Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 775, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2019. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako je propisivanje samostalnog kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a (iz 2015. godine), uz zadržavanje koncepta kvalificiranih oblika pojedinih kaznenih djela počinjenih prema bliskoj osobi, dovelo do neujednačenosti u praksi primjene Kaznenog zakona, a koja se ovim Prijedlogom zakona nastoji ukloniti.
Među ostalim, a u cilju otklanjanja uočenih nedostataka, kazneno djela nasilja u obitelji, dopunjeno je stanjem dugotrajne patnje, kao novim obilježjem djela, a koje stanje je uzrokovano izloženosti teškom kršenju propisa o zaštiti od nasilja u obitelji.
Ovim se Prijedlogom zakona predlaže se povisiti posebni minimum kazne zatvora za temeljni oblik kaznenog djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 1. Kaznenog zakona te za samostalno kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179. a Kaznenog zakona, oba sadržana u Glavi XVIII. Kaznenog zakona- Kaznena djela protiv braka, obitelji i djece.
Petim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona predlaže se i drugačija koncepcija kaznenog djela silovanja iz članka 153. Kaznenog zakona. Prema novom konceptu, kazneno djelo silovanja ima se smatrati i svaki nekonsenzualni spolni odnošaj ili s njim izjednačena spolna radnja, dakle i onda kad nema uporabe sile ili prijetnje na život i tijelo silovane ili druge osobe. Temelj ovako predloženog kaznenog djela silovanja čini izostanak pristanka žrtve odnosno oštećenika za spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju. Sam koncept pristanka kod kaznenog djela silovanja i dalje se predlaže po uzoru na koncept pristanka kako je bio definiran kaznenim djelom spolnog odnošaja bez pristanka iz članka 152. stavka 3. Kaznenog zakona.
Zbog pogibeljnosti i učestalosti ovog kaznenog djela, kao i kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz članka 156. Kaznenog zakona, predlagatelj smatra potrebnim pooštriti zakonsku politiku kažnjavanja, povisivanjem posebnog maksimuma zapriječene kazne zatvora.
Ovim Prijedlogom zakona predlaže se i proširiti biće kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. Kaznenog zakona (prijetnja) bliskom osobom, osobom posebno ranjivom zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, kao i žrtvi navedenog kaznenog djela počinjenog iz mržnje, kao novim kvalifikatornim okolnostima počinjenja. Također, bliska osoba uvodi se kao nova kvalifikatoma okolnost počinjenja kaznenog djela iz članka 140. Kaznenog zakona (nametljivo ponašanje), a dodatna zaštita ovoj kategoriji osoba osigurava se i kroz dopunu stavka 3., kojim se za učin kaznenog djela nametljivog ponašanja prema bliskoj osobi predlaže pokretanje kaznenog progona po službenoj dužnosti.
Predlagatelj petim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona također predlaže proširiti značenje izraza službene osobe iz članka 87. stavka 3. Kaznenog zakona na način da u njegov obuhvat uđe i stručni radnik koji obavlja poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, te odgoja i obrazovanja. Nadalje, predlaže se propisivanje novog, samostalnog kaznenog djela prisile prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi u članku 315.b, kao reakcije na pojavne oblike nasilja usmjerene prema osobama koje obavljaju poslove od javnog interesa i javnim službenicima u svezi s obavljanjem javne službe.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova za) predložili Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:
"Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež "
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić