Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 15. sjednici održanoj 2. prosinca 2008. godine, Izvješće o radu Vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u programima HR-a i HRT-a u razdoblju od 03. rujna 2007. do 14. listopada 2008. godine, te Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2007. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 21. listopada 2008. godine.
Odbor je navedena izvješća razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi su se članovi Odbora posebno osvrnuli na obveze Vijeća HRT-a utvrđene Zakonom o HRT-u da najmanje jednom godišnje podnese izvješće Hrvatskome saboru, između ostaloga, i o provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u programima HR-a i HTV-a. To se prije svega odnosi na obvezu Vijeća HRT-a da zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora i unapređenjem radijskog i televizijskog programa, kao i da daje mišljenje o programskom usmjerenju radijskog i TV programa.
S tim u vezi je istaknuto da je HRT kao javni servis dužan osigurati potpuno i objektivno informiranje javnosti, što se na žalost, uglavnom ne događa, budući da često komentar prethodi samoj informaciji. Pri tom su čak i ti komentari nedovoljno kritični i očito se daju s ciljem pogodovanja određenoj političkoj opciji, ili povlađuju pretežitom javnom mnijenju, a što sve onemogućava informiranje javnosti s odgovarajućom distancom i profesionalnošću koju ovaj javni servis mora imati. Ovakvim pristupom su oštećeni ponajprije pretplatnici koji osiguravanju gotovo 70% sredstava za rad HRT-a. Upozoreno je također i na naglašeno urušavanje jezičnih standarda kao i na nedovoljnu pripremljenost i osposobljenost samih novinara da te standarde drže na odgovarajućoj razini.
Kada je riječ o emisijama namijenjenim pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ponovljena je konstatacija iznesena u Izvješću Vlade o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2007. godini, koja naglašava da ne postoji dovoljna prisutnost informacija na jeziku i pismu nacionalnih manjina u javnim medijima. Članovi Odbora su mišljenja da postojeća emisija namijenjena pripadnicima nacionalnih manjina nikako ne može zadovoljiti interese manjinske populacije koja čini više od 7% stanovništva Republike Hrvatske. Izražena su očekivanja da se o nacionalnim manjinama govori i u drugim emisijama, kako onima informativnog karaktera, tako i u emisijama s političkim, kulturnim, obrazovnim i drugim sadržajima. Pri tome se pristup treba promijeniti i napustiti dosadašnju praksu da se nacionalne manjine u takvim emisijama spominju samo u slučajevima pojedinačnih ekscesa. Osim toga njihovim uključivanjem u druge programske sadržaje pridonijet će se većem senzibiliziranju javnosti o problemima i interesima manjina, i izbjeći njihovo moguće „getoiziranje“ ograničavanjem samo na jednu emisiju, neovisno o tome koliko ona kvalitetna bila.
U sličnoj poziciji se nalaze i osobe s invaliditetom koje osim jedne emisije koja se bavi njihovim problemima, niti se pozivaju, niti se spominju u drugim programskim sadržajima HRT-a. Time se propušta jedan važan aspekt u formiranju javnog mijenja i senzibiliziranju javnosti s potrebama i problemima osoba s invaliditetom što je bitno i za njihovo prihvaćanje kao ravnopravnih članova ovoga društva. Ovo je osobito vidljivo u emisijama namijenjenim djeci, odnosno u dječjem programu u kojem uopće nema djece s teškoćama u razvoju ni na kojoj razini, a upravo bi njihovo sudjelovanje pomoglo razvijanju svijesti kod najmlađih o toleranciji i poštivanju različitosti što je bitan odgojni aspekt i ne smije ga se olako propuštati.
Vijeće HRT-a upozoreno je i na to da se, osobito u informativnim emisijama, krši Zakon o pravima pacijenata iznošenjem osobnih podataka pacijenata, osobito djece i odraslih osoba stradalih u prometu. Ima slučajeva iznošenja potpunih liječničkih dijagnoza, što se zasigurno se ne može opravdati posebnim interesom javnosti.
Članovi Odbora su također ukazali na važnost razvijanja regionalnih programa, osobito mreže dopisništava, čime bi se unaprijedio sustav boljeg informiranja javnosti o temama važnim za razvoj lokalnih zajednica. Istaknuto je da sada imamo situaciju da o regionalnim i lokalnim vijestima javnost potpunije i ažurnije informiraju lokalne/regionalne komercijalne televizije nego javna TV koju građani financiraju plaćanjem pristojbi.
U raspravi su članovi Odbora iznijeli prijedlog da se razmotri mogućnost veće uloge Hrvatskoga sabora u praćenju rada HRT-a i HR-a, možda i kroz šestomjesečna izvješća, budući da je zakonska odredba o izvješćivanju uređena na način da ostavlja mogućnost češćeg podnošenja izvješća Hrvatskome saboru. Ovakvim godišnjim izvješćivanjem gubi se na aktualnosti, a i propušta se mogućnost pravovremenog poduzimanja određenih mjera ako se utvrdi da je došlo do narušavanja profesionalnosti i nepotpunog informiranja javnosti.
Ocjenjeno je potrebnim da se ovakva izvješća Hrvatskom saboru trebaju i koncepcijski izmijeniti odnosno prilagoditi zakonskoj obvezi Vijeća HRT-a, tako što će Vijeće izvještavati Sabor ne samo o svojim sjednicama nego prije svega o provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom o u programima HR-a i HTV-a.
U glasovanju nakon provedene rasprave, Odbor nije podržao Izvješće o radu Vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u programima HR-a i HRT-a u razdoblju od 03. rujna 2007. do 14. listopada 2008. godine, i Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2007. godinu (od ukupno 8 nazočnih članova Odbora za prihvaćenje Izvješća bila su 4 člana Odbora, 2 su bila „suzdržana“, a 2 „protiv“).
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin