Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 4. sjednici, održanoj 16. listopada 2024. godine, proveo je raspravu o Izvješću o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu za potrebe nacionalnih manjina.
Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu za potrebe nacionalnih manjina razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je predstavnica predlagatelja rekla kako su poduzete brojne aktivnosti te je prema podacima svih tijela utrošeno ukupno 71.144.136,57 EUR za financiranje potreba nacionalnih manjina. Povećan je broj djece u sklopu sustava predškolskog te osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, smanjen je broj učenika srednjih škola, a veći broj je pristupnika državne mature koji su pristupili ispitima materinskoga jezika. U izvještajnom razdoblju zabilježen je rast broja izdanih osobnih iskaznica na jeziku nacionalnih manjina u odnosu na 2022. godinu. Ponavlja se ne zadovoljavajuća zastupljenost programskih sadržaja namijenjenih pripadnicima nacionalnih manjina u ukupnom programu Hrvatske radiotelevizije usprkos tome što se radi o obvezi utvrđenoj člankom 18. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u kategoriji namijenjenoj nacionalnim manjinama dodijeljeno je 250.312,14 EUR-a za 28 radio emisija, sedam elektroničkih publikacija i pet televizijskih emisija. Putem Savjeta za nacionalne manjine osigurano je 8.030.292,00 EUR za financiranje udruga za ostvarivanje programa kulturne autonomije iz područja informiranja, izdavaštva, kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija i programa kojima se stvaraju pretpostavke za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina činili su 2,92 % zaposlenih u tijelima državne uprave i 2,83 % u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na dan 31.12.2023. Provedeni su izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, na kojima je izabrano 339 vijeća i 105 predstavnika nacionalnih manjina. Tijekom 2023. prijavljeno je 85 kaznenih djela motiviranih mržnjom (zločin iz mržnje), što predstavlja povećanje od 66,7 % prijavljenih kaznenih djela u odnosu na 2022., a evidentirana su 23 kaznena djela Javno poticanje na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona. Razriješeno je 69 kaznenih djela (81,2 %), a protiv počinitelja su podnesene kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. Ministarstvo unutarnjih poslova je tijekom 2023. nastavilo provedbu dugoročnih preventivnih akcija i aktivnosti usmjerenih jačanju i promicanju sigurnosti u zajednici, sprječavanju nasilja nad ženama i borbi protiv govora mržnje. Provedba Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. ukazuje na kontinuiran napredak u integraciji pripadnika romske nacionalne manjine u društvo na svim razinama. Tijekom 2023. nadležna tijela poduzimala su aktivnosti u borbi protiv antiromskog rasizma i diskriminacije; smanjivanje siromaštva i socijalne isključenosti Roma kako bi se smanjio društveno-ekonomski jaz između Roma i opće populacije; poticanje participacija Roma kroz osnaživanje, suradnju i povjerenje Roma u javne institucije; učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnom obrazovanju; učinkovit i jednak pristup Roma zapošljavanju; poboljšanje zdravlja Roma i učinkovit, jednak pristup Roma uslugama zdravstvene skrbi.
U raspravi je pohvaljeno Izvješće koje sadrži iscrpne podatke prikupljene od niza tijela koji su dobro strukturirani i pružaju cjelovite informacije. Ukazano je da je potreban brži pristup prilikom obrade zahtjeva za obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina, posebice slovenskom i srpskom jeziku. Potreban je učinkovitiji i inkluzivniji pristup u pitanjima obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina. Organizacija dječjih vrtića na manjinskim jezicima nije uređena iako za to postoji interes i potreba. Naglašeno je da službena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina, naročito srpskog jezika i pisma, nije zadovoljavajuća jer su natpisi na jeziku i pismu srpske nacionalne manjine samo u jednom mjestu. Osigurana sredstva za provedbu prava nacionalnih manjina putem Savjeta za nacionalne manjine su respektabilna, no nije dobro da se napadaju oni koji ta sredstva koriste i osiguravaju provedbu zajamčenih prava nacionalnih manjina. Napadi se pojavljuju od i od onih koji to do sada nisu činili, kao prilikom izložbe u Kninu, a organizatori događanja koja se odnose na kulturnu autonomiju nacionalnih manjina napadaju se na društvenim mrežama. Govor mržnje usmjeren je prema pripadnicima svih nacionalnih manjina, posebno na društvenim mrežama. Upozoreno je da u Savjetu za nacionalne manjine nema predstavnika albanske nacionalne manjine što bi trebalo što je moguće prije riješiti. Predloženo je održavanje zajedničkih sastanaka Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Savjeta za nacionalne manjine i Kluba zastupnika nacionalnih manjina u svrhu rješavanja svih otvorenih pitanja te naglašeno da Klub zastupnika nacionalnih manjina stoji na raspolaganju za suradnju.
Nakon provedene rasprave, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (5 glasova «ZA», 4 glasa «SUZDRŽAN») odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVOĐENJU USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA I O UTROŠKU SREDSTAVA OSIGURANIH U DRŽAVNOM PRORAČUNU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU ZA POTREBE NACIONALNIH MANJINA.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Bošku Ban, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac