Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 11. sjednici održanoj 9. srpnja 2008. godine, Prijedlog zakona o ravnopravnosti spolova, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2008. godine.
Odbor je ovaj zakon razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi su članovi Odbora konstatirali da predloženi zakon predstavlja značajno poboljšanje važećeg zakona jer je uglavnom usmjeren na drugačije uređivanje onih dijelova zakona koji su se u proteklih nekoliko godina pokazali neprovedivim te ih je stoga bilo nužno izmijeniti ili poboljšati.
Ukazali su na potrebu kontinuiranog praćenja provedbe, odnosno implementiranja novih mjera predloženih ovim Zakonom. To se ponajprije odnosi na provedbu članka 15. stavka 2. koji utvrđuje da se postupno povećanje podzastupljenog spola mora postići najkasnije u trećem izbornom ciklusu. Ovaj stavak je u svezi s člankom 12. stavkom 1. kojim se promiče ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, uključujući javne službe, a stavkom 3. istog članka se definira pojam „osjetne neuravnoteženosti“ jednog spola na način da ona postoji ukoliko je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40%.
Kako je u raspravi istaknuto, u protekla tri izborna ciklusa nije došlo do značajnog povećanja sudjelovanja žena u zakonodavnoj vlasti jer ono stagnira na oko 22%, dok je, nažalost, u tijelima vlasti na lokalnim i županijskim razinama taj postotak je puno manji. Članovi Odbora su istaknuli da upravo na ovim razinama treba poduzeti niz mjera čije provođenje bi osiguralo veći prostor za uključivanje žena u politički život. Tu se prvenstveno misli na osiguravanje većeg broja jaslica i predškolskih ustanova, ali i brojne druge mjere koje bi omogućile ženama da izbalansiraju poslovne i obiteljske obveze na način da ih se rastereti te im se omogući bavljenje iznimno zahtjevnim poslom kao što je to sudjelovanje u političkom životu.
Iako načelno podržavaju uvođenje „kvota“, članovi Odbora su suglasni da je povećanje broja žena u političkom životu moguće postići samo kroz jačanje svijesti o važnosti njihova sudjelovanja u procesu odlučivanja te većem senzibiliziranju javnosti o ulozi žena u društvu, posebno o važnosti njihova javnog i političkog djelovanja. Ukazali su na potrebu da sve stranke konsensualno pristupe rješavanju ovog pitanja, odnosno da zajedno vode računa o rodnoj osjetljivosti, da to postane dio političke kulture i obveza i opredjeljenje svih stranaka, te da posebno izbjegavaju bilo kakav govor ili politiku koja bi moga dovesti do slabijeg sudjelovanja žena.
Kada je riječ o sankcijama za nepoštivanje pojedinih odredbi, osobito onih vezanih uz političke stranke, članovi Odbora su mišljenja da su one u jednom dijelu upitne, jer i praksa brojnih europskih zemalja pokazuje da je strankama lakše platiti kazne za neuvrštavanje žena na liste negoli ih uključiti u politički život. Osim toga, kazne predviđene ovim Prijedlogom zakona su više nego simbolično (od 20 do 50 tisuća kuna), osobito kad se ima u vidu da će se primjenjivati tek nakon 2019. godine.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o ravnopravnosti spolova
Uz sljedeći
AMANDMAN
U članku 6. stavak 3., iza riječi „spolne orijentacije“, briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi „i rodnih identiteta i izražavanja.“.
Obrazloženje:
Rodni identitet je društveno oblikovanje biološkog spola, određeno shvaćanjem zadataka, djelovanja i uloga pripisanih muškarcima i ženama, u društvu, u javnom i privatnom životu. Rodni identitet podrazumijeva vlastitu rodnu samokoncepciju, ne neophodno ovisno o spolu koji je pripisan rođenjem, te kao takav ne smije biti osnova za diskriminaciju. Štoviše, stajalište je Vijeća Europe, odnosno njegovog tijela za ljudska prava, da diskriminacija bilo koga temeljem seksualne orijentacije ili rodnog identiteta predstavlja kršenje ljudskih prava.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin