Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 22. veljače 2024. godine razmotrio je Prijedlog Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. veljače 2024. godine.
Odbor je predmetni Prijedlog Strategije raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja predstavila je Strategiju kao akt strateškog planiranja vezan za demografske izazove koja, kao višesektorski dugoročni akt strateškog planiranja, s vremenskim horizontom od deset godina, ne sadrži konkretne mjere već postavlja strateške ciljeve i smjernice kojima se predlaže smjer djelovanja javnih politika, a u svrhu ostvarenja strateških ciljeva.
Populacijska politika Republike Hrvatske koja će omogućiti demografsku otpornost treba biti održiva, sveobuhvatna i međusektorski integrirana, biti utemeljena na znanju te pridonositi blagostanju svih dobnih skupina i smanjenju regionalnih nejednakosti. Ostvarenjem te vizije, do 2033. godine u Republici Hrvatskoj stvorit će se povoljni uvjeti za obitelji i mlade, uzimajući u obzir njihove različite potrebe, unaprijedit će se dopusti i razvijeni moderni fleksibilni radni aranžmani koji prate tehnološke promjene kako bi se lakše uskladio obiteljski i poslovni život, muškarci i žene imat će ravnopravne mogućnosti za usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života,. Bit će izgrađene i proširene kvalitetne, dostupne i priuštive usluge za skrb i obrazovanje djece, povećat će se novčane naknade obiteljima s malodobnom djecom, a mladim odraslim osobama i parovima omogućit će se priuštivo stanovanje. Nadalje, stvorit će se sustav privlačenja ljudskih resursa, uključujući učinkovitu integraciju doseljenika u hrvatsko društvo, te osigurani kvalitetni uvjeti za rad i život u novoj sredini. Razmjeri emigracije smanjit će se, a očekuju se i aktivnije povratne migracije (recentnih iseljenika i dijaspore) i imigracija stranih državljana, u skladu s ekonomskim i regionalnim potrebama države, što dovodi do uravnoteženije unutarnje mobilnosti. Također, poticajnim mjerama javnih politika i ciljanim ulaganjima smanjit će se regionalne nejednakosti, što će rezultirati boljom kvalitetom života na ruralnim područjima, a stanovnici će se potaknuti na aktivnu skrb o svojem zdravlju, čime se smanjuje prijevremeni mortalitet, te omogućuje zdravo i aktivno starenje.
Strategijom su definirana dva strateška cilja s definiranim podciljevima:
1. Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade
- omogućiti lakše usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života u kontekstu tehnoloških promjena
- stvoriti uvjete koji potiču ekonomsku i stambenu neovisnost za mlade generacije
2. Uravnotežena mobilnost stanovništva
- stvoriti uzajamnu vezu između lokalnog razvoja i migracije
- optimizirati upravljanje migracijskim tokovima u skladu s potrebama države i društva
Za postizanje ciljeva Strategije važno je osigurati učinkovitu koordinaciju populacijske politike postizanjem temeljnog suglasja svih čimbenika i dionika društva.
U raspravi je otvoreno pitanje osiguranja aktivnog i zdravog starenja, te je ukazano na potrebu edukacije stanovništva o skrbi za vlastito zdravlje, kao i načina na koji se taj cilj može postići. Istaknuto je kako su ciljevi Strategije ambiciozno postavljeni, što je pozdravljeno kao motivacija svim čimbenicima na proaktivnu provedbu mjera koje je potrebno provesti kako bi se ciljevi doista dosegli.
S obzirom da je Strategija u velikoj mjeri okrenuta obiteljima i mladima, skrenuta je pozornost na činjenicu da nam stanovništvo stari, te je potrebno stvaranje poticajnog okruženja za skrb o starijim osobama i usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza sa skrbi o starijim članovima obitelji, a ne samo o skrbi za djecu. U tom smjeru potrebna je suradnja poslodavaca u osiguranju fleksibilnog radnog vremena i mogućnosti rada na izdvojenom mjestu kad je to moguće.
Također, u raspravi je naglašena potreba izmaknuti se od negativne stigme obitelji s više djece kao generatora korisnika socijalnih mjera, jer to nije točno, a vrlo se često u tom kontekstu o njima govori. S druge strane, izbor načina života bez djece i drugih obiteljskih obveza, poput onoga koji je promoviran pod akronimom DINK (eng. „dual income, no kids“) zabrinjavajući je jer ne doprinosi demografskoj revitalizaciji. Demografska revitalizacija zahtijeva pozitivno društveno okruženje, a to je teže postići nego provedbu zacrtanih ciljeva.
Nadalje, istaknuto je kako je Strategija živi dokument, koji se mora nadograđivati aktualnim promjenama u društvu, a njegova će učinkovita provedba uvelike ovisiti o sigurnosti koju će kroz mjere pružiti razvoju obiteljskog okruženja.
Problemi su na razini cijele Europske Unije, a i nastajali su dulje razdoblje pa treba razmišljati i djelovati dugoročno.
Članovi Odbora pozdravili su prepoznata područja intervencija, osobito stambenog zbrinjavanja mladih, osiguranja skrbi o djeci tijekom radnog vremena roditelja (dječji vrtići, cjelodnevna škola). Ukazano je na opasnost velikog broja nositelja mjera, što bi moglo biti uzrokom da neke mjere ne budu provedene jer bi se nadležnost mogla prebacivati među institucijama. U tom smjeru predstavnica predlagatelja ukazala je na obvezu svih nositelja da u okviru svojih ingerencija provode propisane obveze. Premda provode iste mjere, svako ih tijelo provodi na svojoj razini.
Vezano uz okvir za praćenje i izvještavanje, tijela odgovorna za provedbu Strategije svake godine dostavljat će podatke o provedbi iz svoje nadležnosti Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade kako bi se pripremilo godišnje izvješće o provedbi, a koje se podnosi Vladi Republike Hrvatske za prethodnu godinu do 30. svibnja tekuće godine.
U tom smislu istaknuta je potreba da se predmetno izvješće dostavlja i matičnom radnom tijelu Hrvatskoga sabora, što je predlagateljica prihvatila.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno sa devet (9) glasova ZA podržali donošenje sljedećeg Zaključka:
Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović