Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na svojoj 53. sjednici održanoj 25. siječnja 2007. godine, Prijedlog zakona o popisima birača, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. siječnja 2007. godine.
Odbor je ovaj zakon razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi je istaknuto da je Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kod svih dosadašnjih izbora ukazivao na probleme koji su se pojavljivali u vezi s popisima birača.
Osobito je istican stalno prisutan problem neažurnosti popisa birača te neriješen problem upisa nacionalne pripadnosti birača, koji se izravno održava na ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina da biraju svoje predstavnike, bilo da se radi o izboru zastupnika u Hrvatski sabor ili o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave, ili o ostvarivanju prava na izbor vijeća odnosno predstavnika nacionalnih manjina. Konstatirano je da problem dijelom proizlazi iz činjenice što je Zakon o popisima birača donijet 1992 godine i nije usklađivan s novinama koje su u pogledu biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina uvedene Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina usvojenim 2001. godine, kao i iz činjenice što od 2002. godine praktično nema propisa temeljem kojeg bi se dolazilo do vjerodostojnog podatka o nacionalnoj pripadnosti birača i njegovom upisu u popis birača.
Prijedlogom novog zakona, prema ocjeni članova Odbora, uvode se rješenja koja bi trebala poboljšati ažurnost popisa birača, prije svega zbog činjenice što će se popisi voditi u elektroničkom obliku, i što će se zakonom omogućiti građanima da mogu ostvariti uvid u popis birača i tražiti njegovu dopunu ili ispravak tijekom cijele godine. Međutim, ocjenjeno je da su neke od predloženih odredbi nedorečene.
Izraženo je tako mišljenje, kada je u pitanju upis podatka o nacionalnosti u popis birača, da je rješenje koje je s tim u vezi predloženo u članku 9. Prijedloga zakona nepotpuno i nepraktično. Naime, obzirom da je, kako se to konstatira i u obrazloženju Prijedloga zakona, krajem 2002. godine izmjenama i dopunama Pravilnika o obrascima evidencije prebivališta i boravišta (NN, br. 140/02), iz evidencije brisan podatak o nacionalnoj pripadnosti, nestalo je, posebno za birače koji se u biračke popise uvode nakon toga, službene evidencije temeljem koje se može upisati nacionalna pripadnost birača. Rečeno je da iz članka 9. Prijedloga zakona proizlazi da bi se podatak o nacionalnoj pripadnosti za birače za koje nije naveden u službenim evidencijama, isti unosio isključivo ukoliko sami birači, svaki ponaosob, koristeći mogućnost koju pruža članak 13. Prijedloga zakona, ostvare uvid u popis birača i zatraže upis podatka o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Zastupnici nacionalnih manjina/članovi Odbora, ocijenili su da takvo rješenje nije prihvatljivo, naglasivši da će ono sasvim sigurno za posljedicu imati sve manji broj pripadnika nacionalnih manjina evidentiran u popisima birača, čime bi se dovelo u pitanje ostvarivanje prava nacionalnih manjina zajamčenih Ustavom i Ustavnim zakonom. Zatražili su stoga da predlagatelj u konačni prijedlog zakona ugradi odredbe kojima bi se utvrdilo:
- Da će svakom biraču za predstojeće izbore, najkasnije mjesec dana prije održavanja biti dostavljen poziv kojim će biti obaviješten o datumu izbora, o biračkom mjestu na kojem može glasovati, te o podacima koje o njemu sadrži popis birača s pozivom da iste provjeri i prema potrebi zatraži njihov ispravak ili dopunu, uključujući i ispravak i/ili dopunu/unos podatka o nacionalnosti, kao i da ispravke i dopune može ostvariti usmenom izjavom danom u nadležnom uredu opće uprave ili pismenim dostavljanjem podataka istom uredu. Ovo bi bilo prijelazno rješenje, kojim bi se za predstojeće izbore podaci pravovremeno ažurirali i uspostavila za najveći dio biračkog tijela točna i potpuna evidencija.
- Da je nadležno tijelo koje vodi popis birača svakom građaninu koji stekne biračko pravo (navršavanjem 18 godina ili po drugom osnovu), danom stjecanja tog prava obvezno o tome dostaviti pisanu obavijest i informirati ga o podacima koje o njemu sadrži popis birača, te ga pozvati da iste u zakonskom roku prema potrebi ispravi i/ili dopuni, uključujući i podatak o nacionalnoj pripadnosti. Ovom dopunom, kako je rečeno, osiguralo bi se da svaki novi birač pravovremeno provjeri svoje podatke u popisu birača, čime bi se održao kontinuitet u ažuriranju popisa birača. Smatra se također da bi se navedenim prijedlozima osiguralo da se svaki građanin/birač slobodno i osobno izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti, što je njegovo Ustavom i Ustavnim zakonom zajamčeno pravo, a ne da se u popisima birača voditi podatak koji je za njega dao netko drugi (na primjer roditelji za maloljetno dijete ili slično).
- Da kandidati za zastupnike i zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, uz pridržavanje obveza propisanih Zakonom o zaštiti osobnih podataka, imaju pravo uvida u popise birača za nacionalnu manjinu (odnosno manjine) koju/e zastupaju.
- U raspravi su također iznijeti i ovi prijedlozi i primjedbe:
- Izraženo je mišljenje da bi popis birača trebao biti javni dokument, s mogućnošću pristupa putem interneta, uz pridržavanje prava i obveza propisanih Zakonom o zaštiti osobnih podataka.
- Postavljeno je pitanje na koji način se osigurava biračko pravo građana koji to pravo steknu (punoljetnošću ili na drugi način) nakon zaključivanja biračkih spiskova, ali ipak prije ili na dan izbora, obzirom da se prema Prijedloga zakona (čl. 25. i drugi) pri zaključivanju popisa birača aktivira aplikacija zaključavanja i zabrane daljnjih unosa bilo kakvih podataka.
- Također je postavljeno pitanje da li će se ovim ili kojim drugim zakonom i kada konačno riješiti problem nevjerodostojnosti popisa birača uzrokovan razlikama između stvarnog broja stanovnika i upisa u popise birača koji su znatno veći, jer uključuju i brojne pojedince koji se vode u evidencijama prebivališta kao stanovnici Republike Hrvatske, a to stvarno nisu.
- Zatraženo je objašnjenje zašto se u Prijedlogu zakona predviđa da središnju evidenciju birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj vodi nadležno tijelo Grada Zagreba, a ne Središnji državni ured za upravu, te na koji način će se spriječiti pojava višestrukog glasovanja, uslijed toga što su pojedinci osim u Hrvatskoj uvedeni i u popise za glasovanje u drugim zemljama. Upozoreno je da su predložena rješenja za registriranje birača za glasovanje u inozemstvu nepotpuna, da ti popisi ne podliježu kontroli kakva je predviđena za popise birača u zemlji, i da to može otvoriti mogućnost za neregularnost.
- Istaknuto je da se i u ovom zakonu kao jedan od podataka koji bi se za građane vodio u službenoj evidenciji (u ovom slučaju popis birača) predviđa matični broj građana. Obzirom da se osim u postupcima pred tijelima vlasti, matični broj građana traži i u brojnim drugim situacijama i da su ga građani obvezni dati ukoliko žele ostvariti neki svoj interes ili pravo, rečeno je da se treba razmotriti svrhovitosti zakonskog brisanja tog identifikacijskog podatka iz osobne iskaznice i drugih dokumenta, jer to nije pridonijelo zaštiti privatnosti građana, a u praksi se pojavljuje kao problem.
Sugerirano je predlagatelju da razmotri smisao i učinkovitost nekih izraza u tekstu zakona kao: „može“, „može se“, „može dati“ (čl. 9., 16., 32. i dr.), jer takvi izrazi sugeriraju da se nešto može, ali i ne mora ili ne treba učiniti. Obzirom da se radi o zakonskoj regulativi i o radnjama i postupcima koje obavljaju tijela vlasti, onda izričaj treba biti jasan kako bi se znalo da se radi o obvezi nadležnog tijela, što je bitno za ostvarivanje prava pred tim tijelima i za postavljanje pitanja odgovornosti za eventualno neizvršavanje obveze.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome da donese sljedeći
Z A K LJ U Č A K
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o popisima birača.
2. Stajališta, prijedlozi i mišljenja iznijeti u raspravi o prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin