Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 17. siječnja 2024. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 615, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2024. godine.
Sukladno članku 247, stavku 3 Poslovnika Hrvatskoga sabora provedena je objedinjena rasprava s raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z. br. 617 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.E. br. 616.
Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja pojasnila je razloge predlaganja izmjena i dopuna predmetnih zakona. Smatra da se radi o poboljšanju propisa kojima se unaprjeđuje borba protiv nasilja, osobito nasilja u obitelji i rodno utemeljenog nasilja, povećava zaštitu žrtava nasilja, te izbjegava dodatna viktimizacija. Izmjene i dopune predviđaju strožu penalizaciju počinitelja rodno uvjetovanog nasilja. Kako bi to bilo moguće, naglasila je potrebu za nužnom edukacijom u provedbi Pravosudne akademije, a koja se planira provesti 2024. godine kako bi se sudce educiralo o prepoznavanju rodno utemeljenog nasilja i njegovim oblicima, a i definicija rodno utemeljenog nasilja uvrštena je u obrazloženje pojmova u kaznenom zakonu, što će omogućiti određivanje otegotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazni počiniteljima.
U Kazneni zakon uvrštava se pojam femicida za koju se predviša ista kazna kao i za teško ubojstvo, precizira zakonski opis kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona, radi daljnjeg razgraničenja od prekršaja propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji.
Također, predlažu se izmjene kaznenog djela spolnog uznemiravanja radi uklanjanja pretpostavke ponovljenog postupanja kao uvjeta za utvrđivanje kaznene odgovornosti. Povezano s brisanjem spolnog uznemiravanja kao pojavnog oblika nasilja u obitelji, spolno uznemiravanje bliske osobe predlaže se izričito uključiti u inkriminaciju iz Kaznenog zakona.
Na ovaj se način otklanja mogućnost prekršajne odgovornosti za slučaj spolnog uznemiravanja između osoba na koje se primjenjuje Zakon o zaštite od nasilja u obitelji, a koje ulaze u krug bliskih osoba, sukladno odredbama Kaznenog zakona, kroz osiguranje kaznene odgovornosti za sve slučajeve spolnog uznemiravanja počinjenog prema bliskoj osobi, čime će se stupanj zaštite od ovakvog oblika protupravnog postupanja podići na višu razinu.
Izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku predviđaju proširenje pravo žrtve na način da ista odmah nakon počinjenja kaznenog djela i onoliko dugo koliko je potrebno ima pravo na lako dostupan, povjerljiv i besplatan pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela. Izričito se propisuje da žrtva pravo na pratnju osobe od povjerenja, po vlastitom izboru, ima od prijave kaznenog djela do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Propisuje se novo opće pravo žrtve na tajnost podataka čijim bi se otkrivanjem mogla ugroziti njezina sigurnost ili sigurnost žrtvi bliskih osoba. Prava žrtve na obavijesti iz dosadašnjih točaka 10. i 11. članka 43.ZKP/08, a koja su dosad bila propisana kao prava koja je žrtva ostvarivala ,,na zahtjev“, predlaže se propisati na način da se pretpostavlja da žrtva želi primiti propisane obavijesti, osim u slučaju odricanja žrtve od navedenog prava. U posebne kataloge prava žrtava kaznenih djela protiv spolne slobode, žrtava kaznenog djela trgovanja ljudima i žrtava u odnosu na koje su utvrđene posebne potrebe zaštite uvodi se pravo da budu ispitane putem audio-video uređaja, osim ako sama žrtva traži da bude nazočna u sudnici tijekom davanja iskaza.
Ova zakonska rješenja propisuju obvezu sudu i državnom odvjetniku, prilikom odlučivanja o primjeni mjere opreza, uzeti u obzir i rezultate pojedinačne procjene potreba žrtve, a ako se radi o kaznenom djelu nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama, predlaže se propisati obvezu suda i državnog odvjetnika, da prije donošenja odluke o primjeni mjere opreza, sasluša žrtvu na okolnost postojanja opasnosti za njenu osobnu sigurnost ili sigurnost članova njezine obitelji i bliskih osoba te uzme u obzir očitovanje o prijedlogu za primjenu mjere opreza i rezultate pojedinačne procjene potreba žrtve. Također se određuje nadležno tijelo za odlučivanje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom u slučaju nepridržavanja izrečene mjere te se širi krug ovlaštenika na podnošenje žalbe protiv rješenja o mjeri opreza na način da, osim stranka, obuhvaća i žrtvu kaznenog djela nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama. Nadalje, propisuje se minimalna udaljenost ispod koje se okrivljenik ne smije približiti određenoj osobi, a gbavještavanje žrtve o ukidanju pritvora i istražnog zatvora dodatno se precizira, obzirom je u praksi dolazilo do dvojbi oko tumačenja tko je i u kojim slučajevima dužan izvijestiti žrtvu.
Pored navedenih izmjena u nadležnosti Odbora za obitelj, mlade i sport, predviđene izmjene i dopune obuhvaćaju pooštravanje zakonske kaznenopravne politike kažnjavanja za kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja, te se uvodi novo kazneno djelo – napuštanje životinja.
Dopunom Kaznenog zakona novim kaznenim djelom „Neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ u članku 307.a Kaznenog zakona planira se uspostaviti odnos pravne ravnoteže između probitaka kaznenog postupka s jedne strane i prava javnosti da, kroz slobodu medijskog djelovanja, o vođenju postupka dobije provjerene i objektivne informacije od javnog interesa.
U raspravi je većina članova Odbora pozdravila predložene izmjene. Istaknuto je kako su i dosadašnja zakonska rješenja u određenom opsegu pružala mogućnost veće zaštite žrtava. No kako se to u praksi nije uvijek realiziralo u najvećoj mogućoj mjeri, zakonska obveza podnošenja određenih radnji s ciljem zaštite žrtava svakako je dobar potez predlagatelja. Primjedbe GREVIO-a koje su dijelom postale smjernice za ove izmjene dobar su putokaz u kojem smjeru je potrebno ojačati žrtve rodno uvjetovanog nasilja.
Također, u raspravi je istaknuto kako je do drugog čitanja potrebno jasnije odrediti načine postupanja prilikom na primjer odricanja žrtve od prava na informiranje.
Vezano uz prijedlog uvođenja novog kaznenog djela – neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje – iznesena su različita mišljenja. Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje može se kroz utjecaj javnosti odraziti na objektivnost donositelja odluka, na iskaze svjedoka u postupku koji tek trebaju iznijeti svoja svjedočenja a svakako negativno mogu utjecati i na presumpciju nevinosti, što je svakom građaninu zajamčeno pravo iz članka 28. Ustava Republike Hrvatske.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova sa šest (6) glasova ZA, dva (2) glasa SUZDRŽAN i jednim (1) PROTIV podržali donošenje sljedećeg Zaključka:
Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović