Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 32. sjednici održanoj 11. veljače 2010. godine, Konačni prijedlog zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. veljače 2010. godine.
Odbor je Konačni prijedlog ovog zakona razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, osobito zbog odredbi koje se odnose na udžbenike i pripadajuća dopunska nastavna sredstva za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te na udžbenike i dopunska nastavna sredstva za učenike s teškoćama u razvoju.
U raspravi je izneseno više prijedloga za izmjene i dopune predloženog teksta Konačnog prijedloga zakona, i to:
U članku 2. predloženo je da se tekst točke 3. uskladi s odredbom članka 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Članak 6. predloženo je da se izmjeni na način da postupak odobravanja udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina i dalje ostane u djelokrugu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Naime, Konačnim prijedlogom zakona predviđeno je da postupak odobravanja udžbenika i dopunskih nastavnih sredstva za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina vode Agencije, umjesto da taj postupak kao i do sada vodi Ministarstvo. To bi bila iznimka u odnosu na druge udžbenike za koje je zadržano dosadašnje rješenje, prema kojem su udžbenici ostali i dalje u djelokrugu Ministarstava.
Pri svemu tome, kako je u raspravi istaknuto, treba imati u vidu da je Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (NN br. 51/00) u članku 15. propisano da se na izdavanje udžbenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina primjenjuju opći propisi o udžbenicima, te da se u školskim ustanovama s nastavom ne jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu koristi udžbenici iz matične zemlje nacionalne manjine uz odobrenje Ministarstva. Kako su uvezeni udžbenici prema izvješću Vlade i Ministarstva još uvijek u velikom broju u uporabi u navedenim školskim ustanovama, a kako je po spomenutom Zakonu njihovo odobravanje u nadležnosti Ministarstva, i to pokazuje da se dosadašnji sustav u ovoj oblasti treba zadržati.
U raspravi je konstatirano i to da predlagatelj nije dao nikakvu argumentaciju za predloženu promjenu, niti o tome postoji objašnjenje u obrazloženju Konačnog prijedloga zakona. Radi se, uz to, o postupku za koji se sredstva osiguravaju u okviru Ministarstva, a i službe Ministarstva osposobljene su za te poslove kroz višegodišnju praksu. Prebacivanje na Agencije značilo bi ponovno kretanje ispočetka.
Osim toga, obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina jedno je od temeljnih manjinskih prava, za čije je ostvarivanje po Ustavnom zakonu odgovorno Ministarstvo, pa je razumljivo da i udžbenici kao nerazdvojni dio tog procesa ostanu u njegovom djelokrugu.
Predloženo je brisanje teksta stavka 4. članka 6. Konačnog prijedloga zakona zbog racionalizacije postupka, jer se smatra da za prethodno mišljenje Savjeta za nacionalne manjine u postupku odobrenja udžbenika za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, nema posebne potrebe, a niti je ono predviđeno posebnim propisom. Osim toga, u stavku 3. ovog članka već je predviđeno da usklađenost udžbenika za nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine s nacionalnim i predmetnim kurikulumom i Udžbeničkim standardom, u postupku odobravanja, provjerava stručna prosudbena skupina koju imenuje Ministarstvo, pa bi uz to traženje još i prethodnog mišljenja Savjeta bilo bespotrebno odugovlačenje postupka.
Iznesen je prijedlog da se umjesto brisanog teksta stavka 4. u Zakon unese nova odredba kojom bi se utvrdilo da se i odobreni udžbenici, pripadajuća dopunska nastavna sredstva i dodatci udžbenicima na jeziku i pismu nacionalne manjine, uvrštavaju u Katalog obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstva, čime bi se u statusu izjednačili s ostalim udžbenicima.
Sukladno danim prijedlozima da postupak odobravanja manjinskih udžbenika vodi Ministarstvo, a ne Agencije, predloženo je da se i u stavku 5. članka 6. izvrši izmjena na način da se formulira da pojedinosti postupka odobravanja udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava za nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine, posebnim aktom umjesto Agencija uređuje ministar.
U članku 7., predloženo je također nekoliko izmjena i dopuna:
- U stavku 1. predloženo je da se izvrši dopuna tako da predmet odobravanja pored udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava bude i „Dodatak udžbeniku“ za nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine, sukladno članku 2. točka 3. Konačnog prijedloga zakona.
- U stavku 2. podstavku 2. (članka 7.) predloženo je da se tekst izmjeni i dopuni tako da se precizira o kojem se vijeću radi, odnosno tko donosi odluku o odabiru udžbenika i dopunskog nastavnog sredstva objavljenog u Katalogu, čiji će se prijevod koristiti u nastavi na jeziku i pismu nacionalne manjine, te kakav je postupak kada stručna vijeća nisu formirana.
- U podstavku 3. stavka 2. (članka 7.) predloženo je da se tekst izmjeni i dopuni na način, da se preciznije definira kakvu izjavu nakladnik daje, odnosno da je razvidno da se radi o ovjerenoj izjavu o ustupanju prava „izdavanja prijevoda/podizdavanja“ odabranog udžbenika.
- Predloženo je brisanje podstavka 4. stavka 2. članka 7. imajući u vidu da prijevod udžbenika mora biti istovjetan originalu, osim jezika i pisma, pa kao takav nema dodatka, a osim toga ovaj podstavak suvišan je i zbog toga, jer je predloženo da se odobravanje dodatka udžbeniku uredi u stavku 1. članka 7.
- U stavku 3. članka 7. predloženo je brisanje riječi: „iz stavka 1. ovog članka“, jer je u pitanju suvišan tekst koji umanjuje preciznost odredbe.
- U podstavku 1. stavka 3. članka 7. dat je prijedlog da se riječ „prevedenog“ zamjeni s riječju „uvezenog“, obzirom da se ovom odredbom uređuje odobravanje uvezenih, a ne prevedenih udžbenika. U istom podstavku predloženo je također brisanje teksta kojim se uvodi obveza da se uz zahtjev za odobrenje uvezenog udžbenika prilože uz tiskane i tri primjerka udžbenika u elektroničkom obliku, obzirom da nije uvijek moguće osigurati pri uvozu uz tiskani i elektronički oblik udžbenika. Osim toga radi se o dodatnoj obvezi koja nije predviđena ni u sada važećem zakonu, i za koju nema posebne potrebe.
- Tekst podstavka 2. stavka 3. (članka 7.) predloženo je da se briše, jer se njime uvodi nova suvišna obveza (dokaz da je udžbenik odobren u matičnoj državi) koja nije predviđena ni u sada važećem zakonu. Uvezeni udžbenici podliježu provjeri stručnog povjerenstva, prije nego Ministarstvo donese odluku o odobravanju njihove uporabe u školama u Republici Hrvatskoj, pa dokaz da je uvezeni udžbenik u matičnoj državi odobren za uporabu, nema svrhe. Za udžbenike koji se upotrebljavaju u Republici Hrvatskoj mjerodavne su odluke prosvjetnih tijela Republike Hrvatske, a ne odluke tijela strane države. Umjesto toga, predložen je novi tekst podstavka 2. kojim se utvrđuje obveza podnositelja zahtjeva, da školama distribuira uvezeni udžbenik u tekstu koji je istovjetan udžbeniku koji je odobrilo Ministarstvo. Takvu obvezu sadrži i sada važeći Zakon o udžbenicima.
U članku 35. iza stavka 17. predloženo je da se doda novi stavak 18. kojim bi se uredilo da se do donošenja podzakonskoga akta iz članka 6. stavak 5. ovog Zakona primjenjuju odredbe Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (Narodne novine, br. 36/06, 141/06, 152/08 i 86/09) koje se odnose na udžbenike i dopunska nastavna sredstava za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Ova dopuna predložena je s obrazloženjem da je u članku 35. stavku 3. predviđeno, da je ministar provedbene propise na temelju ovog Zakona dužan donijeti u roku od godine dana od dana njegovog stupanja na snagu. Obzirom na to, Zakon je potrebno dopuniti prijelaznom odredbom prema kojoj bi se do donošenja novog podzakonskog akta iz članka 6. stavak 5., primjenjivale odredbe sada važećeg Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu.
Svi navedeni prijedlozi dostavljeni su predlagatelju u amandmanskom obliku, a predstavnica predlagatelja na sjednici Odbora složila se s predloženim izmjenama i dopunama, te se očekuje da će predlagatelj do početka rasprave na sjednici Sabora korigirati tekst Konačnog prijedloga zakona.
U raspravi je zatraženo i pojašnjenje u svezi osiguravanja udžbenika za učenike s teškoćama u razvoju koji se nalaze u centrima za odgoj i obrazovanje. Naime, ovi centri se nalaze u sustavu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te je određeno da se učenici u posebnim odgojno obrazovnim ustanovama obrazuju po standardnim, prilagođenim i posebnim programima. Međutim, nisu razdijeljene nadležnosti između Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u čijem sustavu se ti centri nalaze i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te samih centara kada je u pitanju određivanje udžbenika koji će se koristiti za obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju, odnosno postupak nabave udžbenika, jer za ovu kategoriju još uvijek ne postoji udžbenički standard. Također je naglašeno da se u članku 2. točki c) kojom se definira geografski atlas kao dopunsko nastavno sredstvo, navedu i refleksni atlas i globus te druga reljefna pomagala za slijepe učenike, koji se u brojnim zemljama koriste već duže vrijeme.
Istaknuto je da je obveza Republike Hrvatske, koja proizlazi iz potpisane i ratificirane Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, da sva obrazovna i nastavna sredstva moraju biti dostupna učenicima s teškoćama u razvoju u pristupačnom obliku.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (uz 8 glasova „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin