romske narodnosti, no slični problemi koji se iščitavaju iz tih prijava (na primjer izostanak mogućnosti školovanja na materinjem jeziku, literatura na materinjem jeziku) uočavaju se i kod djece pripadnika drugih nacionalnih manjina.
U kontekst dječjih prava stavljena su i djeca s poteškoćama, za čiju je inkluziju potrebna dodatna empatija, i pojačana podrška zajednice.
Pravobraniteljici je postavljeno pitanje o postupanju temeljem osobnog saznanja Pravobraniteljice za zanemarivanje, zlostavljanje, spolno zlostavljanje ili drugo kazneno djelo na štetu djeteta, a koje bi ona po saznanju morala prijaviti nadležnim tijelima, DORH-u i Centru za socijalnu skrb, te predložiti mjere za zaštitu djeteta. Naime, članica Odbora ima saznanja o predstavci upućenoj Pravobraniteljici s elementima iz kojih se da zaključiti kako se radi o kaznenom djelu na štetu djeteta. Uvidom u pojedinačne spise nailazi se na tipski odgovor kako Ured nije nadležan postupati kada se traži konkretna pomoć. Postavljeno je pitanje zašto nisu poduzete mjere koje su u ovlasti Pravobranitelja. Pravobraniteljica je odgovorila kako je Ured zasigurno postupao, a ako je bilo pogreški u postupanju, one će biti ispravljene.
S obzirom na preporuku Pravobraniteljice Ministarstvu za obrazovanje i znanost, da se obilježavanja vjerskih sadržaja (na primjer Dani kruha) ne održavaju izvan nastave vjeronauka, postavljeno je pitanje znači li to da se u školama ne smije obilježavati Sveti Nikola ili Božić, te na koji su način ugoržena dječja prava ukoliko se obilježavanje Dana kruha ipak organizira. Pravobraniteljica je rekla kako ima pritužbe iz kojih se vidi da pojedine škole ili odgojno-obrazovni djelatnici ne organiziraju provođenje nastave vjeronauka tako da djeca koja ga ne pohađaju budu zbrinuta nekim drugim aktivnostima, stoga je predlagala da se nastava vjeronauka održava na početku ili na kraju radnog dana učenika. Pravobraniteljica je pojasnila kako se djeci drugih konfesija ili ateistima ne smije nametati vjerski program. Molitvama i vjerskim obredima, mišljenje je Pravobraniteljice, nije mjesto na školskim priredbama, jer se na taj način sva djeca ne osjećaju ugodno i dobrodošlo. Sâmo obilježavanje Dana kruha, bez molitve i vjerskog obreda smatra prihvatljivim.
Za izradu Dječjeg proračuna, koji je u 2019. godini po prvi put napravljen, članovi Odbora iznijeli su pohvale, no utvrdili i kako je nužno pratiti njegov daljnji razvoj i mogućnost poboljšanja.
U raspravi, članovi Odbora govorili su o zaštiti dječjih prava djece u pokretu, djece na otocima, i drugih ciljanih skupina djece čija su prava u povećanom riziku kršenja, pa stoga trebaju biti promatrana s većom pozornosti.
Preporuke pravobraniteljâ su izuzetno važne, stoga članica Odbora smatra da je nužno napraviti statistiku koje preporuke nisu usvojene, odnosno koje su sustavno usvojene, i što je napravljeno da one doista budu žive. Govoreći o svijesti djece o njihovim pravima, zabrinjavajuće je, tvrdi Pravobraniteljica, koliko malo djece zna da ima pravo sudjelovati u donošenju odluka koje se odnose na njih, koliko malo odraslih zna za to pravo, a još je više zabrinjavajuće što toga nisu svjesni ni mnogi stručnjaci koji odgajaju djecu.
Članovi Odbora podržali su Pravobraniteljicu u nastojanju i prijedlogu da se obiteljski sudovi osnuju, s obzirom da je potreban multidisciolinaran pristup i dodatna edukacija djelatnika suda da prepoznaju manipulativna ponašanja, i zaštite djecu od njih.
Vezano uz nedostatak psihologa kao stručnih suradnika u školama, Pravobraniteljica je navela kako Ured dulji niz godina bavi upravo nesdostatnim zapošljavanjem u školama. U Uredu imaju veći broj molbi škola koji mole da im se pomogne u rješavanju ovog problema. Nažalost, odgovor iz Ministarstva znanosti i obrazovanja je kako se i na stručne suradnike odosi zabrana zapošljavanja. S obzirom da je primjećeno kako se učenici često ne žele obratiti nastavnom osoblju za rješavanje problema, osobito ako govorimo o vršnjačkom nasilju, nedostatak psihologa i drugih stručnih suradnika velik je problem.
U raspravi je izneseno mišljenje kako je pravo djeteta na obrazovanje bilo najugroženije u 2019. godini, čemu je uvelike doprinijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje se, po mišljenju zastupnice u Hrvatskome saboru, oglušilo na upozorenja i preporuke koje su stizale od zastupnika tijekom godine. Smatra da se kroz zajam Svjetske banke treba investirati u obrazovnu infrastrukturu kako bi se neki od problema mogli riješiti. Problem asistenta u nastavi svakom djetetu kojemo je on potreban, smatra zastupnica, postojao je prije no smo počeli crpiti sredstva Europske Unije i kada su asistenti bili nejednako dostupni i ovisili o mogućnostima lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica samouprave. Sada imamo veću masu financijskih sredstava, ali Ministarstvo znanosti i obrazovanja svojim pravilnikom oduzima mogućnost velikom broju djece da imaju asistenta u nastavi.
Pored vršnjačkog nasilja, i nasilja nad djecom, svrnuta je pozornost na pritužbe na nezakonito, neprimjereno, neprofesionalno i neetično postupanje odgojno-obrazovnih radnika prema djeci, te na povredu dostojanstva djeteta. To su pritužbe koje se ne smije zanemariti.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (10 glasova ZA i 2 glasa PROTIV) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice djecu za 2019. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Karolinu Vidović Krišto, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Karolina Vidović Krišto