Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora održao je 57. sjednicu, 18. travnja 2007. godine, na kojoj je razmotrio Izvješće Pododbora za hrvatske manjine u europskim državama o položaju hrvatske zajednice u Republici Makedoniji.
Predsjednica Pododbora za hrvatske manjine u europskim državama Ivana Sučec-Trakoštanec je iznijela glavne naglaske iz rasprave vođene na sjednici Pododbora te je predložila Odboru donošenje predloženih zaključaka s te sjednice.
Pododbor je raspravu o ovoj temi proveo kao radno tijelo Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a u skladu s člankom 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora utvrđenim djelokrugom rada Odbora te članka 9. Poslovnika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. O položaju hrvatske zajednice u Republici Makedoniji članove Pododbora je izvijestilo izaslanstvo Zajednice Hrvata u Republici Makedoniji (ZHRM) koje je predvodila nova predsjednica mr.sc. Snježana Trojačanec, a u sastavu izaslanstva bili su predsjednik Izvršnog odbora Petar Slišković, tajnik Zajednice Anton Kuljevan, te počasni predsjednik Ivan Šišak.
U uvodnom izlaganju predsjednica ZHRM upoznala je članove Pododbora s aktivnostima Zajednice i problemima s kojima se susreću u svojem radu. Istaknula je da je ZHRM osnovana prije jedanaest godina, kao nevladina, neprofitna i nestranačka udruga Hrvata u Republici Makedoniji. Zajednica broji 1032 člana, a prema neslužbenim procjenama u Republici Makedoniji živi oko 5000 Hrvata. Naglasila je da je temeljna misija Zajednice njegovanje i očuvanje hrvatskog identiteta kroz uključivanje Hrvata u aktivnosti Zajednice. Te aktivnosti organizirane su kroz rad nekoliko grupa, od kojih su najvažnije: škola hrvatskog jezika, dramska grupa, literarna grupa, sportska grupa, zbor Dobra volja, grupa mladih koji djeluju kao „Hrvatska mladež“, a planira se osnivanje folklorne grupe. Ovisno o financijskim sredstvima nekoliko puta godišnje izdaju časopis „Hrvatska riječ“. Istaknula je da će jedan od prioriteta biti izrada baze podataka koja će omogućiti uvid u sve ljudske potencijale kojima Zajednica raspolaže.
Izrazila je zadovoljstvo izvrsnom suradnjom s Veleposlanstvom RH u Makedoniji, Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija te Ministarstvom znanosti, obrazovanja i školstva, kao i s Hrvatskom maticom iseljenika.
U raspravi koja je uslijedila, članovi Pododbora i Izaslanstva su posebnu pažnju posvetili iznalaženju modela za rješavanje glavnih problema s kojima se susreće zajednica Hrvata u Republici Makedoniji.
Temeljni problem, kako je istaknuto, je nepriznavanje Hrvata kao nacionalne manjine. Naime, iako su u Ustavu Republike Makedonije kao manjine navedeni Albanci, Turci, Vlasi, Romi, Srbi, Bošnjaci, na žalost, Hrvati se ne spominju kao nacionalna manjina, već su u kategoriji „ostalih“ nacionalnosti, što u praksi uzrokuje cijeli niz problema od kojih su najizraženiji problem zapošljavanja pripadnika hrvatske zajednice, kao i problem financiranja udruge koja djeluje bez ikakve financijske pomoći Makedonije.
S ciljem rješavanja ova dva problema zatražen je veći angažman kako saborskih zastupnika tako i nadležnih ministarstava kako bi se ubrzao rad na izradi Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina između Republike Hrvatske i Republike Makedonije i pristupilo njegovom što skorijem potpisivanju i ratificiranju.
Članovi Pododbora su mišljenja da bi Vlada Republike Hrvatske, kroz bilateralne pregovore, osobito u svjetlu pristupnih pregovora s Europskom unijom u kojima se, između ostaloga, naglašava važnost zaštite nacionalnih manjina, trebala inzistirati na priznavanju Hrvata kao nacionalne manjine i na osiguravanju financijske potpore za rad udruga koje okupljaju Hrvate. Također je potrebno da se tijela hrvatske države više angažiraju na trajnom rješavanju prostorija za rad ZHRM.
Kada je riječ o zapošljavanju Hrvata u Makedoniji, istaknuli su da je nužno ukazivati na važnost zapošljavanja pripadnika hrvatske zajednice u predstavništvima tvrtki iz Republike Hrvatske čime bi, uvjereni su, njihovi interesi bili promovirani na najbolji način. U tom smislu su naglasili važnost prikupljanja potaka o obrazovnoj strukturi članova zajednice.
U razgovorima je velika pažnja posvećena problemu dobivanja hrvatskog državljanstva. Naglašeno je da postupak traje predugo (3-5 godina) te da sve stroži kriteriji smanjuju izglede članova zajednice za stjecanje državljanstva. Mišljenja su da će ovakvo selektivno pristupanje problemu od strane MUP-a RH pridonijeti bržoj asimilaciji Hrvata koji se ponekad iz revolta zbog odnosa hrvatske države odlučuju za pripadnost većinskoj naciji u državi u kojoj žive.
Članovi Pododbora su upoznali uvažene goste s raspravom i zaključcima sa sjednice Pododbora na kojoj se raspravljalo o stjecanju hrvatskog državljanstva pripadnika hrvatskih manjina u europskim državama. Ponovno je ukazano na potrebu uklanjanja svih nedorečenosti u Zakonu o hrvatskom državljanstvu koje često stavljaju u nejednak položaj podnositelje zahtjeva, kao i na važnost ujednačavanja rada diplomatskih misija i konzularnih ureda te njihove bolje koordinacije i suradnje s nadležnim odjelima Ministarstva unutarnjih poslova s ciljem da se na kvalitetan i stručan način podnositelji zahtjeva upoznaju sa svim potrebnim preduvjetima kako bi ispravno podnijeli zahtjev, čime bi se i ubrzao postupak stjecanja hrvatskog državljanstva.
Ponovljen je prijedlog da se pristupi izradi krovnog Zakona o Hrvatima izvan Republike Hrvatske koji bi pridonio uravnoteženju cjelokupne zakonske regulative koja se odnosi na stjecanje državljanstva i premošćivanju postojećih pravnih praznina. Izbjegle bi se brojne nedorečenosti, kolizije i preklapanja pojedinih odredbi, te obuhvatili svi Hrvati izvan domovine. Jasnije bi se definirali pojedini pojmovi kao što su „državljanstvo“, „pripadnici hrvatskog naroda“ (u smislu dokazivanja te činjenice), „iseljenici“ i sl., te usuglasili postojeći pojmovi s ratificiranim međunarodnim dokumentima iz ovog područja. Također bi se uredilo stjecanje hrvatskog državljanstva, obrazovanje - sustav školovanja i stipendiranja, te financiranje djelatnosti izvan Republike Hrvatske.
Prihvaćajući stajališta iznijeta na sjednici Pododbora, članovi Odbora su naglasili da je gotovo nemoguće tražiti reciprocitet u osiguravanju zaštite hrvatske zajednice u Republici Makedoniji i izdvajanju barem približno istog iznosa sredstava koje izdvaja Vlada Republike Hrvatske za aktivnosti udruga makedonske manjine u RH, s obzirom na visoke standarde koje je uspostavila Republika Hrvatska u zaštiti manjina, a koje niti puno bogatije europske zemlje ne osiguravaju svojim manjinama.
Međutim, naglašeno je da je od iznimne važnosti da Vlada Republike Hrvatske, kroz bilateralne razgovore, kontinuirano inzistira na zaštiti hrvatskih manjina i zajednica u europskim državama, kako bi se osiguralo ostvarivanje ustavne odredbe prema kojoj Republike Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom, a dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči osobitu skrb i zaštitu.
Nakon provedene rasprave Odbor je, na prijedlog Pododbora za hrvatske manjine u europskim državama, jednoglasno donio slijedeće
Z A K L J U Č K E
1. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske da poduzme sve potrebne radnje kako bi se što skorije pristupilo potpisivanju i ratificiranju Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina između Republike Hrvatske i Republike Makedonije.
2. Odbor ukazuje Vladi Republike Hrvatske na potrebu žurnog rješavanja problema stjecanja hrvatskog državljanstva.
3. Odbor ponavlja prijedlog upućen Ministarstvu pravosuđa o izradi krovnog Zakona o Hrvatima izvan Republike Hrvatske te traži očitovanje o poduzetom.
4. Odbor poziva Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa da iz sredstava predviđenih državnim proračunom za 2007. osiguraju potrebna sredstva za rad Hrvatske zajednice u Republici Makedoniji.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin