Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 24. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podatka za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka, aktom od 27. svibnja 2009. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi je istaknuto da osiguravanje učinkovite zaštite osobnih podataka u suvremenim uvjetima predstavlja iznimno značajno područje zaštite temeljnih ljudskih prava. Ovo osobito zbog činjenice što suvremene komunikacijske tehnologije i mediji s jedne strane unapređuju kvalitetu života i pružaju mogućnost za svekoliki gospodarski i kulturni napredak, ali istovremeno zaštitu prava na privatnost gotovo svakodnevno stavljaju pred brojna iskušenja. Sustavnim sabiranjem velikog broja podataka koji se o pojedincima u različitim medijima i sredstvima komunikacije pojavljuju, u kombinaciji s nedovoljno zaštićenim podacima iz službenih i poslovnih evidencija, najširoj javnosti daju mogućnost uvida u brojne osobne podatke koji su formalno definirani kao zaštićeni, a u stvarnosti to zapravo nisu. Njihovo objavljivanje ili neograničena dostupnost mogu pojedincima pričiniti nenadoknadive štete i trajno narušiti osobni integritet. Upravo iz tih razloga, rečeno je, zaštita osobnih podataka predstavlja jednu od najdiskutabilnijih tema i u okviru EU, osobito u njezinim najrazvijenijim članicama. Stoga tom pitanju veću pažnju treba posvetiti i kod nas, educirajući kako građane tako i one koji vode zbirke osobnih podatka i koji su odgovorni za njihovu zaštitu.
Naglašeno je da su radom Agencije za zaštitu osobnih podataka na tom području postignuti određeni pomaci, ali da smo još daleko od toga da bi, stanjem kakvo imamo na području zaštite osobnih podatka, mogli biti zadovoljni.
Za ilustraciju ove konstatacije u raspravi je dano više primjera. Kao jedno od najosjetljivijih pitanja navedena je nedovoljna zaštićenost osobnih podataka o zdravlju, što je konstatirano i u Izvješću Agencije. Osobni podaci o pacijentima (medicinski i administrativni) nisu na odgovarajući način zaštićeni i ne čuvaju se na adekvatan način, čime je narušena privatnost i stvorena mogućnost zlouporabe, osobito kod zapošljavanja (podaci o trudnoći ili zdravstvenom stanju koji ne moraju biti prepreka obavljanju određenog posla, ali mogu dati povoda za diskriminaciju kandidata pri traženju zaposlenja). Moguće su i zlouporabe u različitim vrstama kampanja kao i diskriminiranje s drugim motivima.
Upozoreno je i na slučajeve zlouporabe podataka prikupljenih u sektoru telekomunikacija i čuvanje osobnih podatka korisnika izvan zakonom utvrđenih rokova, što ukazuje na potrebu kontinuiranog nadziranja i pravne i tehničke zaštite podataka u tom sustavu.
Obzirom na uočene pojave, koje su apostrofirane u Izvješću Agencije, nastavak nadzora potreban je i na drugim područjima (sektor trgovine, obrazovanja, uprave, financija). Ukazano je i na potrebu odlučnijeg reagiranja Agencije na opetovano kršenje zakona od strane pojedinih subjekata. S tim u vezi spomenut je slučaj traženja od građana i dalje podatka o matičnom broju iako je zakonska zabrana u tom pogledu jasna, a na nezakonitosti takvog postupka u javnosti je više puta upozoravano.
Izneseno je više mišljenja o pristupu podacima o nacionalnosti i adresama birača - pripadnika nacionalnih manjina, sadržanim u popisima birača. Naglašeno je da je podatak o nacionalnoj pripadnosti u popisu birača neophodan da bi se ostvarila pravo manjina na zastupljenost, zajamčeno Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, odnosno da bez tog podatka to pravo ne bi u praksi bilo ostvarivo. Rečeno je, međutim, da bi način uporabe tih podataka morao biti uređen tako da se ne dovodi u pitanje pravo pripadnika nacionalnih manjina na zaštitu osobnih podatka.
Kada je u pitanju javnost rada Agencije za zaštitu osobnih podataka i dostupnost njenih usluga građanima, u raspravi je sugerirano da bi građanima trebalo omogućiti telefonsko komuniciranje s Agencijom tijekom cijelog radnog dana, a ne samo dva sata, kako se to sada prakticira. Osim toga, mišljenje je da Agencija svoje promidžbene i edukativne aktivnosti treba još intenzivnije provoditi, imajući u vidu da se radi o novoj instituciji s čijim radom i pravima u pogledu zaštite osobnih podatka još uvijek nije u dovoljnoj mjeri upoznat veći dio građana i drugi potencijalni korisnici usluga Agencije.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2008. godinu.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin